Žena
 Ovo je glavno značenje pojma Žena. Za druga značenja, v. Žena (časopis). |
.jpg)
Žena je, znanstvenim rječnikom, ženka homo sapiensa. Sam izraz žena se koristi najčešće za odrasle ženske osobe.
Odrastanje žene period je u životu svake žene iz kojega ona prelazi iz djeteta u odraslu osobu, barem na tjelesni način. Žena taj period započinje menstruacijom. Mnoge kulture, kao npr. u židovstvu, imaju posebnu ceremoniju zvanu bat mizvah.
Izraz žena može se koristiti općenito u bilo kojem dobu njenog života, ili konkretnije kada se želi naznačiti dob i razlučiti je od mlade žene, djevojke ili cure. U današnjem vremenu, izraz djevojka se također koristi i za neudanu ženu. Feministice su se tijekom 1970-ih strogo usprotivile tome nazivu te upotreba izraza djevojka kod odrasle osobe može značiti uvredu. Zanimljiva je i situacija da latinski izraz femina, otkud je i sam feministički pokret dobio naziv, znači ona koja je sisana (od. latinskoga korijena felo = sisati), stoga su se i oko samog naziva pokreta vodile polemike.
U pojedinim kulturama koje su konzervativne i/ili kod kojih je položaj žena nezavidan, čast i reputacija obitelji vrlo je dobra ako su kćeri u obitelji djevice. Tako se izraz stara djevojka ili stara cura i dalje može čuti kada se govori o ženama koje se nikada nisu udavale. Riječ žena bi, pak, u takvim kulturama značio da je žena seksualno iskusna, što bi bila uvreda cijeloj obitelji.
U nekim oblicima izraz djevojka se može odnositi i na odraslu ženu u svakodnevnim situacijama (kao npr. djevojačka večer) i među starijim ženama. U ovom slučaju, izraz djevojka može se usporediti s izrazom dečko za muškarca. Ipak, i među liberalnim kulturama, riječ djevojka često se smatra uvredljivim ako se koristi kod starijih žena.
Osim već navedenih izraza, u širokoj upotrebi je i riječ ženstvenost, što označava žensku osobu s karakterističnim ženskim ponašanjem.
U smislu biologije, ženski spolni organi uključeni su u reproduktivni sustav, a primarno služe za razvijanje zametka u tijelu žene, a sekundarno za privlačenje mužjaka, konkretno muškarca. Jajnici ili ovariji proizvode jaja, koja stapanjem sa spermijima dovode do oplodnje i nastanka zametka. Maternica (na slici uterus) organ je s tkivom koje štiti i pomaže u razvoju zametka te se širi prilikom poroda. Uloga vagine najizraženija je prilikom porođaja, iako je ona ponekad krivi sinonim za ostale spolne organe žene: stidne usne i klitoris. Ženske grudi evoluirale su iz mliječne žlijezde, a primarna im je uloga dojenje maloga djeteta.
Nakon prve menstruacije, žene mogu zatrudnjeti, naravno pod uvjetom da se njihova jajna stanica stopi sa spermijem, iako postoji i umjetna oplodnja. Grana medicine koja se bavi ženskim spolnim sustavom zove se ginekologija. Žene dosežu menopauzu (prestanak menstruacije) u kasnim četrdesetima ili ranim pedesetima svoga života. Tada jajnici prestaju proizvoditi estrogen i žene ne mogu više zatrudnjeti.
Žene boluju velikom većinom od istih bolesti kao i muškarci, iako neke bolesti imaju samo žene (rak jajnika). Kod ostalih bolesti koje su svojstvene i muškarcima i ženama simptomi su isti ili vrlo slični, ali liječenje i odgovor na lijekove često je različit.
U prosjeku se rađa više muške djece od ženske (omjer je izračunat na približno 105:100) zbog činjenice da je muški kromosom Y lakši i brže se kreće na putu do jajne stanice od ženskoga kromosoma X iz muškoga spermija. Zanimljiv je podatak taj da su svi zametci u vrlo ranom stadiju trudnoće ženski; muški hormon testosteron odgovoran je za promjenu ženskog u muški spol.
.svg)
U brojnim prapovijesnim kulturama uloga žena bila je u obradi zemlje i pripitomljavanju životinja, dok bi muškarci lovili divljač. Antropolozi smatraju da su upravo žene pionirke agrikulture u čitavom svijetu upravo zbog poznavanja i rada s biljkama.
U suvremenom svijetu, a pritom se misli do vremena s početka 20. stoljeća, uloga žena uvelike se promijenila. Njihova primarna zadaća bila je odgajanje djece, a muškarac je bio jedini koji bi uzdržavao obitelj. Nedopuštanje rada ženama bio je primjer dobrostojeće obitelji, dok je obitelj u kojoj je žena morala raditi bila na lošijem glasu jer se znalo da najčešće nije imućna.
To je dovelo do pokreta feministica koje su tražile potpunu jednakost s muškarcima. Najveća prepreka tom pokretu bile su predrasude koje su stvarane stoljećima i tisućljećima i koje su stvarale nejednakost. Feministice su zahtijevale da se odbaci ideal žene kućanice. No, iako je u nekim zemljama ovaj pokret polučio značajan uspjeh, u zapadnom svijetu žene još vrlo rijetko dopiru do najviših položaja, npr. predsjednica ili premijerka države.
- Žena magazin Arhivirano 2011-03-17 na Wayback Machine-u
- Zdravlje žena Arhivirano 2018-12-15 na Wayback Machine-u (en)
- Žene u islamu Arhivirano 2008-05-12 na Wayback Machine-u (en)
- Diva Arhivirano 2009-08-22 na Wayback Machine-u
- Život Arhivirano 2009-09-25 na Wayback Machine-u
- Stil Arhivirano 2012-01-17 na Wayback Machine-u
- Moda