Sapindaceae
| Sapindaceae | |
|---|---|
 | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Plantae |
| Potcarstvo | Tracheobionta |
| Divizija | Magnoliophyta |
| Razred | Magnoliopsida |
| Red | Sapindales |
| Porodica | 138 rodova, 1858 nvrsta Juss. (1789)[1] |
Porodica Sapindaceae obuhvata cvjetnice iz reda Sapindales poznatog kao porodica sapunskih jagoda. Obuhvata 138 rodova[2] i 1858 prihvaćenih vrsta, uključujući javor, konjski kesten i liči.
Vrste porodice Sapindaceae javljaju se u umjerenim do tropskim predjelima, mnoge u staništima lovorovih šuma širom svijeta. Mnogi su laticiferozne, tj. sadrže lateks, mliječni sok, a mnoge sadrže i blago otrovne saponine, sapunu slične supstance ili u lišću i/ili sjemenu, ili u korijenju. Najveći rodovi su Serjania Paullinia, Acer i Allophylus.
Uglavnom umjereni rodovi ranije, razdvojeni u porodice Aceraceae (Acer, Dipteronia) i Hippocastanaceae (Aesculus, Billia, Handeliodendron) su Angiosperme, uvrštene u širi krug Sapindaceae. Nedavna istraživanja potvrdila su uključivanje ovih rodova u Sapindaceae.[3][4]
Osobenosti
[uredi | uredi izvor]Biljke ove porodice imaju različite habituse, od stablašica do zeljastih biljaka ili lijana. Njihovi listovi se obično spiralno izmjenjuju, ponekad (u rodovima Acer, Aesculus i nekolicini drugih rodova) su nasuprotni. Najčešće su perasto složeni, ponekad dlanovito složeni kao kod Aesculus ili su samo dlanoviti kao u Ace. Petiole imaju zadebljalu bazu i nedostaju stipule.[3] U nekim rodovima vrste imaju lovoraste listove, kao posljedicu konvergentne evolucije.
_W2_IMG_1899.jpg)
Cvjetovi su mali i jednospolni, ili funkcionalno jednospolni, iako biljke mogu biti ili diecijske ili monoecijske. Obično su grupirani u cime grupirane u grozdove. Najčešće imaju četiri ili pet latica i čašičnih listića (latice su odsutne u rodu Dodonaea). Raspon tučka je 4–10 mm, obično na nektarnom disku izmjenične latice, a njihova su vlakna često dlakava. Najčešći broj je osam, u dva prstena po četiri. Ginoecij sadrži dvije ili tri karpele, ponekad i do šest. Obično jednostavni tučak ima jastučnu stigmu. Najčešće su to oprašujuće biljke, a glavni oprašivači su kičmenjaci (ptice) ili insekti, a nekoliko vrsta se oprašuju anemofilijom.[3]
Plodovi su mesnati ili suhi. Mogu biti orašasti, bobice, drupe, šizokarpni, kapsule (Bridgesia) ili krilasti (Acer). Embrioni su savijeni ili namotani, bez endosperma u sjemenu, ali često sa ovratnikom.[3]
Klasifikacija
[uredi | uredi izvor]
Sapindaceae su srodne sa porodicom Rutaceae, a obje se obično uključuju u red Sapindales ili Rutales, ovisno o tome jesu li odvojeni i koje se ime koristi za red. Neki autori održavaju neke ili sve vrste porodica Hippocastanaceae i Aceraceae, mada to može rezultirati u parafiliju.[3][4] Bivše Ptaeroxylaceae, sada su smještena u Rutaceae, a ponekad je bila smještana u Sapindaceae.[5]
Poznate vrste
[uredi | uredi izvor]
Sapindaceae uključuju mnoge vrste ekonomski vrijednog tropskog voća, uključujući liči, longan, Talisia esculenta, Melicoccus bijugatus, korlan, rambutan, pulasan i aki. Ostali proizvodi uključuju guaran. Neke vrste javora i drugih stablašica vrednuju se po njihovom drvetu, dok nekoliko drugih rodova, poput Koelreuteria,Cardiospermum i Ungnadia, popularni su ukrasi. Schleichera trijuga je izvor indijskog makadarskog ulja. Saponini iz vrsta roda Sapindus su efikasne površinski aktivne tvari i koriste se komercijalno u kozmetici i deterdžentima.[6]
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Angiosperm Phylogeny Group (2009). "An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG III". Botanical Journal of the Linnean Society. 161 (2): 105–121. doi:10.1111/j.1095-8339.2009.00996.x. Arhivirano s originala (PDF), 25. 5. 2017. Pristupljeno 26. 6. 2013.
- ^ "The Plant List:Sapindaceae". Royal Botanic Gardens Kew and Missouri Botanic Garden. Arhivirano s originala, 13. 6. 2023. Pristupljeno 5. 4. 2017.
- ^ a b c d e Singh, Gurjaran (2004). Plant Systematics: An Integrated Approach. Enfield, New Hampshire: Science Publishers. str. 438–440. ISBN 1-57808-342-7.
- ^ a b Harrington, Mark G.; Karen J. Edwards; Sheila A. Johnson; Mark W. Chase; Paul A. Gadek (2005). "Phylogenetic inference in Sapindaceae sensu lato using plastid matK and rbcL DNA sequences". Syst Bot. 30 (2): 366–382. doi:10.1600/0363644054223549.
- ^ Watson, L.; Dallwitz, M.J. (2007). "Sapindaceae Juss". The families of flowering plants: descriptions, illustrations, identification, and information retrieval. Arhivirano s originala, 12. 10. 2007. Pristupljeno 27. 8. 2007. Nepoznati parametar
|lastauthoramp=zanemaren (prijedlog zamjene:|name-list-style=) (pomoć) - ^ Stoffels, Karin (septembar 2008). "Soap Nut Saponins Create Powerful Natural Surfactant". Personal Care Magazine. Jeen International Corporation. Arhivirano s originala, 20. 10. 2014. Pristupljeno 13. 9. 2019.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- Sapindaceae in BoDD – Baza podtaka za botničku dermatologiju
- USDA Agricultural Research Service: Fruits and seeds of Sapindaceae. Arhivirano 15. 7. 2018. na Wayback Machine Pristupljeno 16 Jula 2018.