Idi na sadržaj

Razlika između verzija stranice "Nikola Zrinski"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
ArthurBot (razgovor | doprinosi)
m robot Mijenja: de:Nikolaus Zrinski
mNo edit summary
 
(Nije prikazana 44 međuverzija 22 korisnika)
Red 1: Red 1:
{{Infokutija osoba
{{Nedostaju_izvori}}
| ime = Nikola Zrinski
{{Infokutija biografija
|ime =Nikola
| slika = Nicholas Zrinski.jpg
|prezime =Zrinski
| veličina_slike =
|slika =Nicholas Zrinski.jpg
| opis = Hrvatski političar, ratnik i pisac
| datum_rođenja = {{Datum rođenja|1620|5|1}}
|širina slike =230
| mjesto_rođenja = [[Čakovec]], [[Kraljevina Ugarska]]
|tekst uz sliku =Renesansni političar, ratnik i pisac
| datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1664|11|18|1620|5|1}}
|dan rođenja =1
| mjesto_smrti = [[Kuršanec]], Kraljevina Ugarska
|mjesec rođenja =maj
|godina rođenja =1620
| nacionalnost =
| druga_imena =
|mjesto rođenja =Čakovec
|država rođenja =Hrvatska
| zanimanje =
|dan smrti =18
| godine_aktivnosti =
|mjesec smrti =novembar
| poznat_po =
|godina smrti =1664
| značajna_djela =
|mjesto smrti =Kuršanec
|država smrti =Hrvatska
|ženski pol =
|država za kategoriju=Mađarska
}}
}}
'''Nikola Zrinski''' (na mađarskom: Zrínyi Miklós): [[Čakovec]], [[1. maj]] [[1620]] - [[Kuršanec kod Čakovca]], [[18. novembar]] [[1664]].
'''Nikola Zrinski''' ({{Jez-hu|Zrínyi Miklós}}; 1. maj 1620 18. novembar 1664) bio je hrvatski plemić iz porodice [[Knezovi Zrinski|Zrinski]].


Nikola Zrinski bio je [[hrvatski]] [[ban]] od godine [[1647]]. do [[1664]]. Rođen je u Čakovcu, u Međimurju, na sjeveru Hrvatske. Praunuk je [[Nikola Šubić Zrinski|Nikole Šubića Zrinskog]], heroja obrane tvrđave Sigeta od turske najezde.
Bio je [[hrvatski]] [[ban]] od 1647. do 1664. Rođen je u [[Čakovec|Čakovcu]], u [[Međimurska županija|Međimurju]]. Praunuk je [[Nikola Šubić Zrinski|Nikole Šubića Zrinskog]], heroja odbrane tvrđave Sigeta od turske najezde. Njegov otac, hrvatski ban [[Juraj V Zrinski]], umro je 1626. u dobi od 27 godina u vojnom logoru u Požunu (današnja [[Bratislava]]), ostavivši mladu suprugu i dvoje male djece.


Uspješno je, kao i njegov mlađi brat [[Petar Zrinski]], ratovao protiv [[Osmansko Carstvo|Turaka]], te sudjelovao i u 30-godišnjem ratu. Zbog pokazanog herojstva i vojne vještine, kralj Ferdinand III imenovao ga je 1647. godine hrvatskim banom.
Uspješno je, kao i njegov mlađi brat [[Petar Zrinski]], ratovao protiv [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlija]], te učestvovao i u 30-godišnjem ratu. Zbog pokazanog herojstva i vojne vještine, hrvatsko-ugarski kralj Ferdinand III Habsburgovac imenovao ga je 1647. hrvatskim banom, što je bio sve do svoje smrti 1664.


Zrinski je bio mudar političar, intelektualac i pjesnik. Govorio je pet jezika: hrvatski, njemački, mađarski, latinski i italijanski.
Zrinski je bio mudar političar, intelektualac i pjesnik. Govorio je najmanje šest jezika: hrvatski, njemački, mađarski, turski, latinski i italijanski.


Napisao je na mađarskom jeziku knjigu lirike ''Sirena Jadranskog mora'' (''Adriai tengernek syrenaia, 1651''). Takođe je autor i prvog epa na mađarskom jeziku ''Propast Sigeta'' (''Opsidio Szigetiana/Szigeti veszedelem'', 1647-48). U [[Mađarska|Mađarskoj]] je smatran jednim od najvećih mađarskih književnika.
Napisao je na mađarskom jeziku knjigu lirike ''Sirena Jadranskog mora'' (''Adriai tengernek syrenaia, 1651''). Također je autor i prvog epa na mađarskom jeziku ''Propast Sigeta'' (''Opsidio Szigetiana/Szigeti veszedelem'', 1647–1648). U [[Mađarska|Mađarskoj]] je smatran jednim od najvećih mađarskih književnika.


Godine 1661. izgradio je blizu ušća rijeke [[Mura|Mure]] u [[Drava|Dravu]] modernu tvrđavu [[Novi Zrin]]. Osmanlije su tokom iduće tri godine nekoliko puta pokušali da je zauzmu, ali im to nije uspjelo. Početkom juna 1664. brojna vojska pod komandom [[Veliki vezir (titula)|velikog vezira]] [[Fazil Ahmed-paša Ćuprilić|Fazil Ahmed-paše Ćuprilića]] opsjela ju je i nakon gotovo mjesec dana duge [[Opsada Novog Zrina|opsade]] zauzela, te [[lagum]]ima razvalila.
Nezadovoljan politikom bečkog dvora, osobito nepovoljnim [[Vašvarski mir|Vašvarskim mirom]], udružio se s mađarskim feudalcima i bio jedan od vođa urote poznate pod nazivom [[Zrinsko-frankopanska urota]]. Međutim, ubrzo je poginuo pod nerazjašnjenim okolnostima u lovu na vepra, sa sumnjom da je u njegovu smrt umiješan bečki carski dvor. To se dogodilo 18. novembra 1664. u Kuršanečkom lugu, južno od Čakovca.
[[Datoteka:Povelja Nikole i Petra Zrinskog Čakovcu.jpg |mini|Povelja gradu Čakovcu koju je 1638. potpisao Nikola Zrinski zajedno sa bratom Petrom]]

Nezadovoljan politikom bečkog dvora, osobito nepovoljnim [[Vašvarski mir|Vašvarskim mirom]], udružio se s mađarskim feudalcima i bio jedan od vođa urote poznate pod nazivom [[Zrinsko-frankopanska urota]]. Međutim, ubrzo je poginuo pod nerazjašnjenim okolnostima u lovu na vepra, sa sumnjom da je u njegovu smrt umiješan bečki carski dvor. To se dogodilo 18. novembra 1664. u Kuršanečkom lugu, južno od Čakovca. Pokopan je u kapeli [[Pavlini|Pavlinskog]] samostana u Svetoj Jeleni kod Čakovca.


Nikolu Zrinskog je nakon njegove smrti naslijedio sin [[Adam Zrinski]], kasniji bečki dvorski komornik i potpukovnik carske vojske. On je preuzeo i knjižnicu svog oca poznatu pod imenom [[Bibliotheca Zriniana]].
Nikolu Zrinskog je nakon njegove smrti naslijedio sin [[Adam Zrinski]], kasniji bečki dvorski komornik i potpukovnik carske vojske. On je preuzeo i knjižnicu svog oca poznatu pod imenom [[Bibliotheca Zriniana]].


== Također pogledajte ==
[[cs:Mikuláš Zrinský]]
[[de:Nikolaus Zrinski]]
* [[Petar Zrinski]]
[[en:Miklós Zrínyi]]
* [[Adam Zrinski]]
[[eo:Miklós Zrínyi]]
* [[Juraj V Zrinski]]
[[es:Nikola Zrinski]]
* [[Novi Zrin]]

[[fr:Miklós Zrínyi]]
== Vanjski linkovi ==
[[hr:Nikola Zrinski]]
{{Commonscat}}
[[hu:Zrínyi Miklós (költő)]]
*[http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=43999 Grof Nikola Zrinski u enciklopediji Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža]
[[pl:Nikola Zrinski]]
*[http://hrcak.srce.hr/79118 Nikola Zrinski osnovao je porodičnu biblioteku]
[[ro:Miklós Zrínyi]]
*[http://www.muzej-medjimurja.hr/saznajte/120-18-studenoga-1664-poginuo-nikola-vii-zrinski.html Smrt Nikole Zrinskog u lovu na vepra]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}
*[http://www.scribd.com/doc/13053124/Ive-MazuranPovijest-Hrvatske-Od-1518-Stoljeca Ive Mažuran: "Povijest hrvatske od 15-18. stoljeća"]
*[http://www.matica.hr/MH_Periodika/vijenac/1999/150/html/povijest/27.htm Bitke Nikole i Petra Zrinskog protiv Turaka]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}
*[http://povijest.net/v5/hrvatska/hrvatska-u-novom-vijeku/2008/utvrda-novi-zrin/ Odbrane tvrđave Novi Zrin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140328083118/http://povijest.net/v5/hrvatska/hrvatska-u-novom-vijeku/2008/utvrda-novi-zrin/ |date=28. 3. 2014 }}

{{DEFAULTSORT:Zrinski, Nikola}}
[[Kategorija:Zrinski|Nikola]]
[[Kategorija:Hrvatski banovi]]
[[Kategorija:Hrvatske vojskovođe]]
[[Kategorija:Historija Hrvatske]]
[[Kategorija:Biografije, Čakovec]]
[[Kategorija:Rođeni 1620.]]
[[Kategorija:Umrli 1664.]]

Trenutna verzija na dan 9 oktobar 2023 u 10:11

Nikola Zrinski
Hrvatski političar, ratnik i pisac
Rođenje (1620-05-01) 1. maj 1620.
Smrt18. novembar 1664(1664-11-18) (44 godine)
Kuršanec, Kraljevina Ugarska

Nikola Zrinski (mađarski: Zrínyi Miklós; 1. maj 1620 – 18. novembar 1664) bio je hrvatski plemić iz porodice Zrinski.

Bio je hrvatski ban od 1647. do 1664. Rođen je u Čakovcu, u Međimurju. Praunuk je Nikole Šubića Zrinskog, heroja odbrane tvrđave Sigeta od turske najezde. Njegov otac, hrvatski ban Juraj V Zrinski, umro je 1626. u dobi od 27 godina u vojnom logoru u Požunu (današnja Bratislava), ostavivši mladu suprugu i dvoje male djece.

Uspješno je, kao i njegov mlađi brat Petar Zrinski, ratovao protiv Osmanlija, te učestvovao i u 30-godišnjem ratu. Zbog pokazanog herojstva i vojne vještine, hrvatsko-ugarski kralj Ferdinand III Habsburgovac imenovao ga je 1647. hrvatskim banom, što je bio sve do svoje smrti 1664.

Zrinski je bio mudar političar, intelektualac i pjesnik. Govorio je najmanje šest jezika: hrvatski, njemački, mađarski, turski, latinski i italijanski.

Napisao je na mađarskom jeziku knjigu lirike Sirena Jadranskog mora (Adriai tengernek syrenaia, 1651). Također je autor i prvog epa na mađarskom jeziku Propast Sigeta (Opsidio Szigetiana/Szigeti veszedelem, 1647–1648). U Mađarskoj je smatran jednim od najvećih mađarskih književnika.

Godine 1661. izgradio je blizu ušća rijeke Mure u Dravu modernu tvrđavu Novi Zrin. Osmanlije su tokom iduće tri godine nekoliko puta pokušali da je zauzmu, ali im to nije uspjelo. Početkom juna 1664. brojna vojska pod komandom velikog vezira Fazil Ahmed-paše Ćuprilića opsjela ju je i nakon gotovo mjesec dana duge opsade zauzela, te lagumima razvalila.

Povelja gradu Čakovcu koju je 1638. potpisao Nikola Zrinski zajedno sa bratom Petrom

Nezadovoljan politikom bečkog dvora, osobito nepovoljnim Vašvarskim mirom, udružio se s mađarskim feudalcima i bio jedan od vođa urote poznate pod nazivom Zrinsko-frankopanska urota. Međutim, ubrzo je poginuo pod nerazjašnjenim okolnostima u lovu na vepra, sa sumnjom da je u njegovu smrt umiješan bečki carski dvor. To se dogodilo 18. novembra 1664. u Kuršanečkom lugu, južno od Čakovca. Pokopan je u kapeli Pavlinskog samostana u Svetoj Jeleni kod Čakovca.

Nikolu Zrinskog je nakon njegove smrti naslijedio sin Adam Zrinski, kasniji bečki dvorski komornik i potpukovnik carske vojske. On je preuzeo i knjižnicu svog oca poznatu pod imenom Bibliotheca Zriniana.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]