Vidi kôd stranice Aleksandr Skrjabin

{{Članak tjedna (ikona)|1. tjedan 2024.}}
{{Infookvir skladatelj
|ime            = Aleksandr Skrjabin
|opis_slike     = 
|veličina       = 
|puno_ime       = Aleksandr Nikolajevič Skrjabin
|slika          = Skrjabin Alexander 1.jpg
|datum_rođenja  = [[6. siječnja]] [[1872.]] <br> [[Moskva]], [[Rusko Carstvo]] 
|datum_smrti    = [[27. travnja]] [[1915.]] <br> Moskva, Rusko Carstvo 
|djela          = Tri simfonije <br> ''Koncert za klavir'' u fis-molu <br> ''Poema ekstaze'' <br> ''Prometej: Poema vatre'' <br> sonate, preludiji, etide i mazurke za klavir
|period         = [[1882.]] – [[1915.]]
|utjecaj        = [[Chopin]], [[Liszt]], [[Wagner]], [[Ravel]], [[Debussy]]
|suradnici      =
|nagrade        =
|poveznica      = <!-- unesite adresu mrežne stranice -->
}}
'''Aleksandr Nikolajevič Skrjabin''' ([[Ruski|rus.]] Алекса́ндр Никола́евич Скря́бин; [[Moskva]], [[6. siječnja]] [[1872.]] – Moskva, [[27. travnja]] [[1915.]]){{fusg|1}} bio je [[Rusi|ruski]] [[pijanist]] i [[skladatelj]]. 

== Životopis ==
[[Datoteka:Scriabin-young.jpg|thumb|lijevo|180px|Aleksandr Skrjabin oko 1879.]]
[[Datoteka:Zveref and students.jpg|thumb|260px|Nikolaj Zverev okružen učenicima. Slijeva nadesno: Samuelson, Skrjabin (u kadetskoj odori), Maksimov, Rahmanjinov, Černjaev, Keneman i Presman.]]
Majka mu je bila pijanistica Ljubov Petrovna Ščetinina. Kako je umrla godinu dana nakon njegova rođenja, tako je brigu o njegovu odrastanju i odgoju tada u najvećoj mjeri preuzela očeva sestra Ljubov Aleksandrovna Skrjabina, koja mu je pružila i prvu [[Glazbeno obrazovanje|glazbenu poduku]]. Aleksandrova je umjetnička nadarenost već u najranijoj dobi bila zapažena: kao petogodišnjak znao je na [[glasovir]]u odsvirati melodije koje bi čuo, godinu dana kasnije počeo je skladati prva djela, pisati [[Poezija|poeziju]], inscenirati i izvoditi dramske predstave u krugu obitelji. U ljeto [[1882.]] počeo je pohađati privatnu nastavu klavira kod [[Georgij Konjus|Georgija Eduardoviča Konjusa]], a u jesen iste godine položio prijemni ispit na Moskovskoj kadetskoj školi. No, tijekom školovanja Aleksandr je često i u raznim prigodama nastupao kao pijanist. [[Sergej Tanejev]] preporučio ga je 1885. ruskom pijanistu i [[pedagog]]u [[Nikolaj Zverev|Nikolaju Zverevu]], koji je odmah prepoznao  njegovu nadarenost i kvalitetu izvedbe.<ref>I. F. Belsa: ''Alexander Nikolajewitsch Skrjabin'', str. 14-15.</ref>

Nakon tri godine poduke kod Zvereva, Skrjabin je 1888. na moskovskom [[Konzervatorij]]u započeo studij kompozicije kod [[Sergej Tanejev|Sergeja Tanejeva]] i studij glasovira kod [[Vasilij Safonov|Vasilija Safonova]]. Studij skladanja trebao je kasnije nastaviti u razredu [[Anton Arenskij|Antona Arenskija]], ali je zbog nesuglasica s novim profesorom odustao od diplome. 1892. diplomirao je klavir i za nagradu dobio malu Zlatnu medalju (veliku Zlatnu medalju tada je dobio Skrjabinov studijski kolega [[Sergej Rahmanjinov]]).

1894. Skrjabin debitira kao pijanist u [[Sankt Peterburg]]u. Iste godine upoznaje poznatoga ruskoga [[nakladnik]]a i [[Mecena|mecenu]] [[Mitrofan Beljajev|Mitrofana Beljajeva]], koji mu organizira prva koncertna gostovanja u inozemstvu (1895./'96.). Ta su gostovanja i koncerti, prilikom kojih je Skrjabin gotovo isključivo izvodio vlastita djela, utjecali na Skrjabinov međunarodni ugled i karijeru. Nakon koncerta u [[Pariz]]u, 1898. postaje profesorom klavira na moskovskom Konzervatoriju i sve se više afirmira kao skladatelj. U Moskvi se zadržao sljedećih pet godina i u tom je razdoblju skladao brojna djela za glasovir: ciklus [[etida]] op. 8, nekoliko zbirki [[preludij]]a, prve tri [[Sonata|sonate]] i jedini koncert u fis-molu.

Od 1904. do 1909. Skrjabin je s obitelji putovao svijetom i živio u inozemstvu: [[Švicarska|Švicarskoj]], [[Italija|Italiji]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Belgija|Belgiji]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]]. Njegov je skladateljski ugled u svijetu i u [[Rusko Carstvo|Rusiji]] porastao nakon praizvedbe ''Treće simfonije'' (nazvane još i ''Božanska poema'') 1905. u Parizu, u koji se preselio 1907. Ruski [[impresario]] [[Sergej Djagilev]], koji je u to vrijeme promicao ruske skladatelje i njihovu glazbu, organizirao mu je niz koncerata u zemljama [[Zapadna Europa|zapadne Europe]].

Godine 1909. Skrjabin se vratio u Rusiju, gdje je nastavio skladati. Umro je od [[Sepsa|sepse]] u [[Travanj|travnju]] 1915. u rodnoj Moskvi.

== Glazba ==
[[Datoteka:Scriabin Cord.PNG|thumb|150px|lijevo|Skrjabinov »mistični akord«.]]
[[Datoteka:Scriabin-Circle hr.svg|thumb|Skrjabinova predodžba [[Spektar (boja)|spektra boja]] i tonaliteta po [[Kvintni krug|kvintnom krugu]].]]
[[Datoteka:Scriabin_keyboard.svg|thumb|Klavijatura Skrjabinova svjetlosnoga glasovira.]]
U ranim Skrjabinovim skladbama primjetan je utjecaj [[Frédéric Chopin|Chopina]] i [[Liszt]]a. Kasnije je upoznao glazbu [[Richard Wagner|Wagnera]], [[Ravel]]a i [[Debussy]]a pa je, nadahnut njihovim glazbenim nazorima i idejama, sve samosvjesnije počeo razvijati i vlastiti skladateljski stil. Budući da je bio pijanist, skladao je pretežito glazbu za glasovir, ali i simfonijska djela. S vremenom je napustio tradicijsko poimanje [[tonalitet]]nosti temeljeno na tercno građenim [[akord]]ima i njihovim međusobnim funkcijskim [[Harmonija (glazba)|harmonijskim]] odnosima te je stvorio vlastiti tonski sustav svojevrsne »superkromatike«, rabeći često i tzv. [[Sintetska ljestvica|sintetske ljestvice]]. 

Temeljem tih ljestvica nastajali su i (sintetski) akordi, koje je najčešće tvorio superponiranjem različitih oblika intervala [[Kvarta|kvarte]]. Jedan od takvih je i tzv. [[mistični akord]]: jer ga je Skrjabin obilno rabio u svojoj posljednjoj dovršenoj skladbi ''Prometej: Poema vatre'', poznat je i pod nazivom »Prometejev akord«. Skrjabin je bio [[Sinestezija|sinestet]] i pojedine je tonove »vezao« uz određene [[Boja|boje]]. Tako je, primjerice, u ''Prometeju'' skladao i dionicu za [[svjetlosni glasovir]]. Težio je, poput Wagnera, [[ideal]]u sveobuhvatnoga umjetničkog djela (''Gesamtkunstwerk''). Njegov je nedovršeni ''[[Misterij (Skrjabin)|Misterij]]'' trebao biti sinteza svih umjetnosti, a predviđao je čak i uporabu određenih [[miris]]a. 

Svoje skladanje shvaćao je kao misaonu slobodu, kao težnju ka višem stupnju ljudske svijesti.<ref>A. Wehrmeyer: »Aleksandr Nikolajewitsch Skrjabin« (u: ''Geschichte der Musik, Bd. IV: Das 20. Jahrhundert''), str. 172.</ref> U posljednjem se desetljeću svoga života potpuno predao egocentričnom [[Misticizam|misticizmu]] (djelomično pod utjecajem [[Teozofija|teozofa]]), uronivši u dekadentni, egzotično minuciozan stil koji je, na neki način, zvukovni ekvivalent tzv. [[Art Nouveau|nove umjetnosti]].<ref>L. Salter: ''Vodič kroz klasičnu glazbu'', str. 173.</ref>
[[Datoteka:Skrjabin_op_11_1.ogg|thumb|Aleksandr Skrjabin svira svoj ''Preludij op. 11, br.1'' (snimljeno u Moskvi za Welte-Mignon u siječnju 1910.)]][[Datoteka:Skrjabin_op_40_2.ogg|thumb|Aleksandr Skrjabin svira svoju ''Mazurku op. 40, br. 2'' (snimljeno u Moskvi za Welte-Mignon u siječnju 1910.)]]

=== Najznačajnije skladbe ===
*Sonate, preludiji, etide, mazurke, valceri i nokturna za [[glasovir]]
*''Koncert za glasovir i orkestar'' u fis-molu, op. 20 (1896/97)
*''Sanjarenje'', simfonijska pjesma op. 24 (''Rêverie'', 1898)
*''Prva simfonija'' u E-duru, op. 26 (1900)
*''Druga simfonija'' u c-molu, op. 29 (1901)
*''Treća simfonija'' u c-molu, op. 43 - ''Božanska poema'' (''Divin poème'', 1902-1904)
*''Poema ekstaze'', [[simfonijska pjesma]] op. 54 (''Le Poème de l’Extase'', 1905-1908)
*''Prometej: Poema vatre'', simfonijska pjesma op. 60 (''Prométhé: Le Poème du feu'', 1908-1910)
*''Misterij'' (1914/15, nedovršeno)

=== Notna izdanja Skrjabinovih djela ===
*[http://imslp.org/wiki/Category:Scriabin,_Alexander International Music Score Library Project (IMSLP)]
*[http://www.mutopiaproject.org/cgibin/make-table.cgi?Composer=ScriabinA&preview=1 Mutopia Project]
*[http://kreusch-sheet-music.net/eng/?page=search&komp=Skrjabin&show_box=true&search=true Kreusch Sheet Music] 

=== Skrjabinove snimke ===
*[http://www.pianolist.org/music/scriabin_sonata3_2.mp3 Skrjabinova izvedba 3. i 4. stavka vlastite ''Sonate za klavir br. 3, op. 23''] ([http://www.pianola.org/reproducing/reproducing_dea.cfm The Pianola Institute])

== Literatura ==
# Belsa, Igor Fjodorowitsch: ''Alexander Nikolajewitsch Skrjabin'', Berlin: Verlag Neue Musik, 1986.
# Danuser, Hermann: ''Glazba 20. stoljeća'', Zagreb: Hrvatsko muzikološko društvo, 2007.
# Plavša, Dušan: »SKRJABIN, Aleksandr Nikolajevič«, u: Kovačević, K. (ur.), ''[[Muzička enciklopedija]]'', Zagreb: [[JLZ]], 1977., sv. 3, str. 366-368.
# Salter, Lionel: ''Vodič kroz klasičnu glazbu'', Zagreb: Mladost, 1983., str. 172-173.
# Wehrmeyer, Andreas: »Aleksandr Nikolajewitsch Skrjabin«, u: Raeburn, M. & Kendall, A. (ur.), ''Geschichte der Musik, Bd. IV: Das 20. Jahrhundert'', München: Kindler/Mainz: Schott, 1993., str. 171-173.  
# Wörner, Karl H.: ''Geschichte der Musik'', Göttingen: Vandenhoeck & Ruprecht, 1997., str. 578-579, 613-614 i 659.

== Bilješke ==
#{{fusd|1}} Ovo su datumi rođenja i smrti Aleksandra Skrjabina prema [[Gregorijanski kalendar|Gregorijanskom kalendaru]]. U stručnoj se literaturi, međutim, može naći i datume navedene prema [[Julijanski kalendar|Julijanskom kalendaru]]: 25. prosinca 1871. – 14. travnja 1915.

== Izvori ==
{{izvori}} 

== Vanjske poveznice ==
=== Sestrinski projekti ===
{{WProjekti
|commons        = 
|commonshr      = 
|commonscat     = Alexander Scriabin
|commonscathr   = Aleksandr Skrjabin
}}
=== Mrežna sjedišta ===
*[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=56508 LZMK / Hrvatska enciklopedija: Skrjabin, Aleksandr Nikolajevič (Nikolaevič)] (životopis)
*[http://proleksis.lzmk.hr/46133/ LZMK / Proleksis enciklopedija:: Skrjabin, Aleksandr Nikolajevič] (životopis)
*[http://www.scriabinsociety.com/ Scriabin Society of America: Music without end] {{eng icon}}
*[http://www.allmusic.com/artist/alexander-scriabin-q7982/biography allmusic – Zoran Minderovic: Alexander Scriabin (životopis)] {{eng icon}}
*[http://prometheus.kai.ru/skriab_e.htm Galeyev, B. & Vanechkina, V.: Was Scriabin a Synaesthete?] {{eng icon}}
*[http://www.componisten.net/downloads/RachScriabinPsaRev.pdf Garcia, Emanuel E.: Rachmaninoff and Scriabin: Creativity and Suffering in Talent and Genius] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111119025349/http://www.componisten.net/downloads/RachScriabinPsaRev.pdf |date=19. studenoga 2011. }} {{eng icon}}
*[http://www.ubu.com/aspen/aspen2/scriabin.html UBUWEB – Faubion Bouwers: Scriabin in Aspen] {{eng icon}}
*[http://musicbrainz.org/artist/a4eba7b5-aceb-4acf-b297-3c0a3cd42757 MusicBrainz: Alexander Nikolayevich Scriabin (diskografija)] {{eng icon}}
*[https://web.archive.org/web/20140822105435/http://www.yevgenysudbin.com/artist.php?view=essays&rid=456 Yevgeny Sudbin: Scriabin Liner Notes (esej o životu i djelu Aleksandra Skrjabina)] {{eng icon}}
*[http://www.ensemblehorizonte.de/mittmann/aufsatz/Grenzgaenge.pdf Jörg-Peter Mittmann: Grenzgänge. Anmerkungen zur harmonischen Analyse der Werke Alexander Skrjabins] {{deu icon}}
*[http://www.russisches-musikarchiv.de/werkverzeichnisse/skrjabin-werkverzeichnis.htm Russisches Musikarchiv: Alexander Skrjabin (popis djela)] {{deu icon}}


{{GLAVNIRASPORED:Skrjabin, Aleksandr}}
[[Kategorija:Ruski pijanisti]]
[[Kategorija:Ruski skladatelji]]
[[Kategorija:Klasični skladatelji 20. stoljeća]]