Idi na sadržaj

Izbori u Bosni i Hercegovini

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Bosna i Hercegovina
Ovaj članak je dio serije o
političkom sistemu
Bosne i Hercegovine
Ustav
Izvršna vlast
Zakonodavna vlast
Sudska vlast
Izbori i referendumi
Administrativna podjela
Vanjska politika

Izbori u Bosni i Hercegovini su demokratski i slobodni izbori koji se održavaju svake druge parne godine. Smatraju se i prvim slobodnim višestranačkim izborima.

Ciklusi održavanja lokalnih i općih izbora su sa razmakom od dvije godine i održavaju se u prvoj nedjelji u mjesecu oktobru, osim ako se ovaj datum ne podudara s obilježavanjem vjerskog praznika jednog od konstitutivnih naroda.[1]

Bosna i Hercegovina ima višestranački sistem, s brojnim političkim strankama u kojima niti jedna stranka nema šanse dobiti vlast sama, a stranke moraju međusobno surađivati na formiranju koalicijskih vlada. Svaki konstitutivni narod ima svoju dominantnu političku stranku.

Izborni zakon

[uredi | uredi izvor]

Izborni zakon Bosne i Hercegovine uređuje izbor članova zakonodavnih i izvršnih organa vlasti na svim nivoima, uključujući opće i lokalne izbore. Zakon definiše načela, pravila i postupke za provođenje izbora, kao i prava i obaveze učesnika u izbornom procesu. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIKBiH) odgovorna je za organizaciju i nadzor nad svim izbornim procesima u zemlji. CIKBiH donosi podzakonske akte, upravlja biračkim spiskovima, organizira edukaciju izborne administracije i rješava prigovore i žalbe tokom izbora. Zakon predviđa i mogućnost ponavljanja izbora u slučaju nepravilnosti, odgodu izbora zbog vanrednih okolnosti, te održavanje prijevremenih izbora ako je neki organ raspušten ili mu je mandat prestao u skladu s ustavom i zakonom.[1] Jedini slučaj gdje su odgođeni izbori bilo je za lokalne izbore 2020, kada je CIKBiH odgodio izbore sa 4. oktobra na 15. novembar,[2] zbog pandemije bolesti COVID-19 i nedostatka sredstava.[3]

Pravo glasa na izborima u Bosni i Hercegovini ima svaki državljanin BiH koji je navršio 18 godina do dana izbora, pod uslovom da nije lišen poslovne sposobnosti i da mu nije oduzeto pravo glasa pravosnažnom sudskom odlukom. Osobe sa statusom izbjeglica i raseljenih lica također imaju pravo glasa, ali pod posebnim uslovima koji se odnose na općinu u kojoj su imali prebivalište prema posljednjem popisu stanovništva.[1]

Političke stranke, koalicije, nezavisni kandidati i liste nezavisnih kandidata moraju preći minimalni izborni prag, koji iznosi 3% od ukupnog broja važećih glasova u izbornoj jedinici, za ulazak u zakonodavna tijela.[1]

Glasanje se obavlja tajno, a glasački listići se ubacuju u zapečaćene kutije. Glasovi se broje na biračkim mjestima pod nadzorom biračkih odbora, a rezultati se zatim dostavljaju općinskim izbornim komisijama i Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine. Raseljena lica, izbjeglice i drugi posebni slučajevi imaju pravo glasati u općinama u kojima su imali prebivalište prema posljednjem popisu stanovništva ili u općini u kojoj trenutno žive. Ova prava su privremenog karaktera i mogu biti ukinuta od strane Ureda visokog predstavnika ili Parlamentarne skupštine BiH.[1]

Opći izbori

[uredi | uredi izvor]

Opći izbori u Bosni i Hercegovini održavaju se, od 2002, svake četiri godine. Na izborima biraju se članovi Predsjedništva BiH, poslanici Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Parlamenta Federacije BiH i Narodne skupštine Republike Srpske, predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske, te članovi skupština kantona Federacije BiH.[1]

Mandat članova Predsjedništva BiH i poslanika i delegata u Parlamentarnoj skupštini BiH, Parlamentu Federacije BiH, Narodnoj skupštini Republike Srpske i skupštinama kantona FBiH traje 4 godine. Međutim, prema Odluci Privremene izborne komisije (PIK; kasnije Centralna izborna komisija, CIK) poslijeratni izbori (period 1996 - 2001) održani su za mandatni period na 2 godine. Tek od 2002. izbori su održani za mandatni period na 4 godine kako je to ustavima i predviđeno. Odlukom PIK-a nije bilo zahvaćeno Predsjedništvo BiH, kojem od 1998. mandat traje 4 godine.[1][4][5]

Izbori za Predsjedništvo

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Predsjedništvo Bosne i Hercegovine

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je kolektivni šef države. Članovi se biraju iz dvije izborne jedinice koje se odnose na tri glavne etničke grupe (Federacija BiH - Bošnjaci i Hrvati, Republika Srpska - Srbi), na četverogodišnji mandat.

Izbori se provode po principu jednostavne većine (first-past-the-post), gdje kandidat s najvećim brojem glasova iz etničke grupe postaje član Predsjedništva iz te etničke grupe. Svaki građanin s pravom glasa u Federaciji BiH može glasati za jednog Bošnjaka ili jednog Hrvata, dok građani Republike Srpske glasaju za srpskog kandidata. Redoslijed rotiranja ide po broju najviše osvojenih glasova.[1]

Nivo Institucija Broj članova Izbor
Bosna i Hercegovina Predsjedništvo BiH 3 1 Bošnjak Federacija BiH
1 Hrvat
1 Srbin Republika Srpska

Izbori za Parlamentarnu skupštinu

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine

Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine sastoji se iz dva doma: Predstavničkog i Doma naroda. Predstavnički dom ima 42 poslanika: 28 iz Federacije Bosne i Hercegovine i 14 iz Republike Srpske. Poslanici se u taj dom biraju putem proporcionalnog izbornog sistema, gdje birači glasaju za političke stranke ili nezavisne kandidate. Raspodjela mandata unutar liste vrši se putem D'Hondtove metode.[1]

Dom naroda se sastoji od 15 delegata, od kojih svaki konstitutivni narod ima po pet predstavnika. Dvije trećine delegata, 5 bošnjačkih i 5 hrvatskih, bira se s područja Federacije Bosne i Hercegovine, a preostala trećina, 5 srpskih delegata, bira se s područja Republike Srpske. Bošnjačke i hrvatske delegate u Domu naroda BiH biraju delegati navedenih naroda u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, a srpske delegate bira Narodna skupština Republike Srpske.[1][6]

Nivo Institucija Broj članova Izbor
Bosna i Hercegovina Parlamentarna skupština BiH Predstavnički dom 42 28 Federacija BiH
14 Republika Srpska
Dom narod 15 5 Bošnjaka Federacija BiH
5 Hrvata
5 Srba Republika Srpska

Izbori na entitetskom nivou

[uredi | uredi izvor]

Izbori na entitetskom nivou (Federacija BiH i Republika Srpska) provode se za zakonodavne institucije (Parlament Federacije BiH i Narodna skupština Republike Srpske) i za Predsjednika i Potpredsjednike Republike Srpske.

Entitetski parlamenti
[uredi | uredi izvor]
Glavni članci: Parlament Federacije Bosne i Hercegovine i Narodna skupština Republike Srpske

Parlament Federacije BiH sastoji se iz dva doma: Predstavničkog i Doma naroda, dok je Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) jednodomni parlament. Poslanici u Predstavnički dom Parlamenta FBiH, njih 98, i u Narodnoj skupštini RS, njih 83, biraju se direktno, putem proporcionalnog izbornog sistema, slično kao i na državnom nivou. Delegati u Dom naroda Parlamenta FBiH, njih 80, biraju se iz kantonalnih skupština, prema etničkom ključu: po 23 delegata iz reda svakog od konstitutivnih naroda i 11 iz reda Ostalih, gdje svaki od 10 kantona mora delegirati minimum po jednog delegata iz svakog od konstitutivnih naroda i iz reda Ostalih.[1]

Nivo Institucija Broj članova Izbor
Federacija Bosne i Hercegovine Parlament Federacije BiH Predstavnički dom 98 Glasači
Dom naroda 80 Kantonalne skupštine
Republika Srpska Narodna skupština Republike Srpske 83 Glasači
Predsjednik i Potpredsjednici Republike Srpske
[uredi | uredi izvor]
Glavni članci: Predsjednik Republike Srpske i Potpredsjednici Republike Srpske

Predsjednik Republike Srpske ima dva potpredsjednika iz različitih konstitutivnih naroda. Predsjednika i potpredsjednike biraju građani neposredno i tajnim glasanjem na mandat od četiri godine. Isto lice može biti izabrano za predsjednika i potpredsjednika najviše dva puta uzastopno.

Za razliku od Predsjednika i Potpredsjednika Federacije BiH, koji se biraju indirektno preko Parlamenta FBiH, Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske biraju se direktno s liste kandidata za predsjednika, tako što je za predsjednika izabran kandidat koji ostvari najveći broj glasova, a za potpredsjednike su izabrani kandidati iz druga dva konstitutivna naroda koji imaju najveći broj glasova iza izabranog predsjednika.

Izbori na kantonalnom nivou

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine

Kantonalne skupštine biraju se putem proporcionalnog sistema s preferencijalnim glasovima, a svaka kantonalna skupština formira se u skladu s brojem stanovnika i etničkim sastavom kantona.[1]

Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine
Nivo Institucija Broj poslanika
Unsko-sanski Skupština Unsko-sanskog kantona 30
Posavski Skupština Posavskog kantona 21
Tuzlanski Skupština Tuzlanskog kantona 35
Zeničko-dobojski Skupština Zeničko-dobojskog kantona 35
Bosansko-podrinjski Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde 25
Srednjobosanski Skupština Srednjobosanskog kantona 30
Hercegovačko-neretvanski Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona 30
Zapadnohercegovački Skupština Zapadnohercegovačkog kantona 23
Sarajevo Skupština Kantona Sarajevo 35
Kanton 10 Skupština Kantona 10 25

Lokalni izbori

[uredi | uredi izvor]

Lokalne zajednice

[uredi | uredi izvor]
Glavni članci: Općine Bosne i Hercegovine i Službeni gradovi Bosne i Hercegovine

Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini uključuju izbore za općinska/gradska vijeća i skupštine, te za načelnike općina i gradonačelnike gradova. I ovi izbori provode se putem proporcionalnog sistema, osim izbora za načelnike i gradonačelnike, koji se provode direktnim glasovima građana po principu jednostavne većine (first-past-the-post), gdje kandidat s najvećim brojem glasova osvaja mandat.[1]

Također, izborni zakon garantuje minimalno jedno mjesto predstavnicima nacionalnih manjina u lokalnim zajednicama u kojima "Ostali" čine 3% ili više od ukupnog broja stanovništva. U Bosni i Hercegovini tih lokalnih zajednica ima 20, a grad Lukavac i Skupština Brčko distrikta imaju čak po dva predstavnika, te oni imaju posebnu glasačku listu kandidata. Glasati se može samo za jednu od lista.[1][7]

Grad Sarajevo

[uredi | uredi izvor]

Nakon što potvrdi rezultate neposrednih izbora, CIKBiH provodi posredne izbore za Gradsko vijeće Grada Sarajeva. Ono se sastoji od 28 gradskih vijećnika, po 7 vijećnika iz četiri općinska vijeća općina koje čine Grad Sarajevo: Centar, Novi Grad, Novo Sarajevo i Stari Grad. Bošnjacima, Hrvatima i Srbima, kao konstitutivnim narodima, pojedinačno je zagarantovan minimum od 6 mjesta, a grupi "Ostali" minimalno 2 mjesta, bez obzira na izborne rezultate. Ukoliko se izborom gradskih vijećnika iz reda općinskih vijećnika ne može popuniti zagarantovani minimum broj mjesta, gradski vijećnici se biraju iz reda kandidata s lista političkih stranaka zastupljenih u općinskim vijećima, a na osnovu izbornih rezultata.[8][9]

Gradonačelnika Grada Sarajeva bira Gradsko vijeće. Za izbor Gradonačelnika potrebna je većina glasova ukupnog broja gradskih vijećnika. Ukoliko niti jedan predloženi kandidat ne dobije u prvom krugu glasanja potrebnu većinu, provodi se uži izbor između dva kandidata koji su dobili najveći broj glasova. Ukoliko dva kandidata na drugom mjestu dobiju jednak broj glasova, odlučiti će se žrijebom koji kandidat ide u novi krug izbora, izuzev ako jedan od kandidata ne odustane. Ukoliko u drugom krugu oba kandidata dobiju jednak broj glasova, odlučuje se žrijebom, koji izvlači Predsjedavajući Gradskog vijeća.[8][9]

Grad Istočno Sarajevo

[uredi | uredi izvor]

Nakon što potvrdi rezultate neposrednih izbora, CIKBiH provodi posredne izbore za Skupštinu Grada Istočnog Sarajeva. Način izbora u Skupštinu:[10][11]

  • Skupštine općina koje imaju 11, 13 ili 15 odbornika biraju 3 odbornika,
  • Skupštine općina koje imaju 17 ili 19 odbornika biraju 5 odbornika,
  • Skupštine općina koje imaju 21 ili 23 odbornika biraju 6 odbornika,
  • Skupštine općina koje imaju 25 ili više odbornika biraju 8 odbornika,

Skupštinu Grada se sastoji od 31 odbornika iz šest skupština općina koje čine Grad Istočno Sarajevo: Istočna Ilidža (6), Istočno Novo Sarajevo (5), Istočni Stari Grad (3), Trnovo (3), Sokolac (6) i Pale (8).[10]

Gradonačelnika biraju građani na neposrednim izborima na period od 4 godine. Do lokalnih izbora 2020. gradonačelnika je birala Skupština Grada.[10][11]

Grad Mostar

[uredi | uredi izvor]

Izbori u Mostaru se održavaju po mješovitom proporcionalnom sistemu predstavljanja, gdje se biraju 35 gradskih vijećnika, od kojih je 22 vijećnika izabrano iz šest različitih gradskih područja, Sjever (2), Stari Grad (5), Jugoistok (2), Jug (2), Jugozapad (7) i Zapad (4), i 13 sa gradske liste. Gradsko vijeće mora imati minimalno četiri vijećnika iz svakog konstitutivnog naroda i jednog iz reda Ostalih, a niko od njih ne može imati više od 15 vijećnika. Glasači dobijaju dva listića, jedan za gradsku izbornu jedinicu i jedan za gradsko područje odakle glasaju.[12]

Gradonačelnik se bira indirektno, te samo vijećnik Gradskog vijeća može biti kandidat. Njega bira i smjenjuje Gradsko vijeće dvotrećinskom većinom.[12]

Skupština Brčko distrikta

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Skupština Brčko distrikta

Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine ima specifičan status i provodi svoje izbore za skupštinu na lokalnim izborima. Skupština se sastoji od 31 predstavnika, od kojih 2 predstavnika predstavljaju nacionalne manjine. Predstavnici se biraju direktno putem proporcionalnog sistema, osim izbora za gradonačelnike, kojeg bira skupština.[13] Mandat Skupštine traje 4 godine.

Prvi slobodni izbori 1990.

[uredi | uredi izvor]
Glavni članci: Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990. i Lokalni izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.

Na prvim slobodnim izborima u novembru 1990. pobijedila je tzv. antikomunistička koalicija sastavljena od Stranke demokratske akcije (SDA), Srpske demokratske stranke (SDS) i Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH).

Nacionalne stranke su u republičkoj skupštini osvojile ukupno 84% poslaničkih mandata. SDA je osvojio 35,85% mandata (86 poslanika), SDS 30% mandata - 72 poslanika, a HDZ 18,35% mandata - 44 poslanika, dok je 7 ostalih parlamentarnih stranaka osvojilo 15,8% mandata - 24 poslanika. U Vijeću općina tri nacionalne stranke osvojile su čak 95% poslaničkih mjesta, a u Vijeću građana 75%.

Od 7 izbornih jedinica u 4 s većinskim bošnjačkim stanovništvom pobijedio je SDA (Sarajevo, Tuzla, Zenica, Bihać), u dvije izborne jedinice s većinskim srpskim stanovništvom pobijedio je SDS (Banja Luka i Doboj), a u izbornoj jedinici s većinskim hrvatskim stanovništvom pobijedio je HDZ (Mostar).

Spisak održanih lokalnih izbora

[uredi | uredi izvor]

Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 1997.

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 1997.

Prvi lokalni izbori održani su 13. i 14. septembra 1997.[14][15]

Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2000.

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2000.

Drugi lokalni izbori održani su 8. aprila 2000.[16]

Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2004.

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2004.

Treći lokalni izbori održani su 2. oktobra 2004.[17]

Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2008.

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2008.

Četvrti lokalni izbori održani su 5. oktobra 2008.[18]

Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2012.

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2012.

Peti lokalni izbori održani su 7. oktobra 2012.[19]

Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2016.

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2016.

Šesti lokalni izbori održani su 2. oktobra 2016.[20]

Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2020.

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2020.

Sedmi lokalni izbori održani su 15. novembra 2020.[21]

Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.

Osmi lokalni izbori biti će održani 6. oktobar 2024.[22]

Spisak održanih općih izbora

[uredi | uredi izvor]

Mandat članova Predsjedništva BiH i zastupnika i delegata u Parlamentarnoj skupštini BiH, Parlamentu Federacije BiH, Narodnoj skupštini Republike Srpske i skupštinama kantona FBiH traje 4 godine. Međutim, prema Odluci Privremene izborne komisije (PIK; kasnije Centralna izborna komisija, CIK) poslijeratni izbori (period 1996 - 2001) održani su za mandatni period na 2 godine. Tek od 2002. izbori su održani za mandatni period na 4 godine kako je to ustavima i predviđeno. Odlukom PIK-a nije bilo zahvaćeno Predsjedništvo BiH, kojem od 1998. mandat traje 4 godine.[4][5][23]

Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.

Prvi opći predsjednički i parlamentarni izbori održani su 14. septembra 1996.[24]

Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998.

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998.

Drugi opći predsjednički i parlamentarni izbori održani su 12. i 13. septembra 1998.[25]

Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000.

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000.

Treći opći parlamentarni izbori održani su 11. novembra 2000.[26]

Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.

Četvrti opći predsjednički i parlamentarni izbori održani su 5. oktobra 2002.[27]

Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.

Peti opći predsjednički i parlamentarni izbori održani su 1. oktobra 2006.[28]

Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.

Šesti opći predsjednički i parlamentarni izbori održani su 3. oktobra 2010.[29]

Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.

Sedmi opći predsjednički i parlamentarni izbori održani su 12. oktobra 2014.[30]

Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.

Osmi opći predsjednički i parlamentarni izbori održani su 7. oktobra 2018.[31]

Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.

Deveti opći predsjednički i parlamentarni izbori održani su 2. oktobra 2022.[32]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b c d e f g h i j k l m n "Izborni Zakon Bosne i Hercegovine (Tehnički prečišćeni tekst)" (PDF). izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. 5. 8. 2024. Pristupljeno 12. 8. 2024.
  2. ^ "Odluka o odgađanju izbora" (PDF). Centralna izborna komisija.
  3. ^ "Novac nije osiguran, CIK odlučuje o odgađanju lokalnih izbora u BiH". Radio Slobodna Evropa (jezik: srpskohrvatski). Pristupljeno 14. 11. 2020.
  4. ^ a b "Ustav Bosne i Hercegovine" (PDF). Ustav Bosne i Hercegovine. Ustavni sud BiH. Arhivirano s originala (PDF), 3. 3. 2016. Pristupljeno 1. 3. 2021.
  5. ^ a b "Monografija Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine" (PDF). parlamentfbih.gov.ba. Sarajevo: Parlament Federacije Bosne i Hercegovine. 27. 10. 2016. str. 15. Pristupljeno 9. 3. 2024.
  6. ^ "Opći podaci - Dom naroda BiH". parlament.ba. Pristupljeno 24. 9. 2017.
  7. ^ Manager, Impuls (24. 7. 2024). "Manjinske liste u BiH meta zloupotreba Izbornog zakona - kad konstutivni postanu nacionalna manjina". Impuls Portal (jezik: srpski). Pristupljeno 27. 7. 2024.
  8. ^ a b "Izbori za Gradsko vijeće Grada Sarajeva - bos". youtube.com. CIKBiH. 27. 7. 2024. Pristupljeno 12. 8. 2024.
  9. ^ a b "Statut Grada Sarajeva" (PDF). gradskovijece.sarajevo.ba. Gradsko vijeće Sarajeva. 9. 10. 2008. Pristupljeno 12. 8. 2024.
  10. ^ a b c "Izbori za Skupštinu Grada Istočno Sarajevo - bos". youtube.com. CIKBiH. 27. 7. 2024. Pristupljeno 12. 8. 2024.
  11. ^ a b "Zakon o gradu Istočno Sarajevo". narodnaskupstinars.net. NSRS. 13. 3. 2020. Pristupljeno 12. 8. 2024.
  12. ^ a b "Izbori u Gradu Mostaru - bos". youtube.com. CIKBiH. 27. 7. 2024. Pristupljeno 10. 8. 2024.
  13. ^ "Statut Brčko distrikta" (PDF). skupstinabd.ba. Skupština Brčko distrikta. 14. 1. 2010. Pristupljeno 31. 8. 2024.
  14. ^ "Centralna izborna komisija BiH". www.izbori.ba. Pristupljeno 28. 2. 2021.
  15. ^ "Zdici.info | Izbori u Zavidovićima kroz historiju: Izbori 1997". www.zdici.info (jezik: engleski). Pristupljeno 16. 6. 2021.
  16. ^ "Centralna izborna komisija BiH". www.izbori.ba. Pristupljeno 28. 2. 2021.
  17. ^ "Centralna izborna komisija BiH". www.izbori.ba. Pristupljeno 28. 2. 2021.
  18. ^ "Centralna izborna komisija BiH". www.izbori.ba. Pristupljeno 28. 2. 2021.
  19. ^ "Centralna izborna komisija BiH". www.izbori.ba. Pristupljeno 1. 3. 2021.
  20. ^ "Lokalni izbori 2016" (PDF).
  21. ^ "Centralna izborna komisija BiH". www.izbori.ba. Pristupljeno 28. 2. 2021.
  22. ^ "Odluka o raspisivanju i održavanju Lokalnih izbora 2024" (PDF). izbori.ba. CIKBiH. 8. 5. 2024. Pristupljeno 8. 5. 2024.
  23. ^ "Monografija Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine" (PDF). parlament.ba. Sarajevo: Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine. 2010. Pristupljeno 9. 3. 2024.
  24. ^ "Centralna izborna komisija BiH". www.izbori.ba. Pristupljeno 28. 2. 2021.
  25. ^ "Centralna izborna komisija BiH". www.izbori.ba. Pristupljeno 28. 2. 2021.
  26. ^ Dieter Nohlen & Philip Stöver (2010) Elections in Europe: A data handbook, p330 ISBN 978-3-8329-5609-7
  27. ^ "Centralna izborna komisija BiH". www.izbori.ba. Pristupljeno 28. 2. 2021.
  28. ^ "Centralna izborna komisija BiH". www.izbori.ba. Pristupljeno 28. 2. 2021.
  29. ^ "Centralna izborna komisija BiH". www.izbori.ba. Pristupljeno 28. 2. 2021.
  30. ^ "Centralna izborna komisija BiH". www.izbori.ba. Pristupljeno 28. 2. 2021.
  31. ^ "Centralna izborna komisija BiH". www.izbori.ba. Pristupljeno 28. 2. 2021.
  32. ^ ":: Centralna izborna komisija BiH". www.izbori.ba. Pristupljeno 22. 9. 2022.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Commons logo
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: Izbori u Bosni i Hercegovini
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Izbori_u_Bosni_i_Hercegovini&oldid=3654698#Izborni_zakon"