Vidi kôd stranice Dalekarlijski dijalekt

{{Članak tjedna (ikona)|32. tjedan 2024.}}
{{Infookvir jezik|ime=Dalekarlijski|ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici=dalmål|države={{Z+X|ŠVE}}|regije=[[Dalarna]]|jezična porodica=[[Indoeuropski jezici|indoeuropski]]<br>&nbsp;[[Germanski jezici|germanski]]<br>&nbsp;&nbsp;[[Sjevernogermanski jezici|sjevernogermanski]]<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;'''dalekarlijski'''|pismo=[[latinica]] ([[älvdalski jezik#älvdalska abeceda|älvdalska abeceda]]), [[rune|dalske rune]]|rang=Ugrožen (DE)|sil=dlc (povučen)|glottolog=dale1238}}
'''Dalekarlijski dijalekt''' ([[Švedski jezik|švedski]]: ''dalmål'') predstavlja skupinu [[Sjevernogermanski jezici|sjevernogermanskih]] mjesnih govora, [[Narječje|narječja]] i jezika koji se rabe u [[Županija Dalarna|Dalarni]] u [[Švedska|Švedskoj]]. Tradicionalno se smatraju dijelom [[Svealandski dijalekti|svealandskoga dijalekatskog područja]].<ref name="Wessén">{{citiranje knjige|last=Wessén|first=Elias|title=Våra folkmål|publisher=Fritze|godina=1969.|izdanje=9.|mjesto=Stockholm|jezik=sv}}</ref>

Neki dalekarlijski govori mogu se smatrati dijelom dijalekatske skupine švedskoga jezika u [[Gästrikland|Gästriklandu]], [[Uppland|Upplandu]] i sjevernome te istočnome [[Västmanland|Västmanlandu]]. Drugi se pak znatno razlikuju od standardnoga švedskog jezika te predstavljaju jezični oblik između [[Zapadnoskandinavski jezici|zapadne]] i [[Istočnoskandinavski jezici|istočne skupine]] sjevernogermanskih jezika. Na samom sjeveru županije u [[Särna|Särni]] i [[Idre|Idreu]], [[Povijest Norveške|nekoć norveškim]] župama, govori se dijalektom sličnim onim istočnonorveškima.{{Sfn|Nordisk familjebok|1906|p=1152}} Obično se razlikuju [[Bergslagen|bergslagenski]] dijalekti dalekarlijskoga, kojima se govori u jugoistočnoj Dalarni, i pravi dalekarlijski dijalekti.<ref>Pamp, Bengt. 1978. ''Svenska dialekter''. Lund. str. 111.</ref>

Ovi se govori prema švedskom [[Institut za jezik i folklor (Švedska)|Institutu za jezik i folklor]] službeno smatraju [[Dijalekti švedskoga jezika|dijalektima švedskoga]] zbog toga što se govore na teritoriju Kraljevine Švedske, to jest na području gdje je švedski jezik služben. Taj status, međutim, ne opovrgava činjenicu da su se dijalekti razvili izravno iz [[Staronordijski jezik|staronordijskoga jezika]] paralelno sa švedskim te da ne predstavljaju ogranke švedskoga jezika.<ref>{{Cite web|title=Vad är skillnaden mellan språk och dialekt?|url=https://www.isof.se/stod-och-sprakrad/vanliga-fragor-och-svar/fragor-och-svar/vad-ar-skillnaden-mellan-sprak-och-dialekt|access-date=2023-12-31|website=www.isof.se|language=sv}}</ref>

U svakodnevnoj uporabi naziv »dalekarlijski dijalekt« odnosi se i na regionalne inačice standardnoga švedskog jezika. Te varijante, doduše, imaju [[Leksikologija|leksička]] i [[Morfologija (jezikoslovlje)|morfološka]] obilježja standardnoga švedskog jezika, a od dalekarlijskih govora preuzele su [[naglasak]] i [[Prozodija|prozodiju]].

== Podjela ==
Dalekarlijski se najčešće razvrstava po geografskim cjelinama:<ref>{{Cite web|title=Glottolog 4.8 - Dalecarlian|url=https://glottolog.org/resource/languoid/id/dale1238|access-date=2023-12-31|website=glottolog.org}}</ref>

* Istočnodalekarlijski govori:
** Nedansiljan, južno od [[Siljan (jezero)|jezera Siljan]]: župe [[Boda, Švedska|Boda]], [[Rättvik, Švedska|Rättvik]], [[Bjursås, Švedska|Bjursås]], [[Ål, Švedska|Ål]], [[Siljansnäs, Švedska|Siljansnäs]], [[Leksand, Švedska|Leksand]], [[Gagnef, Švedska|Gagnef]] i [[Mockfjärd, Švedska|Mockfjärd]]
** Ovansiljan, sjeverno od jezera Siljan: župe [[Ore, Švedska|Ore]], [[Orsa, Švedska|Orsa]], [[Våmhus, Švedska|Våmhus]], [[Älvdalen, Švedska|Älvdalen]] ([[Älvdalski jezik|Älvdalski]]), [[Mora, Švedska|Mora]], [[Venjan, Švedska|Venjan]] and [[Sollerön, Švedska|Sollerön]]
* Zapadnodalekarlijski govori:
** jug [[Västerdalarna|Västerdalarne]]: župe [[Malung, Švedska|Malung]], [[Äppelbo, Švedska|Äppelbo]], [[Järna, Švedska|Järna]], [[Nås, Švedska|Nås]] and [[Floda, Švedska|Floda]]
** sjever Västerdalarne: župe [[Lima, Švedska|Lima]] i [[Transtrand, Švedska|Transtrand]].

Govori Flode i Mockfjärda ponegdje se smatraju odvojenom skupinom, ali se najčešće opisuju kao poddijalekti.

Pravi dalekarlijski govori (osobito u Älvdalenu, Mori i Orsi, a do neke razine i u Oreu, Rättviku i Leksandu), kao i zapadnodalekarlijski govori, znatno su drugačiji od švedskoga{{Sfn|Nordisk familjebok|1906|p=1152}} te ih se smatra zasebnim jezicima u lingvističkom smislu.<ref>{{Cite book|last=Dahl|first=Östen|title=Grammaticalization in the North: Noun phrase morphosyntax in Scandinavian vernaculars|publisher=Language Science Press|year=2015|isbn=978-3-944675-57-2|series=Studies in Diversity Linguistics|location=Berlin|pages=22}}</ref><ref>{{Cite web|date=March 2013|title=Endangered languages and linguistic diversity in the European Union|url=https://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/note/join/2013/495851/IPOL-CULT_NT(2013)495851_EN.pdf|website=European Parliament|page=46}}</ref> Älvdalski je jedan od dalekarlijskih jezika s najbolje očuvanim obilježjima njihovog prajezika.{{Sfn|Nordisk familjebok|1906|p=1152}} U samim početcima lingvističkih istraživanja, privukao je pozornost zbog svoje različitosti od drugih dijalekata švedskoga. Prema mnogo toga svojom arhaičnošću podsjeća na staronordijski jezik, iako se u nekim obilježjima i odmaknuo od drugih sjevernogermanskih jezika.{{Sfn|Nordisk familjebok|1906|p=1152–1153}}

Cijela je jezična skupina pravih dalekarlijskih govora karakteristična po lingvističkoj raznolikosti, pri čemu se znatne razlike mogu zamijetiti i između govora susjednih mjesta u regiji. Govornicima švedskoga većina dalekarlijskih govora nije razumljiva. Ipak, govornici rättviških i leksandskih dijalekata imaju manjih problema s razumijevanjem dalekarlijskoga, zbog čega se smatraju dijelom dijalekatskog kontinuuma između dalekarlijskog i drugih dijalekata švedskoga. Pod takve »tranzicijske« jezične oblike spadaju i govori Åla, Bjursåsa i Gangnefa. Gangnefski govori bliži su pak zapadnodalekarlijskima, koji se nekim obilježjima izdavajaju od nedansiljanske skupine, osobito pri njenim sjevernim rubovima, gdje dijele obilježja s obližnjim [[Dijalekti norveškoga jezika|dijalektima norveškoga]].{{Sfn|Nordisk familjebok|1906|p=1153–1154}}

Postoje znatne razlike između gangnefskih govora i bergslagenskih govora u [[Stora Tuna, Švedska|Stora Tuni]]. Bergslagenski dijalekti su pak znatno manje raznoliki, a njima se govori cijelim jugom Dalarne. Govori koji se u toj skupini najviše ističu jesu govori [[Svärdsjö, Švedska|Svärdsjöa]] i zapadnog Bergslagena, koji graniče s dijalektima [[Hälsingland|Hälsinglanda]] i zapadnim pravim dalekarlijskim govorima. Bergslagenski dijalekti također su zastupljeni na sjeveru Västmanlanda, a srodni su [[Svealandski dijalekti|svealandskim dijalektima]], osobito onima istočnog Västmanlanda.{{Sfn|Nordisk familjebok|1906|p=1153–1154}}

==Izvori==
{{izvori}}

=== Literatura ===
* {{Cite book|url=https://runeberg.org/nfbe/|title=Nordisk familjebok|publisher=Nordisk familjeboks förlags aktiebolag|year=1906|series=Uggleupplagan|volume=5 (Cestius – Degaas)|location=Stockholm|pages=1140–1155|language=sv|trans-title=Nordijska obiteljska enciklopedija|chapter=Dalarna|ref={{harvid|Nordisk familjebok|1906}}|chapter-url=https://runeberg.org/nfbe/0610.html}}

== Vanjske poveznice ==

* [https://web.archive.org/web/2011/http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=dlc Dalecarlian], ''Ethnologue'' (16. izdanje)
* [https://www.endangeredlanguages.com/lang/3189 Dalecarlian], Endangered Languages Project
{{Germanski jezici}}
[[Kategorija:Jezici koji su izgubili status (Švedska)]]
[[Kategorija:jezici po abecedi:D]]
[[Kategorija:Ugroženi jezici]]
[[Kategorija:Jezici Švedske]]
[[Kategorija:Sjevernogermanski jezici]]