Izvorni kôd stranice Palata kulture i nauke

[[Datoteka:PKiN widziany z WFC.jpg|mini|Palata kulture i nauke 2008.]]
[[Datoteka:Budowa Pałacu Kultury i Nauki 001.jpg|mini|Izgradnja palate 1953.]]
[[Datoteka:Pałac Kultury i Nauki - Pałac Młodzieży w Warszawie.JPG|mini|Palata sa sjeverne strane – ulaz u Palatu omladine]]
[[Datoteka:Taras widokowy Pałac Kultury i Nauki.jpg|mini|Vidikovac na 30. spratu (114 m) zgrade]]
[[Datoteka:Korytarz na poziomie minus 2 Pałac Kultury i Nauki.jpg|mini|Jedan od hodnika na nivou -2, gde žive mačke palate]]

'''Palata kulture i nauke''', '''PKiN''' (do 1956. Palata kulture i nauke [[Josif Staljin|Józefa Staljina]]; {{jez-pl|Pałac Kultury i Nauki}}) jest druga najviša zgrada u [[Poljska|Poljskoj]] po ukupnoj visini (237 m). Nalazi se u centru [[Varšava|Varšave]].<ref>{{Cite web|url=https://warszawa.wyborcza.pl/warszawa/7,54420,26813269,historyczny-moment-palac-kultury-juz-nie-jest-najwyzszy.html?disableRedirects=true|title=Historyczny moment: Pałac Kultury już nie jest najwyższy w Warszawie|last=Wojtczuk|first=Michał|date=21. 2. 2021|website=warszawa.wyborcza.pl|language=pl|access-date=26. 5. 2022}}</ref>

Vlasnik zgrade je glavni grad Varšava. Palata je sjedište Vijeća Glavnog grada Varšave. Palata je sjedište mnogih preduzeća i javnih institucija, uključujući četiri pozorišta, dva muzeja, bioskopa, škole Collegium Civitas i vlasti Poljske akademije nauka. Tu se organizuju i razne vrste izložbi i sajmova. U njemu se nalazi konferencijska i zabavna dvorana za 3000 ljudi (Kongresna sala) i Palata omladine sa bazenom.

Ispred glavnog ulaza nalaze se dvije skulpture: [[Adam Mickiewicz|Adama Mickiewicza]] i [[Nikola Kopernik|Mikołaja Kopernika]].

Dugi niz godina, zgrada je inspirisala poljske književne i filmske stvaraoce – pojavljuje se u gotovo svakom filmu koji se dešava u Varšavi.

== Historija ==
Začetnik izgradnje Palate kulture i nauke bio je Josif Staljin. 5. aprila 1952. godine potpisan je sporazum između vlada [[Narodna Republika Poljska|Narodne Republike Poljske]] i [[Sovjetski Savez|SSSR-a]] o izgradnji zgrade kao „poklona sovjetskih naroda poljskom narodu“.<ref>{{Cite book|last=Jabłoński|first=Krzysztof|title=Warszawa: portret miasta|publisher=Arkady|year=1984|isbn=83-213-2993-4|location=Warszawa|language=pl}}</ref> Izgrađena je u godinama 1952–1955 prema projektu sovjetskog arhitekte Leva Rudnjeva, koji je bio inspirisan [[Moskva|moskovskim]] neboderima (izvan Rusije poznatim kao Sedam sestara), po uzoru na američke [[Art Deco|art deco]] nebodere.<ref>{{Cite web|url=https://www.bryla.pl/bryla/56,85301,18302289,Palac_Kultury_i_Nauki___atrakcyjny_szescdziesieciolatek.html|title=Pałac Kultury i Nauki w Warszawie kończy 60 lat! Dlaczego właściwie powstał?|last=Cymer|first=Anna|date=16. 7. 2015|website=Bryła - polska architektura|language=pl|archive-url=https://web.archive.org/web/20210302073004/https://www.bryla.pl/bryla/56,85301,18302289,Palac_Kultury_i_Nauki___atrakcyjny_szescdziesieciolatek.html|archive-date=2. 3. 2021|access-date=26. 5. 2022}}</ref> Arhitektonski, to je mješavina [[Socijalistički realizam|socijalističkog realizma]] i [[Historicizam|historicizma]]. Visoka je 237 metara.<ref name=":0">{{Cite web|url=http://www.pkin.pl/historia-palacu|title=Historia Pałacu|website=Zarząd Pałacu Kultury i Nauki Sp. z o.o.|language=pl|archive-url=https://web.archive.org/web/20170126103031/http://www.pkin.pl/historia-palacu|archive-date=26. 1. 2017|access-date=26. 5. 2022}}</ref>

Gradnji palate su prethodili pripremni radovi. U sklopu njih je srušeno oko 170 stambenih kuća koje su preživjele rat. Njihovi stanovnici su preseljeni u novo stambeno naselje u Muranówu. Tri vlasnika koji nisu pristali na deložaciju izvršili su samoubistvo.<ref>{{Cite web|url=https://tvn24.pl/tvnwarszawa/najnowsze/warszawa-palac-kultury-i-nauki-w-budowie-relacja-dziennikarzy-4646992|title="W chwili, gdy ten numer dojdzie do rąk czytelników, Pałac Kultury zmieni już swój wygląd"|website=TVN Warszawa|language=pl|access-date=26. 5. 2022}}</ref> Izgradnja objekta trajala je od 1. maja 1952. do 21. jula 1955. godine.<ref>{{Cite book|last=Zieliński|first=Jarosław|title=Pałac Kultury i Nauki|publisher=Księży Młyn|year=2012|isbn=978-83-7729-158-0|location=Łódź|language=pl}}</ref> Tamo je radilo između 3.500 i 5.000 radnika iz Sovjetskog Saveza i oko 4.000 poljskih radnika. Zbog teških životnih uslova u Varšavi, koja se obnavljala od ratnih razaranja, došljaci su se nastanili u posebno izgrađenom stambenom naselju.<ref name=":0" /> Tokom radova poginulo je 16 osoba.<ref>{{Cite book|last=Paszkiewicz|first=Piotr|title=Wolski cmentarz prawosławny w Warszawie. Przewodnik|last2=Sandowicz|first2=Michał|publisher=Komisja Opieki nad Zabytkami przy Metropolii Prawosławnej|year=1990|location=Warszawa|pages=14|language=pl}}</ref>

Prije završetka, dva dana nakon smrti Josifa Staljina, 7. marta 1953. godine, zgrada je dobila naziv Palata kulture i nauke Józefa Staljina. 21. jula 1955. godine palata je puštena u upotrebu. U trenutku završetka, PKiN bila je druga najviša zgrada u [[Evropa|Evropi]] (poslije [[Moskovski državni univerzitet|Moskovskog državnog univerziteta]]) i osma najviša zgrada na svijetu. Palata je zadržala ove pozicije do 1990. odnosno 1961. godine.<ref name=":1">{{Cite book|last=Majewski|first=Jerzy S.|title=Spacerownik Pałac Kultury i Nauki|last2=Urzykowski|first2=Tomasz|publisher=Agora|year=2015|isbn=978-83-268-2252-0|location=Warszawa|pages=48|language=pl}}</ref>

Zgrada je u početku imala svijetlu fasadu koja je vremenom postala siva. Fasada je napravljena od keramičkih sinterova boje pješčara proizvedenih u fabrici na [[Ural (planina)|Uralu]]. Detalji građevine i bareljefi izrađeni su od [[krečnjak]]a, pješčenjaka, [[granit]]a i [[mramor]]a.<ref name=":1" />

Godine 1956. počela je serija samoubilačkih skokova sa osmatračnice na 30. spratu, na visini od 114 metara – prvo je skočio [[Francuzi|Francuz]], a za njim sedam [[Poljaci|Poljaka]]. Nakon ovih incidenata odlučeno je da se na terasi postave rešetke.

== Sadašnjost ==
Palata kulture i nauke i danas budi emocije kod nekih stanovnika Varšave. Protivnici daljeg prisustva ove zgrade u glavnom gradu zgradu smatraju simbolom sovjetske dominacije nad Poljskom, što ukazuje da je njena izgradnja počela u godinama najdubljeg staljinizma, kada je Poljska bila potpuno podređena SSSR-u. Bilo je ideja da se palatu prekrije kancelarijskim zgradama, da se u njoj  stvori Muzej komunizma "Socland", pa čak i da se uništi "kosmička osovina koja probija srce glavnog grada". Zagovornici smatraju da zgrada Palate kulture i nauke trenutno obavlja mnoge korisne funkcije i postala je trajni element gradskog pejzaža, te da bi njeno rušenje predstavljalo samo čin varvarstva.<ref>{{Cite web|url=https://warszawa.wyborcza.pl/warszawa/7,54420,22689905,palac-kultury-do-zburzenia-w-warszawie-mamy-dluga-tradycje.html?disableRedirects=true|title=Pałac Kultury do zburzenia? W Warszawie mamy długą tradycję barbarzyńskich rozbiórek|last=Majewski|first=Jerzy S.|date=25. 11. 2017|website=warszawa.wyborcza.pl|language=pl|access-date=26. 5. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://wiadomosci.wp.pl/a-po-zburzeniu-palacu-kultury-stanie-luk-triumfalny-znany-architekt-kpi-z-pomyslu-6188362393675905a|title=A po zburzeniu Pałacu Kultury stanie łuk triumfalny? Znany architekt kpi z pomysłu|last=Molga|first=Tomasz|date=16. 11. 2017|website=wiadomosci.wp.pl|language=pl|archive-url=https://web.archive.org/web/20210423105919/https://wiadomosci.wp.pl/a-po-zburzeniu-palacu-kultury-stanie-luk-triumfalny-znany-architekt-kpi-z-pomyslu-6188362393675905a|archive-date=23. 4. 2021|access-date=26. 5. 2022}}</ref>

Palata kulture i nauke je 2. februara 2007. godine upisana u registar spomenika. Ova odluka izazvala je ekstremna mišljenja među ljudima iz svijeta arhitekture, kulture, nauke i medija.<ref>{{Cite web|url=https://www.nid.pl/pl/Informacje_ogolne/Zabytki_w_Polsce/rejestr-zabytkow/zestawienia-zabytkow-nieruchomych/|title=Zestawienie zabytków nieruchomych. Wykaz zabytków nieruchomych wpisanych do rejestru zabytków – stan na 30 czerwca 2020 r. Woj. mazowieckie (Warszawa)|date=30. 6. 2020|website=nid.pl|archive-url=https://web.archive.org/web/20210630212337/https://www.nid.pl/pl/Informacje_ogolne/Zabytki_w_Polsce/rejestr-zabytkow/zestawienia-zabytkow-nieruchomych/|archive-date=30. 6. 2021|access-date=26. 5. 2022}}</ref>

Palata kulture i nauke je, pored MDM-a jedini potpuno očuvani primer arhitekture socijalističkog realizma u Varšavi.

== Fauna Palate kulture i nauke ==

* 43. sprat palate je gnjezdilište sivih sokola. 2009. godine ugrađene su kamere u gnijezdu, prenos se može pratiti na internetu. Tamo je 2016. godine par sokolova dobio potomstvo. Mladi sokoli su dobili imena: Bazyl, Orion i Wawa.<ref>{{Cite journal|date=15. 6. 2016|title=Sokoły z PKiN z imionami|journal=Gazeta Stołeczna|language=pl|page=5}}</ref>
* Mačke žive na spratu -2. Životinje imaju svog staratelja, a hranu im obezbjeđuje uprava Palate kulture i nauke. Ranije ih je bilo nekoliko desetina, dok je 2015. godine broj ovih životinja bio 11.<ref>{{Cite journal|last=Urzykowski|first=Tomasz|date=20. 6. 2015|title=Tajemnicze piwnice Pałacu dla zwiedzających|journal=Gazeta Stołeczna|language=pl|page=4}}</ref>
* Od 2015. godine na krovu pozorišta Studio postoji [[pčelinjak]].<ref>{{Cite web|url=http://www.um.warszawa.pl/aktualnosci/miejskie-pszczo-y-na-dachu-pa-acu-kultury-i-nauki|title=Miejskie pszczoły na dachu Pałacu Kultury i Nauki|date=7. 8. 2015|website=um.warszawa.pl|language=pl|archive-url=https://web.archive.org/web/20210616082936/http://www.um.warszawa.pl/aktualnosci/miejskie-pszczo-y-na-dachu-pa-acu-kultury-i-nauki|archive-date=16. 6. 2021|access-date=26. 5. 2022}}</ref>

== Tehnički podaci ==

* Građevinska konstrukcija: čelični okvir, unutrašnje čelično jezgro, armirano betonski sandučasti temelj
* Visina: 237 m; 187,80 m bez igle
* Broj spratova: 42
* Broj soba: 3288
* Ukupna površina: 123.084 m²
* Zapremina: 817.000 m³
* Potrošnja električne energije: jednaka gradu sa 30.000 stanovnika
* Fasada je dijelom napravljena od keramičkih ploča, koje su trenutno jako zaprljane – 2009. godine procijenjeni trošak obnove fasade iznosi 10–15 miliona [[Poljski zlot|PLN]].
* Kompanija PKiN zapošljava 330 ljudi u zgradi – ima svoje električare, vodoinstalatere i tapetare.

<gallery mode="packed" heights="150" caption="Galerija">
Datoteka:Hol Pałacu Młodzieży w Warszawie 2016.jpg|Sala Palate omladine
Datoteka:Sala im. Lwa Rudniewa Pałac Kultury i Nauki.JPG|Dvorana prof. Leva Rudnjeva – glavni dizajner
Datoteka:Sala im. Władysława Broniewskiego Pałac Kultury i Nauki.jpg|Dvorana [[Władysław Broniewski|Władysława Broniewskog]]
Datoteka:Sala im. Stefana Starzyńskiego Pałac Kultury i Nauki.jpg|Dvorana [[Stefan Starzyński|Stefana Starzyńskog]]
Datoteka:Sala Warszawska Pałac Kultury i Nauki 2016.jpg|Dvorana Varšave – mjesto sastanka Vijeća glavnog grada Varšave
Datoteka:Sala im. Mikołaja Kopernika Pałac Kultury i Nauki.jpg|Dvorana Mikołaja Kopernika
Datoteka:Sala Marmurowa Pałac Kultury i Nauki.jpg|Mermerna dvorana
Datoteka:Stanisław Horno-Popławski pomnik Adama Mickiewicza Pałac Kultury i Nauki.JPG|Skulptura [[Adam Mickiewicz|Adama Mickiewicza]]
</gallery>

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==

* {{Commonscat-inline|Palace of Culture and Science}}
* {{Cite web|url=http://www.pkin.pl/|title=Pałac Kultury i Nauki|website=pkin.pl|access-date=26. 5. 2022}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:1955. u arhitekturi]]
[[Kategorija:Građevine i strukture u Poljskoj]]
[[Kategorija:Josif Staljin]]
[[Kategorija:Varšava]]