Vidi kôd stranice Bela III.

{{Monarh
| ime                  = Bela III.<br /><small>III. Béla</small> 
| slika                = [[Slika:Bela3.jpg|220px]]
| opis                 = Kralj Bela III. Arpadović
| titula               = [[Dodatak:Popis mađarskih vladara|ugarski kralj]] i [[Hrvatski vladari|hrvatski kralj]]
| vladavina            = [[1172.]] – [[1196.]]
| krunidba             = 
| prethodnik           = [[Stjepan III.]]
| nasljednik           = [[Emerik, hrvatsko-ugarski kralj|Emerik]]
| regent               = 
| supruga              = [[Marija Antiohijska]]<br>[[Margareta Francuska]]
| djeca                = [[Emerik, hrvatsko-ugarski kralj|Emerik]]<br>Margareta<br>[[Andrija II.]]<br>Constanca
| puno ime             = 
| postumno ime        = 
| dinastija            = [[Datoteka:Alex K Kingdom of Hungary.svg|15px]] [[Arpadovići]]
| vladarska himna      = 
| otac                 = [[Gejza II.]]
| majka                = Eufrozina Kijevska
| datum rođenja        = o. [[1148.]]
| mjesto rođenja       = 
| datum smrti          = [[23. travnja]] [[1196.]]
| mjesto smrti         = 
| datum pokopa         =
| mjesto pokopa        =
| potpis               =
| zanimanje            =
| vjera                = [[katolicizam]]
}}
'''Bela III.''' (o. [[1148.]] – [[Gran]], [[23. travnja]] [[1196.]]), [[Hrvatsko-ugarsko kraljevstvo|hrvatsko-ugarski kralj]] ([[1172.]] – [[1196.]]) iz dinastije [[Arpadović]]. Za njegove vladavine [[Hrvatska|Hrvatsko]]-[[Ugarska|ugarsko kraljevstvo]] postalo je vodeća snaga srednje i jugoistočne [[Europa|Europe]]. Uveo načelo [[primogenitura|primogeniture]], imenovavši sina Emerika nasljednikom.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=6676 Bela III. – Hrvatska opća enciklopedija]</ref>

== Životopis ==

=== Prilike uoči dolaska Bele III na vlast ===

Bela je bio sin kralja [[Gejza II.|Gejze II.]] i mlađi brat kralja [[Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj|Stjepana III]].

Stjepan III se odmah po stupanju na tron morao boriti za vlast sa svojim stričevima Ladislavom i Stjepanom, koji su ga uz pomoć bizantskog cara [[Manuel I. Komnen|Manuela I. Komenena]] uspjeli svrgnuti. Nakon kratkotrajne vladavine [[Ladislav II.|Ladislava II.]], zavladao je [[Stjepan IV., hrvatsko-ugarski kralj|Stjepan IV.]]

Zbog njegove loše vladavine i vođenja probizantske politike u zemlji je ubrzo izbilo veliko nezadovoljstvo, pa je stranka njegova nećaka Stjepana III. ponovno ojačala. U bitki kod Stolnog Biograda [[19. lipnja]] [[1163.]] pobijedio ga je i zarobio nećak, čime je završila njegova vladavina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Ugarska|Ugarskoj]]. Kralj Stjepan III. se ponovno vratio na vlast, a [[Stjepan IV.|Stjepana IV.]] je pustio na slobodu na nagovor ostrogonskog nadbiskupa Luke.

[[Car]] Manuel je uvidio da je Stjepana III. priznala cijela država, te da ne može vratiti na vlast Stjepana IV. Zato je Stjepana III. priznao za kralja i ponudio mu sklapanje mira pod uvjetom da mu preda [[Srijem]], svog mlađeg brata Belu na odgoj u [[Bizant]], te Belinu baštinu tj. Dalmaciju i Hrvatsku južno od [[Velebit]]a. Bela je došao u [[Carigrad]], a car mu je promijenio ime u Aleksije, zaručio ga sa svojom kćeri Marijom, te ga imenovao svojim nasljednikom, jer u to doba još nije imao sina. Stjepan III. je odbio predati tražene teritorije, izbio je rat, koji se uz prekide vodio do 1167. godine, a završio se pobjedom Bizanta. Bizant je zavladao Srijemom, [[Bosna|Bosnom]], Hrvatskom južno do [[Krka|Krke]], te [[Dalmacija|Dalmacijom]] osim mletačkog Zadra i otoka.

Dana [[10. rujan|10. rujna]] [[1169.]] rodio se bizantskom caru sin Aleksije. Car je odmah raskinuo zaruke hercega Bele i svoje kćeri Marije, te ga [[1172.]] vjenčao antiohijskom kneginjom Anom Chatillon, polusestrom njegove supruge [[Marija Antiohijska|Marije Antiohijske]]. Oduzeo mu je položaj bizantskog prijestolonasljednika, ali mu je zato odredio hrvatsko-ugarsku krunu. Bela je na bizantskom dvoru primio odličnu naobrazbu, upoznao je bizantske institucije i vještu bizantsku diplomaciju.

=== Vladavina Bele III. ===
 [[Datoteka:Bela 3.jpg|mini|230px|Bela III.]]
Na vijest o iznenadnoj smrti kralja Stjepana III., 4. ožujka [[1172.]], Hrvatska i Ugarska su se po pitanju nasljedstva vlasti podijelile na dvije stranke. Kraljica majka Eufrozina i nadbiskup Luka zalagali su se da vlast nasljedi [[herceg]] Gejza, Belin mlađi brat, jer je on bio odgojen u Ugarskoj. Čim je car Manuel doznao za smrt Stjepana III., uputio se s vojskom i Belom u Ugarsku. Belina stranka je odnijela prevagu, pa je on postao hrvatsko-ugarski kralj. Da bi pridobio crkvu, Bela III se odrekao [[Pravoslavlje|pravoslavne vjere]], koju je prihvatio u [[Carigrad]]u i prešao na [[Katolicizam|katoličanstvo]].

No njegov brat herceg Gejza nije htio odustati, pa se stalno bunio želeći svrgnuti Belu. Zbog toga ga je kralj bacio u tamnicu, odakle je uspio pobjeći u [[Austrija|Austriju]] i zatražio pomoć od austrijskog markgrofa [[Henrik II. Jasomirgott|Henrika II. Jasomirgotta]], čiji se sin Leopold 1174. godine vjenčao za njegovu sestru Jelenu. No Bela je uz pomoć češkog kneza [[Sobjeslav II.|Sobjeslava II.]] provalio u Austriju, a herceg Gejza je zarobljen i zatočen u tamnici do 1189. godine. Gejzine pristaše je oštro kaznio, a čak je i majku Eufrozinu poslao u progonstvo u Carigrad. Da bi spriječio borbe za vlast, 1182. godine je za svog nasljednika odredio najstarijeg sina Emerika. Tako je i u Hrvatskoj i Ugarskoj prihvaćeno da se tron nasljeđuje po načelu primogeniture, tj. da vlast ide najstarijem vladarevom sinu.

Dana [[24. rujna]] [[1180.]] umro je bizantski car [[Manuel I. Komnen]], a nasljedio ga je 10-godišnji sin [[Aleksije II. Komnen]]. Namjesništvo je preuzela njegova majka Marija Antiohijska. Zbog jačanja oporbe potražila je pomoć svog rođaka i ustupila mu bizantsku Dalmaciju, Bosnu, Srijem i Hrvatsku južno od [[Krka|Krke]]. Saznavši za carevu smrt, kralj je bez otpora preuzeo vlast u svojoj baštini, a njegovu vlast priznao je i mletački [[Zadar]], te neki dalmatinski otoci.

Oslabljena [[Mletačka Republika]] je već [[1181.]] godine objavila rat kralju Beli. Mlečani su deset godina ratovali za Zadar, ali nisu ništa postigli, pa je dužd [[Henrik Dandolo]] sklopio primirje, koje se produljivalo, a bez da je sklopljen mir. [[1182.]] pritekao je Bela bizantskoj carici Mariji u pomoć. Sklopio je savez sa [[Srbi]]ma, koji su se osamostalili nakon smrti cara Manuela i napao Bizant. Kralj je zauzeo neke pogranične gradove, ali je ubrzo primio vijest da su i carica i njen sin mladi car Aleksije II. ubijeni. Kada je [[1185.]] godine na vlast došao bizantski car [[Izak II. Angel]] poboljšali su se odnosi između obje države. Car Izak II. se odrekao prava na Hrvatsku, Dalmaciju i Ugarsku, te se zaručio kraljevom kćerkom Margaretom, a Bela mu je predao u miraz osvojene gradove. Od tog trenutka hrvatsko-ugarski kraljevi su željeli zamijeniti Bizant, te uspostaviti svoju vlast na [[Balkan]]u. Zbog toga su se dotad dobri odnosi sa Srbima i [[Bugari]]ma pogoršali.

Godine [[1194.]] predao je kralj Bela svom sinu Emeriku na upravu Hrvatsku i Dalmaciju, a tom je prigodom [[Emerik, hrvatsko-ugarski kralj|Emerik]] krunjem i za hrvatskog [[kralj]]a. O vladanju Emerikovom slabo se zna. Već nakon dvije godine odrekao se te dužnosti i vratio u Ugarsku.

Bela se umješao i u prilike u [[Galicija (srednja Europa)|Galiciji]] u kojoj se više pretendenata borilo za vlast. Bela je pokorio Galiciju, te je dao na upravu sinu Andriji. No ubrzo je uz pomoć [[Poljska|Poljske]] izbio ustanak, pa se kralj odrekao vlasti u Galiciji.

U to je vrijeme Ugarskom prolazila križarska vojska, koja je krenula u [[Treći križarski rat]]. Kralj je [[1189.]] godine ljubazno primio njemačko rimskog cara [[Fridrik I. Barbarossa|Fridrika I. Barbarossu]], a čak se bavio mišlju da se i sam pridruži pohodu. Međutim prilike na Balkanu i rat s Venecijom su ga odvratile od te ideje. No pred smrt je obvezao svog mlađeg sina Andriju da mu prisegne da će poći u križarski pohod, te mu je u tu svrhu ostavio veliku svotu kako bi prikupio jaku vojsku.

Za Belina vladanja počela je feudalizacija hrvatskog i slavonskog plemstva, pa počinju jačati velikaški rodovi [[Kačići]], Babonići u Slavoniji, knezovi Krčki, knezovi Cetinski i knezovi Krbavski.

== Reforme kralja Bele ==

Bela je proveo brojne reforme da poboljša prilike u državi. Preuzeo je bizantski krunidbeni ceremonijal, te točno odredio kako se treba vršiti. Po bizantskom uzoru uveo je strogi red u financije, podizao metalurgiju i solane, a proširio je i [[palatin]]ovo pravo sudovanja, 
te utemeljio Palatinski sud. Otvorio je granice doseljenicima, koji su naseljavali nenastanjene krajeve, a kralj im je omogućio da se slobodno sele, raspolažu slobodno imovinom, te da biraju svog suca, kojeg je oslobodio podređenosti [[župan]]u. Trgovce je oslobodio od maltarine i tridestnice. Bela je dokrajčio seniorat kao nasljedno načelo, te uveo primogenituru, a dokinuo je i običaj da kraljev brat dobiva na upravu Hrvatsku kao [[herceg]]. Položaj hercega namijenio je 
prijestolonasjedniku prije stupanja na vlast. Položaj hrvatskog hercega je još više istakao posebnost i autonomnost Hrvatske u sklopu zajedničke države.

[[Kralj]] Bela III. ženio se dva puta. Prva supruga antiohijska kneginja Ana Chatillon rodila mu je sinove Emerika i Andriju, a druga supruga Margareta, kćerka francuskog kralja [[Luj VII., kralj Francuske|Luja VII.]] sinove Salomona i Stjepana.

Kralj Bela III. umro je [[23. travnja]] [[1196.]] godine, a nasljedio ga je sin [[Emerik, hrvatsko-ugarski kralj|Emerik]].

== Bilješke ==
{{izvori}}

== Literatura ==
*''Šišić, Ferdo, Poviest Hrvata za kraljeva iz doma Arpadovića I dio, Zagreb 1944.''
*''Klaić, Vjekoslav, Povijest Hrvata I Zagreb 1980.''

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=6676 Bela III. – Hrvatska opća enciklopedija] {{hr icon}}
* [http://proleksis.lzmk.hr/11638/ Bela III. – Proleksis enciklopedija] {{hr icon}}

{{Redoslijed|
|prethodnik = [[Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj|Stjepan III. (1163. – 1172.)]]
|gl_članak_funkcija=[[Dodatak:Popis hrvatskih i hrvatsko-ugarskih kraljeva|Bela III. (1172. – 1196.)]]
|nasljednik=[[Emerik, hrvatsko-ugarski kralj|Emerik (1196. – 1204.)]]
}}

{{zaglavlje}}

[[Kategorija:Hrvatski vladari]]
[[Kategorija:Mađarski vladari]]
[[Kategorija:Arpadovići]]