Idi na sadržaj

Mojre

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Mojre
Grčki mozaik iz kasnog drugog vijeka iz Arheološki park Pafos, Kipar), koji prikazuje tri Mojre: Kloto, Lahesis i Atropos, koji stoje iza Peleja i Tetide, roditelja Ahila
GrupeGrčki primordijalni bogovi
RoditeljiKron, Ananke
Uran
Nikta
Zeus i Temida
MitologijaGrčka mitologija

Moire ili Mojre (grč. Μοîραι Moírai) u grčkoj mitologiji su jedne od Primordijalnih bogova, božice su sudbine, usuda, tri sestre suđenice, tri kćeri Zeusa i Temide ili Nikte, a neki izvori tvrde Ananke. Njihov pandan u rimskoj mitologiji su Parke, a postoje i drugi ekvivalenti u kulturama koje potiču iz proto-indoevropske kulture. Njihov broj je postao fiksiran na tri: Kloto ("predilica"), Lahesis ("alotter") i Atropos ("neokretni", metafora smrti)..

Međutim, prema često citiranom latinskom stihu Clotho colum retinet, Lachesis net, et Atropos occat,[1] njihove uloge i funkcije su također viđene drugačije:

Kloto, najmlađa od sestara, predsjedala je trenutkom u kojem smo rođeni, a u ruci je držala preslicu; Lahesis je ispleo sve događaje i radnje našeg života; i Atropos, najstariji od trojice, presjekao je nit ljudskog života makazama.[2]

Uloga Mojri je bila da osiguraju da svako biće, smrtno i božansko, živi svoju sudbinu onako kako im je bila dodijeljena zakonima svemira. Za smrtnike je ova sudbina protezala čitav njihov život i bila je predstavljena kao nit ispredena iz vretena. Općenito, smatralo se da su čak i iznad bogova u svojoj ulozi izvršitelja sudbine, iako je u nekim tekstovima Zeus, poglavica bogova, u stanju da im zapovijeda.[3]

U homerskim pjesmama Mojra ili Aisa se odnose na granicu i kraj života, a Zeus se pojavljuje kao vođa sudbine. U Teogoniji Hesioda, tri Mojre su personificirane, kćeri Nikte i djeluju iznad bogovima.[4] Kasnije su spominjane kao kćeri Zeusa i Temide, koja je bila oličenje božanskog poretka i zakona. U Platonovoj Državi Tri Mojre su Anankeove kćeri (neophodnost).[5]

Etimologija

[uredi | uredi izvor]
Simbol sudbine

Grčka riječ μοῖρα značila je dio, a proširivanjem značenja počela je označavati dio sudbine ili života.[6] Tako su Suđenice dobile svoje grčko ime Mojre.

Mojra može značiti dio ili udio u raspodjeli plijena (ίση μοῖρα, ísē moîra, „jednak plijen“),[7] udio u životu, sudbina,[8] smrt (μοῖρα θανάτοιο, moîra thanátoio, "sudbina smrti"), dio podijeljene zemlje.[9] Riječ se također koristi za nešto što je ispravno (κατὰ μοῖραν, kata moîran, „prema sudbini, po redu, s pravom“).[10]

Karakteristike

[uredi | uredi izvor]

Isprva su bile prikazivane kao jedna božica. Homer u Ilijadi govori o jednoj Mojri, a opet i o više njih. U Odiseji spominje Klothes, Kloto. U nordijskoj mitologiji bile su zvane Nornama.

Opisivane su kao hladne, bezosjećajne, bezdušne i nemilosrdne. Često su prikazivane starim i oronulim ženama. Bez obzira na loš glas, bile su poštovane kao božice. Mladenke su im žrtvovale uvojke svoje kose i zaklinjale se u njihovo ime. Moguće je da su izvorno bile božice rođenja.

Mitski odnosi

[uredi | uredi izvor]

Tri Mojre su kćeri prvobitne boginje Nikte ("noć") i sestre Kere ("crne sudbine"), Tanatosa ("smrt") i Nemesis ("odmazda").[4] Kasnije su bile smatrane kćerima Zeusa i Temide,[11] koja je bila oličenje božanskog reda i zakona.[12][13] i sestre Eunomije ("zakonitost, red"), Dike ("pravda") i Eirene ("mir").[11]

U kosmogoniji Alkmana (7. vijek p. n. e.), prvo je došla Tetida („raspolagač, stvaranje“), a zatim istovremeno Poros („put“) i Tekmor („krajnji stub, uredba“).[14][15] Poros je povezan sa početkom svih stvari, a Tekmor je povezan sa krajem svih stvari.[16]

Kasnije u orfičkoj kosmogoniji, prva je došla Teza, čija je neizreciva priroda neizražena. Ananke ("nužnost") je iskonska boginja neizbježnosti koja je na samom početku vremena isprepletena sa bogom vremena Kronom. Oni su predstavljali kosmičke sile Sudbine i Vremena, a ponekad su bili pozvani da kontrolišu sudbine bogova. Tri Morje su kćeri Anankeove.[17]

Mitologija

[uredi | uredi izvor]

Suđenice su držale nit života, a i sami ih su se bogovi bojali. Delfijska proročica rekla je da je i Zeus pod njihovom moći. Protiv Moira čovjek je bio nemoćan, a isto tako njima su podređeni bogovi, jer "i nad njima vlada sudbina". Suđenice su se pojavljivale prve tri noći djetetovog života da bi odredile kakav će taj život biti. Imale su najveću moć u Heleni.

Klota

[uredi | uredi izvor]

Klotho (grč. Κλωθώ, predilica)
Započinje presti nit života, tj. određuje rođenje. Njen pandan u rimskoj mitologiji je Nona.

Laheza

[uredi | uredi izvor]

Lahesis (grč. Λάχεσις, raspoređivač)
Prede nit, tj. čuva život. Njen pandan u rimskoj mitologiji je Decima

Atropa

[uredi | uredi izvor]

Atropos (grč. Ἄτροπος, neumoljiv, neizbježan) ili Aisa
Kida nit, određuje smrt. Njen pandan u rimskoj mitologiji je Morta.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "The Princeton Dante Project (2.0) - Long Toynbee "Cloto"".
  2. ^ "Parcae from the McClintock and Strong Biblical Cyclopedia".
  3. ^ "Theoi project: Moirae and the Throne of Zeus". Theoi.com. Pristupljeno 24. 1. 2013.
  4. ^ a b Hesiod, Theogony 221–225. "Also Night (Nyx) bare the destinies (Moirai), and ruthless avenging Fates (Keres), who give men at their birth both evil and good to have, and they pursue the transgressions of men and gods... until they punish the sinner with a sore penalty." online The Theogony of Hesiod. Transl. Hugh Evelyn White (1914) 221–225.
  5. ^ Plato, Republic 617c (trans. Shorey) (Greek philosopher 4th century BC): Theoi Project – Ananke.
  6. ^ Moira, Online Etymology Dictionary
  7. ^ Iliad, 9.318:Lidell,Scott A Greek English Lexicon: μοῖρα,
  8. ^ Odyssey 19.152: :Lidell,Scott A Greek English Lexicon: μοῖρα
  9. ^ The citizents of Sparta were called omoioi (equals), indicating that they had equal parts ("isomoiria" ἰσομοιρία) of the allotted land
  10. ^ Iliad 16.367: :Lidell,Scott A Greek English Lexicon: μοῖρα
  11. ^ a b Theogony 901; The Theogony of Hesiod. Translated by Hugh Evelyn White (1914), 901–906 (online text).
  12. ^ M. I. Finley (1978) The world of Odysseus rev.ed. New York Viking Press p.78 Note.
  13. ^ In the Odyssey, Themistes: "dooms, things laid down originally by divine authority", the themistes of Zeus. Body: council of elders who stored in the collective memory. Thesmos: unwritten law, based on precedent. Cf. L. H. Jeffery (1976). Archaic Greece. The City-States c. 700–500 BC. Ernest Benn Ltd., London & Tonbridge, p. 42. ISBN 0-510-03271-0.
  14. ^ Τέκμωρ (Τekmor): fixed mark or boundary, end post, purpose (τέκμαρ).
  15. ^ Old English: takn "sign, mark"; English: token "sign, omen". Compare Sanskrit, Laksmi. Entry "token", in Online Etymology Dictionary.
  16. ^ Alcman, frag. 5 (from Scholia), translated by Campbell, Greek Lyric, vol. 2; cf. entry "Ananke" in the Theoi Project.
  17. ^ Orphica. Theogonies, frag. 54 (from Damascius). Greek hymns 3rd to 2nd centuries BC; cf. entry "Ananke" in the Theoi Project.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Logo Commonsa
Logo Commonsa
Mojre na Wikimedia Commonsu.
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Mojre&oldid=3659939"