Idi na sadržaj

Bosanska Krupa

Koordinate: 44°53′05.7″N 16°09′09.8″E / 44.884917°N 16.152722°E / 44.884917; 16.152722
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Datum izmjene: 5 april 2023 u 18:17; autor: WumpusBot (razgovor | doprinosi) (razne ispravke)
Pregledana verzija ove stranice, odobrena dana 5 april 2023, zasnovana je na ovoj izmjeni.
Bosanska Krupa
Grad
Grad Bosanska Krupa
Bosanska Krupa
Službeni grb Bosanska Krupa
Grb
Grad Bosanska Krupa u Bosni i Hercegovini
Grad Bosanska Krupa u Bosni i Hercegovini
Bosanska Krupa nalazi se u Bosna i Hercegovina
Bosanska Krupa
Bosanska Krupa
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°53′05.7″N 16°09′09.8″E / 44.884917°N 16.152722°E / 44.884917; 16.152722
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonUnsko-sanski
Vlada
 • GradonačelnikArmin Halitović[1] (SDP)
Površina
 • Grad566,73 km2
 • Naseljeno mjesto24,97 km2
Nadmorska visina177 m
Stanovništvo (2013)
 • Grad25.545
 • Grad (gustoća)45,07 /km2
 • Naseljeno mjesto10.196
 • Naseljeno mjesto (gustoća)408,33 /km2
Demonim(i)Krupljanin
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj77 240
Pozivni broj(+387) 37
Matični broj104159[2]
Matični broj grada11428
Veb-sajtopcinabosanskakrupa.ba

Bosanska Krupa je grad i naseljeno mjesto u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Smještena je u dolinama rijeka Une i Krušnice. Najveći dio grada razvio se na niskom prevoju između brda Huma i Starog grada na nadmorskoj visini od 176 m u proširenom dijelu rijeke Une. Općina Bosanska Krupa graniči sa općinama: Bihać, Cazin, Bužim, Bosanski Petrovac, Sanski Most, Novi Grad, te Dvor u Republici Hrvatskoj. Rijeka Una, prolazi kroz centar Bosanske Krupe. Putnim komunikacijama grad je povezan sa Zapadnom i Južnom Evropom.[3]

Historija

Grafika sredjovjekovne Bosanske Krupe

Ime Bosanske Krupe potječe od staroslavenske riječi "krupa" koja ima više značenja. Riječ krupa se sačuvala u imenu vrste atmosferskih padavina, u jednom ženskom pomagalu za uljepšavanje, a označavala je i dolinu, te kasnije dobila značenje uzvišenja u dolini, međutim jedno od najviše spominjanih značenja za naziv krupa jeste da je dobila ime po djevojci koja se zvala Krupana i koja je živjela u sadašnjoj Krupi.

Prahistorija

O naseljenosti područja bosanskokrupske općine još u prahistorijsko doba svjedoče lokaliteti zvani gradine, a kao sigurni dokazi služe materijalni ostaci iz tog vremena. Temelji i zidovi gradinskih ljudskih naselja otkopani su na Kekića glavici pored Zalina, na Oblali kod Malog Radića i na gradini pored sela Suvaja. Područje Krupe i okoline bilo je periferna teritorija keltsko-ilirskog plemena Japoda koje su Rimljani pokorili 35. godine prije nove ere. Od ljudskih naselja iz rimskog doba najpoznatije je ono što je otkriveno na mjestu Gromila u selu Ljusina kod Krupe. Tu su otkopani temelji rimskih zgrada i razni predmeti. Mnogobrojni otkopani grobovi rimskih vojnika u kojima su pored ljudskih kostiju nađeni rimski novac, jedna sablja i drugi predmeti, govore o prisustvu starih rimljana na ovom područjima. U periodu rimske vlasti područje oko srednje Une pripadalo je rimskoj provinciji Dalmaciji. Nakon podjele Rimskog carstva 395. godine na Istočno i Zapadno, Pounje je ušlo u sastav Zapadnog rimskog carstva. Ne postoje nikakvi pouzdani podaci o zbivanjima na ovim prostorima u vrijeme Zapadnog rimskog carstva. Poznato je samo da su u 5, 6, i 7. vijeku u pounske krajeve prodirali Goti i širila se vlast Bizantije da bi na kraju doselili Avari i slavensko stanovništvo.

Srednji vijek

Bosanska Krupa 1890. godine

U srednjem vijeku područje današnje krupske općine pripadalo je hrvatskoj kraljevini i Ugarskoj državi. U 10. vijeku ulazilo je u sastav župe Pset. U 13. vijeku gubi se ime Pset, a prvi put se javlja ime Krupa. Za tvrđavu u Krupi čiji se ostaci nalaze na brežuljku zvanom Grad, zna se da je postojala u 13. vijeku, ali se ne zna ko je bio njen graditelj. Po legendi ovu tvrđavu sazidala je djevojka Krupana. Prvi poznati gospodari Krupe bili su vlastela Babonići. Od 1410. do 1429. godine Krupa je kraljevski grad kojim su upravljali kastelani u ime ugarskog kralja. Kasnije je Krupa darovana Fridrihu Celjskom da bi je 1456. godine prisvojio Martin Frankopan. Od 1463. do 1490. godine Krupa je opet u posjedu ugarskog vladara i njom upravljaju senjski kapetani. Od 1490. godine vlasnik grada je Ivan Korvin. Nakon toga Krupa po treći put postaje kraljevski grad, da bi uskoro došla u ruke bana Ivana Karlovića. Od 1531. godine do pada pod osmansku vlast Krupa je bila vlasništvo knezova Zrinjski. Kara-Mustafa paša Sokolović je 23. juna 1565. godine zauzeo krupsku tvrađavu i od tada je Krupa pod osmanskom vlašću sve do 1878. kada vladavinu u cijeloj Bosni preuzima Austo-ugarska monarhija.

Posljednji hrvatski kapetan bio je vojvoda Matija Bakić, koji se utopio na utoku rijeke Krušnice u Unu. Dok se vodila presudna bitka na lijevoj obali rijeke Une, na mjestu gdje se danas nalazi željeznička stanica nalazila se utaborena desetak dana ugarska vojska, sastavljena većinom od Slavena, pod zapovjedništvom Nijemca Auersperga koji nije htio pomoći opkoljenim Krupljanima. Jedna grupa od osamdesetak Slavena je pokušala doći u pomoć, ali su ih osmanski vojnici spriječili.

Novi vijek i Savremeno doba

Austrijanci su opsijedali Krupu 1581, 1690, 1692 i 1716. Krupski grad je popravljan 1783. i 1816. Godine 1833. bilo je u gradu 12 topova.

Osmanlije su u grad smjestili jaku posadu, koja je 1577. imala 300 konjanika i 400 pješaka. U Krupi je bio dizdar i kapetan. Od druge polovine 18. vijeka dizdari i kapetani Krupe bili su Badanjkovići ili Badnjevići. Među poznatijim krupskim dizdarima su: Turhanaga 1627, Omeraga 1637, Redžepaga 1638 i 1641, Mehmedaga 1730, i zadnji Muharemaga (umro u Krupi 1875. u 82-oj godini života).

Prema službenom austrougarskom popisu Krupa je 1885. godine imala 2.096 stanovnika. 1918. godine, nakon završetka Prvog svjetskog rata i sloma Austo-ugarske Krupa je u sastavu Kraljevine SHS a zatim Jugoslavije. Nakon završetka Drugog svjetskog rata Bosanska Krupa se nalazila u sastavu SFRJ.

Rat u Bosni i Hercegovini

Bosanska Krupa nakon rata 1995.

21. aprila 1992. godine pripadnici VRS iz okolnih sela uz pomoć bivše JNA napali su Bosansku Krupu i zauzeli dio grada do rijeke Une. Sve do 17. septembra 1995. godine prva borbena linija između Vojske Republike Srpske (VRS) i Armije Bosne i Hercegovine nalazila se u centru Bosanske Krupe. VRS je protjerala bošnjačko stanovništvo s teritorije koju je kontrolisala. U dijelu Bosanske Krupe pod srpskom kontrolom nalazili su se logori za Bošnjake. Opljačkan, popaljen i porušen grad, jedinice VRS su napustile 17. septembra 1995. godine pred ofanzivom Armije BiH i Bosanskokrupske 511. slavne brdske brigade. Od tog datuma Bosanska Krupa se nalazi u sastavu Federacije BiH u Unsko sanskom kantonu.

Geografija

Općina Bosanska Krupa je prije rata 1992. godine zauzimala prostor od 778 km2. U toku proteklog rata došlo je do otcjepljenja općina Bužim i Krupa na Uni, kojima granicu čini rijeka Una, tako da općina Bosanska Krupa danas zauzima prostor od 556 km2. Prema popisu stanovnika iz 1991. općina Bosanska Krupa imala je 58.212 stanovnika, a danas je taj broj smanjen i iznosi 32.465 stanovnika. Sâm grad Bosanska Krupa danas ima oko 15.400 stanovnika.

Geografski položaj

Cazin Bužim Dvor
Novi Grad
Bihać Susjedne općine Krupa na Uni
Bihać Bosanski Petrovac Sanski Most

Općina Bosanska Krupa se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Graniči sa općinama: Bihać, Cazin, Bužim, Bosanski Petrovac, Sanski Most, Novi Grad i Dvor u Republici Hrvatskoj. Međunarodna, a ujedno i najveća rijeka kantona, Una, prolazi kroz centar Bosanske Krupe. Također, putnim komunikacijama općina je povezana sa Zapadnom i Južnom Evropom. Bosanska Krupa se teritorijalno smjestila u dolinama rijeka Une i Krušnice. Najveći dio grada razvio se na niskom prevoju između Huma i Starog grada na nadmorskoj visini od 176 metara u proširenom dijelu rijeke Une.

Klimatske karakteristike

U bosanskokrupskoj općini vlada kontinentalna klima što se ogleda po visokim temperaturama u ljetnim mjesecima, a srednja godišnja temperatura iznosi 11,3 °C. Također postoji vrlo skokovit prelazak temperatura između zime i proljeća (mjesec mart 7 °C – mjesec april 11 °C). Jesen je godišnje doba s najvećom količinom padavina, zatim proljeće, tako da jesen i proljeće predstavljaju vlažne dijelove godine i zajedno imaju prosječno 723 mm/m2 padavina. Kiše koje se izliju tokom proljetnih i jesenjih mjeseci su dugotrajne, tihe, obilne i veoma često izazivaju poplave. Snježni period traje u prosjeku 127 dana godišnje. Bosanska Krupa je područje s visokim procentom relativne i apsolutne vlažnosti zraka. Dolina Une uvjetuje i pojavu i pravce regionalnih i lokalnih vjetrova. Aproksimativni pokazatelji pokazuju da su najučestaliji vjetrovi iz:

  • jugozapadnog kvadranta 13,8%,
  • sjeverozapadnog kvadranta 22,90%.

Olujnih vjetrova nema, a najjači vjetrovi javljaju se u februaru.

Klimatske karakteristike općine Bosanska Krupa
JanFebMarAprMajJunJulAugSepOktNovDec
Prosječna temperatura (°C)1,22,771115,318,820,920,317,1126,72,9Ø11,3
Najviša prosječna temperatura (°C)4,7712,116,220,924,627,326,723,216,910,46,1Ø16,3
Najniža prosječna temperatura (°C)−2,2−1,525,99,813,114,61411,17,23−0,3Ø6,4
Temperatura u °C • padavine u mmDijagram:
Temperatura
4,7
−2,2
7
−1,5
12,1
2
16,2
5,9
20,9
9,8
24,6
13,1
27,3
14,6
26,7
14
23,2
11,1
16,9
7,2
10,4
3
6,1
−0,3
janfebmaraprmajjunjulaugsepoktnovdec
Izvor: climate-data.org

Vodotokovi

Rijeka Una u Bosanskoj Krupi

Pored toka Une i Krušnice za razvoj naselja Bosanske Krupe karakteristične su i etaže izvora na kontaktu krečnjačkog okvira pa se javljaju izvori i vrela različitog intenziteta. Tok Une je jako razvođen u bosanskokrupskom proširenju što je posljedica izrazito intezivne bočne erozije i pojave naplavina sedre. U Bosanskoj Krupi u Unu se uljeva više potoka i rijeka, a na periferiji grada se u Unu ulijeva rjeka Krušnica. Maksimalan vodostaj se javlja sa intenzitetom i do 5 m relativne visinske razlike, tako visoke vode izazivaju poplavu sa dužim ili kraćim intervalima. Srednji mjesečni nivo vodostaja na Uni iznosi cca 1,84 m, a srednji godišnji cca 1,15 m. U području Bosanske Krupe, odnosno njene najbliže okoline, javljaju se izvori, karakteristični u dvije etaže. Izvori značajni za ovu etažu u području Bosanske Krupe javljaju se u dolini Krušnice. Djelimično su izvori vezani za gravitacijsku vodu koja kao podzemna voda cirkulira kroz krečnjake kontinentalnog okolnog prostora. Na udaljenosti cca 5 km od grada nalazi se izvor rijeke Krušnice koji je jedan od najjačih u Evropi. Na izvoru je smještena hidrocentrala koja je u funkciji a u vlasništvu je elektrodistribucije Bihać.

Pedološke karakteristike zemljišta

Okvir doline Une i bosanskokrupskog proširenja sastavljen je od triarskih dolomita i krečnjaka sa primjesama rožnica i gline. Tako je bosansko-krupsko proširenje uokvireno krečnjačkim anfiteatrima jurske starosti. U kontinetalnom okviru bosanskokrupske općine formiraju se bregovita tla i to:

U prostornom dijelu dna bosanskokrupskog proširenja na vrlo debelim pleistocenskim i aluvijalnim naslagama razvila su se dolinska tla i to:

Putevi

Područje općine je povezano sa susjednim općinama mrežom magistralnih asfaltnih cesta. Ukupna dužina cesta na području općine Bosanska Krupa iznosi 150 km od čega je 100 km asfaltnih. Osnovna cestovna komunikacija je Magistralni put M14. Općinom Bosanska Krupa prolaze i regionalni putevi:

  • Bosanska Krupa - Sanski Most
  • Bosanska Otoka - Bužim - Velika Kladuša
  • Ljusina - Pištaline - Cazin

Stanovništvo

Glavni članci: Demografija Bosanske Krupe i Spisak naseljenih mjesta u gradu Bosanskoj Krupi

Po popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Bosanska Krupa imala je 58.320 stanovnika, raspoređenih u 48 naselja. Iz sastava općine Bosanska Krupa u februaru 1995. godine izdvojeno je sedam naselja: Bag, Bužim, Dobro Selo, Konjodor, Lubarda, Mrazovac i Varoška Rijeka, od kojih je formirana općina Bužim. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, najveći dio općine Bosanska Krupa je ušao u sastav Federacije BiH. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta: Donji Dubovik, Donji Petrovići, Osredak i dijelovi naseljenih mjesta: Gornji Bušević, Hašani, Mali Dubovik, Srednji Bušević i Srednji Dubovik. Od ovih naselja formirana je općina Krupa na Uni.

  Demografija stanovništva općine Bosanska Krupa (Broj stanovnika prikazan u hiljadama)

Grad Bosanska Krupa

Bošnjaci su na popisima stanovništva 1971, 1981. i 1991. godine označavani kao Muslimani, jer im nije bilo dozvoljeno izjašnjavanje u izvornom obliku Bošnjak. Modalitet Musliman (pripadnost narodu) miješan je lahko sa modalitetom musliman (pripadnost vjeri). Prema izbornom zakonu, Ustavu Bosne i Hercegovine i drugim zakonskim aktima, kada se govori o popisu i kada se navodi termin Muslimani mijenja se sa terminom Bošnjaci, jer se novo-staro nacionalno ime odnosi na tadašnji termin Muslimani.

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 2013. godine, općina Bosanska Krupa imala je 25.545 stanovnika raspoređenih u 37 naselja.[4]

Sastav stanovništva – grad Bosanska Krupa
2013.[5]1991.[6]1981.[7]1971.[8]
Osoba25 545 (100,0%)58 320 (100,0%)55 229 (100,0%)50 856 (100,0%)
Bošnjaci23 578 (92,30%)43 104 (73,91%)137 381 (67,68%)131 842 (62,61%)1
Srbi1 260 (4,932%)13 841 (23,73%)15 029 (27,21%)18 230 (35,85%)
Muslimani142 (0,556%)–––
Bosanci136 (0,532%)–––
Romi118 (0,462%)–3 (0,005%)–
Nisu se izjasnili106 (0,415%)–––
Hrvati66 (0,258%)139 (0,238%)173 (0,313%)286 (0,562%)
Nepoznato41 (0,161%)–––
Bosanci i Hercegovci30 (0,117%)–––
Ostali30 (0,117%)528 (0,905%)251 (0,454%)216 (0,425%)
Albanci23 (0,090%)–13 (0,024%)13 (0,026%)
Jugoslaveni5 (0,020%)708 (1,214%)2 314 (4,190%)239 (0,470%)
Pravoslavci5 (0,020%)–––
Slovenci3 (0,012%)–9 (0,016%)11 (0,022%)
Makedonci1 (0,004%)–7 (0,013%)–
Turci1 (0,004%)–––
Crnogorci––49 (0,089%)19 (0,037%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Naselje Bosanska Krupa

Sastav stanovništva – naselje Bosanska Krupa
2013.[9]1991.[6]1981.[7]1971.[8]
Osoba10 196 (100,0%)14 416 (100,0%)12 055 (100,0%)8 974 (100,0%)
Bošnjaci9 658 (94,72%)9 519 (66,03%)16 858 (56,89%)16 070 (67,64%)1
Romi116 (1,138%)–––
Bosanci98 (0,961%)–––
Muslimani75 (0,736%)–––
Nisu se izjasnili56 (0,549%)–––
Srbi53 (0,520%)4 044 (28,05%)3 142 (26,06%)2 433 (27,11%)
Hrvati50 (0,490%)102 (0,708%)109 (0,904%)202 (2,251%)
Bosanci i Hercegovci28 (0,275%)–––
Albanci21 (0,206%)–––
Ostali19 (0,186%)200 (1,387%)182 (1,510%)86 (0,958%)
Nepoznato16 (0,157%)–––
Jugoslaveni2 (0,020%)551 (3,822%)1 764 (14,63%)183 (2,039%)
Makedonci1 (0,010%)–––
Slovenci1 (0,010%)–––
Turci1 (0,010%)–––
Pravoslavci1 (0,010%)–––
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva po naseljenim mjestima

Legenda
  Većinsko stanovništvo u naselju su: Bošnjaci
  Većinsko stanovništvo u naselju su: Srbi

Popis stanovništva 1971.

Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1971. sproveden je 1971. Prema popisu stanovništva 1971. općina Bosanska Krupa imala je 50.856 stanovnika raspoređenih u 48 naselja.[8]

Naselje Ukupno Bošnjaci Srbi Hrvati Jugosloveni Albanci Crnogorci Slovenci Mađari Ostali
 
Arapuša 538 504 32 0 2 0 0 0 0 0
Bag 526 525 0 0 0 0 0 0 0 1
Banjani 708 47 658 0 0 0 0 0 0 3
Baštra 210 57 150 0 0 0 0 0 0 3
Benakovac 329 1 328 0 0 0 0 0 0 0
Bosanska Krupa 8.974 6.070 2.433 202 183 11 14 8 3 50
Bužim 1.312 1.275 29 2 0 1 0 0 1 4
Dobro Selo 1.369 1.179 181 0 1 0 0 0 0 8
Donja Suvaja 645 1 632 0 0 0 0 0 0 12
Donji Dubovik 637 1 625 3 0 0 3 0 0 5
Donji Petrovići 530 0 530 0 0 0 0 0 0 0
Drenova Glavica 273 112 159 1 1 0 0 0 0 0
Glavica 224 2 221 0 0 0 0 0 0 1
Gorinja 303 0 303 0 0 0 0 0 0 0
Gornja Suvaja 581 4 574 1 1 0 0 1 0 0
Gornji Bušević 777 33 743 0 0 0 0 0 0 1
Gornji Petrovići 674 16 657 0 0 0 0 0 0 1
Gudavac 429 0 429 0 0 0 0 0 0 0
Hašani 780 1 774 0 1 0 0 0 0 4
Ivanjska 708 1 703 2 0 0 1 0 0 1
Jasenica 655 3 648 2 2 0 0 0 0 0
Jezerski 2.411 2.318 70 1 0 0 0 0 0 22
Konjodor 1.250 1.235 3 0 0 0 0 0 0 12
Lubarda 2.377 2.363 4 5 0 0 0 1 0 4
Ljusina 921 658 258 1 2 0 0 0 0 2
Mahmić-selo 1.255 1.247 3 0 0 0 0 0 0 5
Mali Badić 304 303 0 0 1 0 0 0 0 0
Mali Dubovik 591 2 587 0 1 0 0 0 0 1
Mali Radić 299 0 298 0 0 0 0 0 0 1
Mrazovac 2.252 2.239 3 1 0 0 0 0 0 9
Osredak 364 0 364 0 0 0 0 0 0 0
Ostrožnica 950 832 112 2 0 0 0 0 0 4
Otoka 3.221 2.930 211 27 28 0 1 0 0 24
Perna 1.090 607 461 11 9 0 0 0 0 2
Pištaline 1.233 1.136 91 1 2 0 0 0 1 2
Potkalinje 523 104 417 0 1 0 0 0 0 1
Pučenik 465 1 464 0 0 0 0 0 0 0
Srednji Bušević 844 34 800 4 0 0 0 0 0 6
Srednji Dubovik 596 0 592 2 0 0 0 0 0 2
Varoška Rijeka 3.493 3.464 9 10 1 0 0 1 0 8
Velika Jasenica 288 132 155 0 0 0 0 0 0 1
Veliki Badić 1.115 1.108 1 4 0 0 0 0 0 2
Veliki Dubovik 444 263 181 0 0 0 0 0 0 0
Veliki Radić 639 3 633 1 1 0 0 0 0 1
Vojevac 689 1 688 0 0 0 0 0 0 0
Voloder 882 847 23 3 2 1 0 0 0 6
Vranjska 629 1 627 0 0 0 0 0 0 1
Zalin 549 182 366 0 0 0 0 0 0 1
Ukupno 50.856 31.842 18.230 286 239 13 19 11 5 211

Popis stanovništva 1981.

Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1981. sproveden je u martu 1981. Prema popisu stanovništva 1981. općina Bosanska Krupa imala je 55.229 stanovnika raspoređenih u 48 naselja.[7]

Naselje Ukupno Bošnjaci Srbi Hrvati Jugosloveni Albanci Crnogorci Makedonci Slovenci Mađari Romi Ostali
 
Arapuša 601 574 21 0 5 0 0 0 0 0 0 1
Bag 626 622 0 0 2 0 1 0 0 0 0 1
Banjani 537 181 328 3 24 0 1 0 0 0 0 0
Baštra 185 89 94 0 1 0 0 0 0 0 0 1
Benakovac 258 0 258 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Bosanska Krupa 12.055 6.858 3.142 109 1.764 8 28 3 4 1 3 135
Bužim 1.550 1.468 20 7 37 0 8 0 0 0 0 10
Dobro Selo 1.569 1.469 87 1 8 0 0 0 0 0 0 4
Donja Suvaja 556 0 519 2 29 0 1 0 0 0 0 5
Donji Dubovik 501 0 491 0 6 0 4 0 0 0 0 0
Donji Petrovići 386 0 386 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Drenova Glavica 391 208 180 2 0 0 0 1 0 0 0 0
Glavica 157 0 157 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Gorinja 266 0 260 0 6 0 0 0 0 0 0 0
Gornja Suvaja 530 0 523 0 3 0 1 0 0 0 0 3
Gornji Bušević 658 1 647 0 9 0 0 0 0 0 0 1
Gornji Petrovići 551 0 539 2 1 0 0 0 0 0 0 9
Gudavac 350 0 338 0 9 0 0 0 0 0 0 3
Hašani 618 0 607 0 9 0 2 0 0 0 0 0
Ivanjska 592 0 580 0 11 0 0 0 0 0 0 1
Jasenica 614 133 445 1 35 0 0 0 0 0 0 0
Jezerski 3.002 2.929 47 0 22 0 0 0 0 0 0 4
Konjodor 1.618 1.611 1 0 0 0 0 0 0 0 0 6
Lubarda 2.957 2.937 2 4 5 0 2 0 2 0 0 5
Ljusina 1.130 1.006 117 2 1 0 0 1 0 0 0 3
Mahmić-selo 1.539 1.533 0 0 2 0 0 0 0 0 0 4
Mali Badić 320 319 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Mali Dubovik 450 2 446 2 0 0 0 0 0 0 0 0
Mali Radić 250 0 247 0 1 0 0 0 0 0 0 2
Mrazovac 2.740 2.680 13 0 38 0 1 1 0 0 0 7
Osredak 333 6 325 0 1 0 0 0 0 0 0 1
Ostrožnica 1.094 995 89 4 5 0 0 0 0 0 0 1
Otoka 3.234 3.024 140 18 47 1 0 1 0 0 0 3
Perna 155 0 153 0 1 0 0 0 0 0 0 1
Pištaline 1.458 1.381 56 2 7 1 0 0 0 1 0 10
Potkalinje 446 100 332 1 13 0 0 0 0 0 0 0
Pučenik 384 0 383 0 1 0 0 0 0 0 0 0
Srednji Bušević 655 2 635 0 12 0 0 0 0 0 0 6
Srednji Dubovik 402 1 399 0 1 0 0 0 1 0 0 0
Varoška Rijeka 4.353 4.304 1 4 29 0 0 0 1 0 0 14
Velika Jasenica 127 7 120 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Veliki Badić 1.160 1.133 2 1 22 2 0 0 0 0 0 0
Veliki Dubovik 444 301 142 0 1 0 0 0 0 0 0 0
Veliki Radić 461 2 455 1 3 0 0 0 0 0 0 0
Vojevac 540 1 492 0 46 0 0 0 1 0 0 0
Voloder 1.334 1.274 15 6 33 1 0 0 0 0 0 5
Vranjska 535 1 526 0 5 0 0 0 0 0 0 3
Zalin 557 229 268 1 59 0 0 0 0 0 0 0
Ukupno 55.229 37.381 15.029 173 2.314 13 49 7 9 2 3 249

Popis stanovništva 1991.

Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991. sproveden je u martu 1991. Prema popisu stanovništva 1991. općina Bosanska Krupa imala je 58.320 stanovnika raspoređenih u 48 naselja.[10]

Naselje Ukupno Bošnjaci Srbi Hrvati Jugosloveni Ostali
 
Arapuša 536 513 21 0 1 1
Bag 644 636 0 1 0 7
Banjani 501 241 255 1 0 4
Baštra 186 120 66 0 0 0
Benakovac 229 0 225 0 1 3
Bosanska Krupa 14.416 9.519 4.044 102 551 200
Bužim 1.697 1.643 20 3 10 21
Dobro Selo 1.752 1.680 51 1 1 19
Donja Suvaja 376 1 352 0 11 12
Donji Dubovik 338 0 337 1 0 0
Donji Petrovići 335 0 333 0 0 2
Drenova Glavica 376 220 153 0 2 1
Glavica 119 0 118 0 0 1
Gorinja 226 0 222 3 1 0
Gornja Suvaja 446 0 434 1 6 5
Gornji Bušević 493 0 491 1 0 1
Gornji Petrovići 464 0 459 0 4 1
Gudavac 272 0 268 0 0 4
Hašani 414 0 414 0 0 0
Ivanjska 633 0 614 1 13 5
Jasenica 584 124 438 0 19 3
Jezerski 3.322 3.272 27 1 3 19
Konjodor 1.762 1.746 4 0 0 12
Lubarda 2.944 2.903 10 0 0 31
Ljusina 1.315 1.185 122 1 2 5
Mahmić-selo 1.714 1.704 1 0 0 9
Mali Badić 313 312 0 0 0 1
Mali Dubovik 300 0 298 1 1 0
Mali Radić 249 1 246 0 0 2
Mrazovac 3.149 3.130 2 0 4 13
Osredak 267 0 267 0 0 0
Ostrožnica 1.201 1.093 98 0 4 6
Otoka 4.063 3.803 151 13 52 44
Perna 140 0 139 0 0 1
Pištaline 1.541 1.486 50 0 0 5
Potkalinje 284 69 214 0 1 0
Pučenik 358 0 356 0 2 0
Srednji Bušević 470 0 462 2 1 5
Srednji Dubovik 327 0 325 0 0 2
Varoška Rijeka 4.992 4.942 4 0 8 38
Velika Jasenica 107 0 107 0 0 0
Veliki Badić 1.237 1.211 11 0 0 15
Veliki Dubovik 392 291 98 1 1 1
Veliki Radić 380 0 377 0 0 3
Vojevac 399 0 392 0 7 0
Voloder 1.060 1.039 6 4 0 11
Vranjska 553 1 538 0 2 12
Zalin 444 219 221 1 0 3
Ukupno 58.320 43.104 13.841 139 708 528

Popis stanovništva 2013.

Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013. sproveden je u periodu od 1. do 15. oktobra 2013. Prema popisu stanovništva 2013. općina Bosanska Krupa imala je 25.545 stanovnika raspoređenih u 37 naselja.[4]

Naselje Ukupno Bošnjaci Srbi Hrvati Ostali
 
Arapuša
Banjani
Baštra
Benakovac
Bosanska Krupa
Bosanska Otoka
Donja Suvaja
Drenova Glavica
Glavica
Gorinja
Gornja Suvaja
Gornji Bušević
Gornji Petrovići
Gudavac
Hašani
Ivanjska
Jasenica
Jezerski
Ljusina
Mahmić-selo
Mali Badić
Mali Radić
Ostrožnica
Perna
Pištaline
Potkalinje
Pučenik
Srednji Bušević
Srednji Dubovik
Velika Jasenica
Veliki Badić
Veliki Dubovik
Veliki Radić
Vojevac
Voloder
Vranjska
Zalin
Ukupno 25.545 23.578 1.260 66 641

Obrazovanje

Na području ovog grada radi i jedan privatni fakultet:

  • IBCollege-Industry and Business-Fakultet za industriju i posao

Bosanska Krupa ima dvije škole u kojima se može steći srednje obrazovanje:

  • JU "Opća gimnazija" - Bosanska Krupa
  • JU "Srednja mješovita škola Safet Krupić" - Bosanska Krupa

Na području grada Bosanske Krupe se nalazi više osnovnih škola:

  • JU "Prva osnovna škola" - Bosanska Krupa
  • JU "Druga osnovna škola" - Bosanska Krupa
  • JU "Druga osnovna škola" - područna škola na Pilani - Bosanska Krupa
  • JU "Druga osnovna škola" - područna škola Ostrožnica - Ostrošnica
  • JU "Druga osnovna škola" - područna škola Veliki Badić - Veliki Badić
  • JU "Druga osnovna škola" - područna škola Arapuša - Arapuša
  • JU "Osnovna škola Otoka" - Bosanska Otoka
  • JU "Osnovna škola Jezeski" - Jezerski
  • JU "Prva osnovna škola Pištaline" - Pištaline
  • JU "Osnovna škola Mahmić selo" - Mahmić Selo

Kultura

Džamija i tvrđava u centru grada
Katolička crkva, džamija i pravoslavna crkva u Bosanskoj Krupi

Zgrada Doma kulture u Bosanskoj Krupi je jedan od najstarijih objekata ovakve vrste i načina gradnje na području općine. Po svom specificnom arhitektonskom, te građevinskom zdanju koje je sagrađeno od kamena, vidi se i na prvim fotografijama panorame Bosanske Krupe da je izgrađen 1903. godine.

Prije izbijanja rata u Bosni i Hercegovini, zgrada Doma kulture je bila jedino zdanje u čijem su se prostoru svakodnevno odvijale sve kulturne aktivnosti i potrebe za duhovnu nadogradnju stanovnika općine Bosanska Krupa: kinofikacija, pozorišne predstave, estradna djelatnost, gostovanje velikih muzičkih orkestara kao npr. zagrebačkih filharmoničara, Sarajevske filharmonije, redovna gostovanja istaknutih horskih mješovitih grupa, književni susreti po kojima smo bili poznati na cijeloj teritoriji bivše Jugoslavije, te međunarodna likovna kolonija “Krušnica” koja ima svoju tridesetogodišnju tradiciju. Kao i općina Bosanska Krupa, koja je iz rata 1992. izašla među najporušenijim općinama u Bosni i Hercegovini, tako i zdanje Doma kulture je pretrpjelo velika oštećenja i dovelo ovaj objekat u stanje opće neupotrebljivosti. Zahvaljujući italijanskoj asocijaciji "Ponti di Pace" Doma kulture je obnovljen.

JU Centar za kulturu, obrazovanje i informisanje općine Bosanska Krupa objedinjuje sve organizacije, udruženja graðana koja rade na polju kulture i amaterizma mladih i njihovih kreativnih organizacionih projekata, te likovne umjetnike i slikarsku koloniju “Krušnica” koja ima tradiciju dugu 32 godine. Trenutno pri Centru za kulturu aktivno djeluju: -KUD “Grmeč”, Otvorena kamerna scena, atelje likovnih umjetnika, Omladinski informativni kulturni centar (OIKC), Internet klub "Teledom" sa savremenom informatičkom opremom, Galerija Doma kulture, Kamerni teatar.

Programske aktivnosti tokom godine

  • Tradicionalna manifestacija festival "Djeca pjevaju hitove"
  • Septembarski dani kulture i sporta sa mnogobrojnim kulturnim i sportskim sadržajima
  • Međunarodna likovna kolonija “Krušnica” koja okuplja umjetnike iz evropskih zemalja za Ljetnom školom slikanja za mlade umjetnike
  • Turističko, kulturne i sportske manifestacije jedinstvene po svom sadržaju od početka juna do kraja augusta
    • Memorijalna trka unskih lađara
    • Tradicionalno takmičenje unskih lađara
    • Internacionalna Una-regata
  • Festival folklora u Bosanskoj Otoci
  • Takmičenje pjevača amatera "Prvi glas Unsko-Sanske doline"
  • Obilježavanje svih značajnih državnih i vjerskih praznika kao i značajnih datuma iz bliže prošlosti.
  • Međunarodne manifestacije: Smotra folklora u Bosanskoj Otoci, Smotra folklora u Bosanskoj Krupi, Festival Horskog staralaštvaa(mješoviti horovi) Međunarodna likovna kolonija "Krušnica".

Sve ove aktivnosti realiziraju Kulturno umjetnička društva: KUD “Grmeč”, KUD “Mladost” - Otoka, KUD “Art Fantasy”, KUD “Jezerski”, KUD “Una” i ULU “Krusnica”.

Nacionalni spomenici

Glavni članak: Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Bosanskoj Krupi

Sport

U nogometu, općini postoje četiri nogometna kluba. Najstariji su NK Bratstvo iz Bosanske Krupe osnovano još 1918. godine, zatim NK Sloga iz Otoke Bosanske (1922) i NK Željezničar iz Bosanske Krupe (1973) te ŽNK Željezničar 2011 osnovan 2011. godine. Trenutno sva tri kluba igraju u istom rangu, u Drugoj nogometnoj ligi F BiH grupa "Zapad". Pored ovih nogometnih klubova gravitiraju pri istim i škole nogometa gdje se aktivno radi sa omladinskim pogonom. Jedini košarkaški klub na općini je KK "Bratstvo", zatim su tu ŽOK "Una", Kajak-kanu klub "Kormora", Ronilački klub "Slap", dva karate kluba - KK "Una" i KK "Feniks" i drugi. Nekoliko godina najzapaženiju sportsku ulogu imao je ženski RK "Magram" koji se takmičio u rukometnoj Premijer ligi BiH, ali je zbog financijskih problema morao istupiti iz takmičenja.

Poznate ličnosti

Također pogledajte

Wikivoyage logo
Wikivoyage logo
Wikivoyage ima vodič za putovanje za: Bosanska Krupa

Literatura

  • Radoslav Lopašić, Bihać i bihaćka krajina, Matica hrvatska, Zagreb 1943, 160-177;
  • Hamdija Kreševljaković, Stari bosanski gradovi, Naše starine 1, Sarajevo 1953, 35;
  • Ivan Bojanovski, Krupa na Uni, Krupa – srednjovjekovno i tursko utvrđenje, Arheološki pregled 16, 129-132;
  • Ivan Bojanovski, Neki rezultati proučavanja srednjovjekovnih gradova u Bosni s posebnim osvrtom na transformaciju burga u artiljerijsku tvrđavu, Naše starine 18-19, Sarajevo 1989, 114-115;
  • Benedikt Kuripešić, Putopis kroz Bosnu, Srbiju, Bugarsku i Rumeliju 1530, Sarajevo 1950.

Reference

  1. ^ "Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Bosanska Krupa". izbori.ba. Pristupljeno 20. 10. 2016.
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
  3. ^ Geografski položaj Bosanske Krupe, opcinabosanskakrupa.ba; pristupljeno: 5. 2. 2015.
  4. ^ a b "Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013. (str. 56)" (PDF). popis2013.ba. Arhivirano s originala (PDF), 24. 12. 2017. Pristupljeno 5. 3. 2017.
  5. ^ "Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". www.popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 28. 4. 2020.
  6. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Bosne i Hercegovine 1991" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 10. 2013. Pristupljeno 26. 8. 2015.
  7. ^ a b c "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 26. 8. 2015.
  8. ^ a b c "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 26. 8. 2015.
  9. ^ "Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima" (xls). popis.gov.ba. Pristupljeno 1. 2. 2018.
  10. ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 22/3)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 5. 3. 2017.

Vanjski linkovi

Commons logo
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: Bosanska Krupa
Portal iconPortal Bosna i Hercegovina
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Bosanska_Krupa&oldid=3495166"