Razlika između verzija stranice "Nikola Zrinski"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
m r2.7.1) (robot dodaje: sh:Nikola VII. Zrinski |
mNo edit summary |
||
(Nije prikazana 26 međuverzija 15 korisnika) | |||
Red 1: | Red 1: | ||
{{Infokutija |
{{Infokutija osoba |
||
|ime =Nikola |
| ime = Nikola Zrinski |
||
| |
| slika = Nicholas Zrinski.jpg |
||
| |
| veličina_slike = |
||
⚫ | |||
|širina slike =230 |
|||
| datum_rođenja = {{Datum rođenja|1620|5|1}} |
|||
⚫ | |||
| mjesto_rođenja = [[Čakovec]], [[Kraljevina Ugarska]] |
|||
|dan rođenja =1 |
|||
| datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1664|11|18|1620|5|1}} |
|||
|mjesec rođenja =maj |
|||
| mjesto_smrti = [[Kuršanec]], Kraljevina Ugarska |
|||
|godina rođenja =1620 |
|||
| nacionalnost = |
|||
|mjesto rođenja =Čakovec |
|||
| |
| druga_imena = |
||
| |
| zanimanje = |
||
| |
| godine_aktivnosti = |
||
| |
| poznat_po = |
||
| |
| značajna_djela = |
||
|država smrti =Hrvatska |
|||
|ženski pol = |
|||
|država za kategoriju=Hrvatska |
|||
}} |
}} |
||
'''Nikola Zrinski''' ( |
'''Nikola Zrinski''' ({{Jez-hu|Zrínyi Miklós}}; 1. maj 1620 – 18. novembar 1664) bio je hrvatski plemić iz porodice [[Knezovi Zrinski|Zrinski]]. |
||
Bio je [[hrvatski]] [[ban]] od 1647. do 1664. Rođen je u [[Čakovec|Čakovcu]], u [[Međimurska županija|Međimurju]]. Praunuk je [[Nikola Šubić Zrinski|Nikole Šubića Zrinskog]], heroja odbrane tvrđave Sigeta od turske najezde. Njegov otac, hrvatski ban [[Juraj V Zrinski]], umro je 1626. u dobi od 27 godina u vojnom logoru u Požunu (današnja [[Bratislava]]), ostavivši mladu suprugu i dvoje male djece. |
|||
Uspješno je, kao i njegov mlađi brat [[Petar Zrinski]], ratovao protiv [[ |
Uspješno je, kao i njegov mlađi brat [[Petar Zrinski]], ratovao protiv [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlija]], te učestvovao i u 30-godišnjem ratu. Zbog pokazanog herojstva i vojne vještine, hrvatsko-ugarski kralj Ferdinand III Habsburgovac imenovao ga je 1647. hrvatskim banom, što je bio sve do svoje smrti 1664. |
||
Zrinski je bio mudar političar, intelektualac i pjesnik. Govorio je najmanje šest jezika: hrvatski, njemački, mađarski, turski, latinski i italijanski. |
Zrinski je bio mudar političar, intelektualac i pjesnik. Govorio je najmanje šest jezika: hrvatski, njemački, mađarski, turski, latinski i italijanski. |
||
Napisao je na mađarskom jeziku knjigu lirike ''Sirena Jadranskog mora'' (''Adriai tengernek syrenaia, 1651''). |
Napisao je na mađarskom jeziku knjigu lirike ''Sirena Jadranskog mora'' (''Adriai tengernek syrenaia, 1651''). Također je autor i prvog epa na mađarskom jeziku ''Propast Sigeta'' (''Opsidio Szigetiana/Szigeti veszedelem'', 1647–1648). U [[Mađarska|Mađarskoj]] je smatran jednim od najvećih mađarskih književnika. |
||
Godine 1661. izgradio je blizu ušća rijeke [[Mura|Mure]] u [[Drava|Dravu]] modernu tvrđavu [[Novi Zrin]]. Osmanlije su tokom iduće tri godine nekoliko puta pokušali da je zauzmu, ali im to nije uspjelo. Početkom juna 1664. brojna vojska pod komandom [[Veliki vezir (titula)|velikog vezira]] [[Fazil Ahmed-paša Ćuprilić|Fazil Ahmed-paše Ćuprilića]] opsjela ju je i nakon gotovo mjesec dana duge [[Opsada Novog Zrina|opsade]] zauzela, te [[lagum]]ima razvalila. |
|||
[[Datoteka:Povelja Nikole i Petra Zrinskog Čakovcu.jpg |mini|Povelja gradu Čakovcu koju je 1638. potpisao Nikola Zrinski zajedno sa bratom Petrom]] |
|||
Nezadovoljan politikom bečkog dvora, osobito nepovoljnim [[Vašvarski mir|Vašvarskim mirom]], udružio se s mađarskim feudalcima i bio jedan od vođa urote poznate pod nazivom [[Zrinsko-frankopanska urota]]. Međutim, ubrzo je poginuo pod nerazjašnjenim okolnostima u lovu na vepra, sa sumnjom da je u njegovu smrt umiješan bečki carski dvor. To se dogodilo 18. novembra 1664. u Kuršanečkom lugu, južno od Čakovca. Pokopan je u kapeli [[Pavlini|Pavlinskog]] samostana u Svetoj Jeleni kod Čakovca. |
Nezadovoljan politikom bečkog dvora, osobito nepovoljnim [[Vašvarski mir|Vašvarskim mirom]], udružio se s mađarskim feudalcima i bio jedan od vođa urote poznate pod nazivom [[Zrinsko-frankopanska urota]]. Međutim, ubrzo je poginuo pod nerazjašnjenim okolnostima u lovu na vepra, sa sumnjom da je u njegovu smrt umiješan bečki carski dvor. To se dogodilo 18. novembra 1664. u Kuršanečkom lugu, južno od Čakovca. Pokopan je u kapeli [[Pavlini|Pavlinskog]] samostana u Svetoj Jeleni kod Čakovca. |
||
Red 32: | Red 32: | ||
Nikolu Zrinskog je nakon njegove smrti naslijedio sin [[Adam Zrinski]], kasniji bečki dvorski komornik i potpukovnik carske vojske. On je preuzeo i knjižnicu svog oca poznatu pod imenom [[Bibliotheca Zriniana]]. |
Nikolu Zrinskog je nakon njegove smrti naslijedio sin [[Adam Zrinski]], kasniji bečki dvorski komornik i potpukovnik carske vojske. On je preuzeo i knjižnicu svog oca poznatu pod imenom [[Bibliotheca Zriniana]]. |
||
== |
== Također pogledajte == |
||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
* [[Novi Zrin]] |
|||
== Vanjski linkovi == |
|||
{{Commonscat}} |
|||
*[http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=43999 Grof Nikola Zrinski u enciklopediji Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža] |
|||
*[http://hrcak.srce.hr/79118 Nikola Zrinski osnovao je porodičnu biblioteku] |
|||
*[http://www.muzej-medjimurja.hr/saznajte/120-18-studenoga-1664-poginuo-nikola-vii-zrinski.html Smrt Nikole Zrinskog u lovu na vepra]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} |
|||
*[http://www.scribd.com/doc/13053124/Ive-MazuranPovijest-Hrvatske-Od-1518-Stoljeca Ive Mažuran: "Povijest hrvatske od 15-18. stoljeća"] |
*[http://www.scribd.com/doc/13053124/Ive-MazuranPovijest-Hrvatske-Od-1518-Stoljeca Ive Mažuran: "Povijest hrvatske od 15-18. stoljeća"] |
||
*[http://www.matica.hr/MH_Periodika/vijenac/1999/150/html/povijest/27.htm Bitke Nikole i Petra Zrinskog protiv Turaka] |
*[http://www.matica.hr/MH_Periodika/vijenac/1999/150/html/povijest/27.htm Bitke Nikole i Petra Zrinskog protiv Turaka]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} |
||
*[http://povijest.net/ |
*[http://povijest.net/v5/hrvatska/hrvatska-u-novom-vijeku/2008/utvrda-novi-zrin/ Odbrane tvrđave Novi Zrin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140328083118/http://povijest.net/v5/hrvatska/hrvatska-u-novom-vijeku/2008/utvrda-novi-zrin/ |date=28. 3. 2014 }} |
||
{{DEFAULTSORT:Zrinski, Nikola}} |
|||
[[Kategorija:Zrinski|Nikola]] |
|||
[[Kategorija:Hrvatski banovi]] |
[[Kategorija:Hrvatski banovi]] |
||
[[Kategorija:Hrvatske vojskovođe]] |
[[Kategorija:Hrvatske vojskovođe]] |
||
[[Kategorija:Historija Hrvatske]] |
[[Kategorija:Historija Hrvatske]] |
||
[[Kategorija:Biografije, Čakovec]] |
|||
[[Kategorija:Rođeni 1620.]] |
|||
[[cs:Mikuláš Zrinský]] |
|||
[[Kategorija:Umrli 1664.]] |
|||
⚫ | |||
[[en:Miklós Zrínyi]] |
|||
[[eo:Miklós Zrínyi]] |
|||
⚫ | |||
[[fr:Miklós Zrínyi]] |
|||
[[hr:Nikola VII. Zrinski]] |
|||
[[hu:Zrínyi Miklós (költő)]] |
|||
[[it:Miklós Zrínyi]] |
|||
[[nl:Miklós Zrínyi]] |
|||
[[nn:Miklós Zrinyi]] |
|||
⚫ | |||
[[ro:Miklós Zrínyi]] |
|||
[[ru:Зринский, Николай]] |
|||
[[sh:Nikola VII. Zrinski]] |
Trenutna verzija na dan 9 oktobar 2023 u 10:11
Nikola Zrinski | |
---|---|
Rođenje | |
Smrt | 18. novembar 1664 Kuršanec, Kraljevina Ugarska | (44 godine)
Nikola Zrinski (mađarski: Zrínyi Miklós; 1. maj 1620 – 18. novembar 1664) bio je hrvatski plemić iz porodice Zrinski.
Bio je hrvatski ban od 1647. do 1664. Rođen je u Čakovcu, u Međimurju. Praunuk je Nikole Šubića Zrinskog, heroja odbrane tvrđave Sigeta od turske najezde. Njegov otac, hrvatski ban Juraj V Zrinski, umro je 1626. u dobi od 27 godina u vojnom logoru u Požunu (današnja Bratislava), ostavivši mladu suprugu i dvoje male djece.
Uspješno je, kao i njegov mlađi brat Petar Zrinski, ratovao protiv Osmanlija, te učestvovao i u 30-godišnjem ratu. Zbog pokazanog herojstva i vojne vještine, hrvatsko-ugarski kralj Ferdinand III Habsburgovac imenovao ga je 1647. hrvatskim banom, što je bio sve do svoje smrti 1664.
Zrinski je bio mudar političar, intelektualac i pjesnik. Govorio je najmanje šest jezika: hrvatski, njemački, mađarski, turski, latinski i italijanski.
Napisao je na mađarskom jeziku knjigu lirike Sirena Jadranskog mora (Adriai tengernek syrenaia, 1651). Također je autor i prvog epa na mađarskom jeziku Propast Sigeta (Opsidio Szigetiana/Szigeti veszedelem, 1647–1648). U Mađarskoj je smatran jednim od najvećih mađarskih književnika.
Godine 1661. izgradio je blizu ušća rijeke Mure u Dravu modernu tvrđavu Novi Zrin. Osmanlije su tokom iduće tri godine nekoliko puta pokušali da je zauzmu, ali im to nije uspjelo. Početkom juna 1664. brojna vojska pod komandom velikog vezira Fazil Ahmed-paše Ćuprilića opsjela ju je i nakon gotovo mjesec dana duge opsade zauzela, te lagumima razvalila.
Nezadovoljan politikom bečkog dvora, osobito nepovoljnim Vašvarskim mirom, udružio se s mađarskim feudalcima i bio jedan od vođa urote poznate pod nazivom Zrinsko-frankopanska urota. Međutim, ubrzo je poginuo pod nerazjašnjenim okolnostima u lovu na vepra, sa sumnjom da je u njegovu smrt umiješan bečki carski dvor. To se dogodilo 18. novembra 1664. u Kuršanečkom lugu, južno od Čakovca. Pokopan je u kapeli Pavlinskog samostana u Svetoj Jeleni kod Čakovca.
Nikolu Zrinskog je nakon njegove smrti naslijedio sin Adam Zrinski, kasniji bečki dvorski komornik i potpukovnik carske vojske. On je preuzeo i knjižnicu svog oca poznatu pod imenom Bibliotheca Zriniana.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- Grof Nikola Zrinski u enciklopediji Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža
- Nikola Zrinski osnovao je porodičnu biblioteku
- Smrt Nikole Zrinskog u lovu na vepra[mrtav link]
- Ive Mažuran: "Povijest hrvatske od 15-18. stoljeća"
- Bitke Nikole i Petra Zrinskog protiv Turaka[mrtav link]
- Odbrane tvrđave Novi Zrin Arhivirano 28. 3. 2014. na Wayback Machine