Džamija Sinana Čauša
Džamija Sinana Čauša ili Džumanuša, u livanjskom govoru i pravnim dokumentima poznata uglavnom pod imenom Đemanuša bila je jedna od 14 džamija grada Livna. Nastala je u periodu između 1527. i 1529,[1] u jednom mirnijem vremenu, kada dolazi do pomicanja granica Osmanlijskog Carstva na zapad i kad Livno ostaje u dubokoj i mirnoj pozadini, koje pogoduje razvoju komunikacija, gradskih zanata i gradnji novih javnih džamija. Oko njih se vremenom formiraju i nove urbane cjeline. Tako je bilo i u slučaju Đemanuše, oko koje se vrlo brzo razvija istoimena gradska mahala. Džamija je udaljena od gradskih zidina i već formiranog gradskog naselja, pa je njeno mjesto pomno odabrano za buduće širenje kasabe. Kako se tokom vremena i pokazalo ovo je mjesto postalo kasnije središte buduće tvrđave. Džamija Sinana Čauša bila je prva livanjska potkupolna džamija[2] i u to vrijeme jedna od rijetkih u Bosni i Hercegovini. Prema Aličiću građena je 1529. i u njegovo vrijeme bila je po starini treća džamija u cijeloj zemlji, nakon sarajevske Skender-pašine (Skenderije) i džamije Muslihudina Čekrekčije u istom gradu. U tarihu iznad vrata spominje se samo da je džamiju prvobitno podigao Sinan Čauš, a poslije ju je, zbog oronulosti, temeljito dao popraviti Jusuf-beg Firdus, čuveni livanjski velikan.
Kako nema originalnog tariha, o Sinan Čaušu nema direktnih informacija, mada se pouzdano zna da je on osnivač džamije, stoga što se pod tim imenom ona javlja i u defterima. Vjerovatni naredbodavac za gradnju džamije bio je Gazi Husrev-beg, koji je u Livnu započeo gradnju strateške logističke baze za daljnji prodor prema jugu i zapadu, u Cetinsku Krajinu, Hrvate i Liku, odnosno zaleđe Klisa, Šibenika, Zadra i Knina.
Pod Đemanušom je do pred Prvi svjetski rat stajao i mekteb, međutim kako nema vakufname, nije poznato da li je izgrađen odmah sa džamijom. Temelji mekteba su vidljivi i danas.
Nacionalni spomenik
[uredi | uredi izvor]Ostaci džamije i mekteba proglašeni su nacionalnim spomenikom 2007.[3]
Izvor
[uredi | uredi izvor]- Ahmet Burek: Kameno Hlivno. Livno u turskom vaktu, Tešanj 2007.
- ^ "Vakufi Livna". https://vakuf.ba. 28. 9. 2012. Pristupljeno 28. 11. 2023. Vanjski link u parametru
|website=(pomoć) - ^ Redžić, Husref. "RESTAURATORSKO-KONZERVATORSKI RADOVI NA »GLAVICI« DŽAMIJI U LIVNU" (PDF). Pristupljeno 23. 11. 2023. line feed character u
|title=na mjestu 41 (pomoć) - ^ "Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika". old.kons.gov.ba. Arhivirano s originala, 1. 8. 2022. Pristupljeno 28. 11. 2023.