Vidi kôd stranice Danska

{{Članak tjedna (ikona)|49. tjedan 2022.}}{{Wikiprojekt 10000/Ikona}}
{{Okvir_zemlje_svijeta|ime=Danska|izvorno_ime=Danmark|ime_genitiv=Danske|eng_ime=Denmark|zastava=Flag of Denmark.svg|grb=National Coat of arms of Denmark.svg|lokacija=EU-Denmark.svg|službeni_jezik=[[Danski jezik|danski]] '''<sup>1)</sup>'''|glavni_grad=[[Kopenhagen]]|predstavnik_države_množina=Kraljevi|predstavnik_države=Kralj|predstavnik_države_osoba=[[Fridrik X. Danski|Fridrik X.]]|predsjednik_vlade_osoba=[[Mette Frederiksen]]|površina_poredak=130|površina=42 933|vode=1,6|stanovništvo_poredak=114|stanovništvo={{porast}} 5 913 538<ref>{{cite web|title=Population and population projections|url=https://www.dst.dk/en/Statistik/emner/befolkning-og-valg/befolkning-og-befolkningsfremskrivning|publisher=Statistics Denmark|access-date=11 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20181030090527/https://www.dst.dk/en/Statistik/emner/befolkning-og-valg/befolkning-og-befolkningsfremskrivning|archive-date=30 October 2018|url-status=dead}}</ref><ref group="N">Kraljevina Danska ima ukupno 5 958 380 stanovnika.</ref>|godina_popisa=2022.|gustoća_stanovništva=137,73|valuta=[[danska kruna]]|BDP_PKM_godina=2022.|BDP_PKM=406,011 milijardi $|BDP_PKM_rang=53.|BDP_PKM_per_capita=69 273 $|BDP_PKM_per_capita_rang=11.|neovisnost=[[980.]]|stoti_dio_valute=100 ørea|vremenska_zona=+1|himna=[[Der er et yndigt land]]<br /><center>[[Datoteka:United States Navy Band - Der er et yndigt land.ogg]]</center>|internetski_nastavak=.dk|pozivni_broj=+45|komentar='''<sup>1)</sup>''' [[Njemački jezik|Njemački]] je zaštićen manjinski jezik u južnoj Danskoj.|moto=Guds hjælp, Folkets kærlighed, Danmarks styrke
([[danski|dan.]] Božja pomoć, ljubav ljudi, snaga Danske)}}
'''Danska''' ([[Danski jezik|dan.]] ''Danmark'') je zemlja u [[Sjeverna Europa|sjevernoj Europi]]. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu [[Kraljevina Danska]],<ref group="N">dan.:''Kongeriget Danmark''</ref> koja još obuhvaća autonomne teritorije [[Farski otoci|Farskih otoka]] i [[Grenland|Grenlanda]] u sjevernome [[Atlantski ocean|Atlantskom oceanu]].<ref name="territory">{{Citiranje weba|last=Benedikter|first=Thomas|date=19 June 2006|title=The working autonomies in Europe|url=http://www.gfbv.it/3dossier/eu-min/autonomy.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20080309063149/http://www.gfbv.it/3dossier/eu-min/autonomy.html|archive-date=9. ožujka 2008.|access-date=8 June 2012|publisher=[[Society for Threatened Peoples]]|quote=Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories}}<cite class="citation web cs1" id="CITEREFBenedikter2006"><span class="cx-segment" data-segmentid="2483">. </span><span class="cx-segment" data-segmentid="2484">[[Društvo za ugrožene narode|Society for Threatened Peoples]]. </span><span class="cx-segment" data-segmentid="2486">Archived from [http://www.gfbv.it/3dossier/eu-min/autonomy.html the original] on 9 March 2008<span class="reference-accessdate">. </span></span><span class="cx-segment" data-segmentid="2487"><span class="reference-accessdate">Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2012</span>. </span><q><span class="cx-segment" data-segmentid="2488">Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories</span></q></cite></ref> Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od [[Skandinavija|skandinavskih]] zemalja, leži jugozapadno od [[Švedska|Švedske]], južno od [[Norveška|Norveške]]<ref group="N">Otok [[Bornholm]] je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru.</ref> i sjeverno od [[Njemačka|Njemačke]].

Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km²<ref name="area">{{Citiranje weba|title=Area|url=https://www.dst.dk/en/Statistik/emner/geografi-miljoe-og-energi/areal/areal|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20190414212058/https://www.dst.dk/en/Statistik/emner/geografi-miljoe-og-energi/areal/areal|archive-date=14 April 2019|publisher=Statistics Denmark}}</ref> i čini je poluotok [[Jylland|Jutland]] te otočje od [[Popis otoka Danske|443 imenovana otoka]]<ref>{{Citiranje weba|title=Denmark in numbers 2010|url=http://www.dst.dk/pukora/epub/upload/14847/dkital.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130418081728/http://www.dst.dk/pukora/epub/upload/14847/dkital.pdf|archive-date=18 April 2013|access-date=2 May 2013|publisher=Statistics Denmark}}</ref> od kojih su najveći [[Zeland|Zealand]], [[Fyn|Funen]] i [[Vendsyssel-Thy|Sjeverni jutlandski otok]]. Geografiju Danske karakterizira ravna [[Obradivo tlo|obradiva zemlja]], pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija [[Umjereni pojas|umjerena klima]]. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u [[Glavni grad|glavnome]] i najvećem gradu [[Kopenhagen|Kopenhagenu]].<ref name="pop1">{{Citiranje weba|title=Population at the first day of the quarter by municipality, sex, age, marital status, ancestry, country of origin and citizenship|url=http://www.statbank.dk/FOLK1c|access-date=2 October 2020|publisher=[[Statistics Denmark]]|quote=January 2020}}</ref> Europska Danska ima [[Hegemonija|hegemonistički]] utjecaj u [[Kraljevina Danska|Danskoj kraljevini]], kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na [[Grenland|Grenlandu]] 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio [[Grenlandski referendum o samoupravi 2008.|dodatnu autonomiju]] 2009. godine.

[[Povijest Danske|Ujedinjeno kraljevstvo Danske]] pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za [[Dominium maris baltici|kontrolu nad Baltičkim morem]].{{Sfn|Stone|Bain|Booth|Parnell|2008}} Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je [[Kalmarska unija|Kalmarsku uniju]] koja je trajala do [[Švedski rat za oslobođenje|švedskoga odcjepljenja]] 1523. godine. Preostala Kraljevina [[Danska-Norveška]] vodila je [[Sjeverni ratovi|niz ratova]] u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim [[Cesija|teritorijalnim ustupcima]] [[Švedsko Carstvo|Švedskome Carstvu]]. Nakon [[Napoleonski ratovi|Napoleonskih ratova]] Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i [[Island|Islandom]]. Na valu [[Povijest Danske|nacionalističkih pokreta]] 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani [[Prvi šlezviški rat|Prvi Schleswiški rat]] 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama [[Schleswig-Holstein|Schleswigu, Holsteinu]] i [[Vojvodstvo Lauenburg (okrug)|Lauenburgu]], da bi u  [[Drugi šlezviški rat|Drugome Schleswiškom ratu]] 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni [[Pruska|Pruskoj]]. U istome je razdoblju [[5. lipnja]] [[1849.]] izglasan [[Ustav Danske]] čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana [[apsolutna monarhija]] na snazi od [[1660.]] godine.

Danska je bila značajan izvoznik [[Poljoprivreda|poljoprivrednih]] proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je [[Kanslergadeski sporazum|društvene reforme i reformu tržišta rada]] koje su činile osnovu sadašnjega [[Švedski model|modela]] [[Skrbnička država|države blagostanja]] i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata,]] ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U [[Drugi svjetski rat|Drugome svjetskom ratu]] [[Treći Reich]] u travnju 1940. izvršio je [[Njemačka invazija Danske|invaziju na Dansku]]. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a [[Island]] je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i [[Føroyar|Farskim otocima]], postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u [[Europska unija|Europsku uniju]], ali je u pregovorima izborila [[Izuzimanje od primjene prava u Europskoj uniji|određena izuzeća]] kao što je zadržavanje vlastite valute: [[Danska kruna|krune]].

Danska je [[Razvijene zemlje|visoko razvijena zemlja]] s visokim [[Životni standard|životnim standardom]]: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima [[Indeks obrazovanja|obrazovanja]], [[Zdravstvena zaštita|zdravstvene zaštite]], [[Građanska i politička prava|građanskih sloboda]], [[Indeks demokracije|demokratskoga upravljanja]] i jednakosti [[LGBT]] osoba.<ref>{{Citiranje novina|last=Melnick|first=Meredith|date=22 October 2013|title=Denmark Is Considered The Happiest Country. You'll Never Guess Why.|work=The Huffington Post|url=https://www.huffingtonpost.com/2013/10/22/denmark-happiest-country_n_4070761.html|url-status=live|access-date=23 October 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131023134428/http://www.huffingtonpost.com/2013/10/22/denmark-happiest-country_n_4070761.html|archive-date=23 October 2013}}</ref><ref>[http://www.legatum.com/article/Legatum-Prosperity-Index-Global-prosperity-rising-while-US-and-UK-economies-decline 2013 Legatum Prosperity Index™: Global prosperity rising while US and UK economies decline].</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Denmark Country Profile: Human Development Indicators|url=http://hdrstats.undp.org/en/countries/profiles/DNK.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130328232058/http://hdrstats.undp.org/en/countries/profiles/DNK.html|archive-date=28 March 2013|access-date=19 April 2013|publisher=United Nations Development Programme}}</ref> Danska je članica utemeljiteljica [[NATO|NATO-a]], [[Nordijsko vijeće|Nordijskoga vijeća]], [[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj|OECD-a]], [[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju|OESS-a]] i [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]], također je dio [[Schengenski prostor|schengenskoga prostora]]. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je [[danski jezik]] djelomično razumljiv i govornicima [[Norveški jezik|norveškoga]] i [[Švedski jezik|švedskoga]] jezika.

== Etimologija ==
Etimologija imena Danska i pojava Danske kao jedinstvene kraljevine predmet su stalnih znanstvenih rasprava.<ref>Kristian Andersen Nyrup, Middelalderstudier [http://www.nyrups.dk/Historie/MiddelalderIndex.htm Bog IX. ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100109141345/http://www.nyrups.dk/Historie/MiddelalderIndex.htm |date=9. siječnja 2010. }}</ref><ref>''Indvandrerne i Danmarks historie'', Bent Østergaard, Syddansk Universitetsforlag 2007, {{ISBN|978-87-7674-204-1}}, pp. 19–24</ref> Ovo je prvenstveno usredotočeno na prefiks ''Dan'' i na to odnosi li se na [[Danci (germansko pleme)|Dance]] ili povijesnu osobu [[Dan (kralj)|Dan]] i točno značenje završetka - ''mark''.

Većina etimoloških rječnika i priručnika izvodi ''Dan'' iz riječi koja znači 'ravna zemlja',<ref name="et1">[[Jan de Vries (philologist)|J. de Vries]], ''Altnordisches etymologisches Wörterbuch'', 1962, 73; [[:da:Niels Åge Nielsen|N. Å. ]]</ref> povezana s njemačkim ''Tenne'' 'gumno', engleski ''den'' 'spilja'.<ref name="et1" /> Vjeruje se da izraz ''mark'' znači '[[šuma]] ili [[Granica|granično]] područje' (vidi [[Marka (teritorij)|marka]]), s vjerojatnim referencama na granične šume u južnom [[Vojvodstvo Schleswig|Schleswigu]].<ref>Navneforskning, Københavns Universitet{{Citiranje weba|title=Udvalgte stednavnes betydning|url=http://navneforskning.ku.dk/stednavne.doc/betydninger.doc|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20060716144406/http://navneforskning.ku.dk/stednavne.doc/betydninger.doc|archive-date=16 July 2006|access-date=27 January 2008}}</ref>

Prvi zabilježeni spomen riječi ''Danmark'' u samoj Danskoj nalazi se na dva [[Kamen Jelling|kamena Jelling]], [[Runski kamen|runska kamena]] za koje se vjeruje da ih je postavio [[Gorm Stari]] (oko [[955.]]) i [[Harald Modrozubi]] (oko [[965.]]). Veći od dva kamena popularno se navodi kao ''krsni list'' ([[Danski jezik|dan.]]: ''dåbsattest'') Danske.<ref>{{Citiranje knjige|last=O'Donoghue|first=Heather|url=https://books.google.com/books?id=lY-g2MTFh9gC&pg=PT27|title=Old Norse-Icelandic Literature: A Short Introduction|publisher=John Wiley & Sons|year=2008|isbn=978-0-470-77683-4|page=27|access-date=21 October 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160412172508/https://books.google.com/books?id=lY-g2MTFh9gC&pg=PT27|archive-date=12 April 2016|url-status=live}}</ref> Premda se na oba kamena nalazi riječ ''Danska'', na velikome kamenu se riječ pojavljuje u [[Akuzativ|akuzativu]] ''tanmaurk'' ({{IPA|[danmɒrk]}}) , na malome u [[genitiv|genitivu]] ''tanmarkar'' (izgovara se {{IPA|[danmarkaɽ]}}), dok se oblik [[Dativ|dativa]] ''tąnmarku'' (izgovara se {{IPA|[danmarkʊ]}}) nalazi na sličnome kamenu Skivum. Stanovnici Danske ondje se zovu ''tani'' ({{IPA|[danɪ]}}).

== Povijest ==

=== Prapovijest ===
[[Datoteka:Solvognen-00100.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e1/Solvognen-00100.jpg/220px-Solvognen-00100.jpg|lijevo|mini|Pozlaćena strana [[Sunčeva kola iz Trundholma|Sunčeve kočije iz Trundholma]] koja datira iz nordijskoga brončanog doba.]]
Najraniji arheološki nalazi u Danskoj datiraju iz [[Interglacijalno razdoblje Riss-Würm|interglacijalnoga razdoblja Riss-Würm]] od 130 000 do 110 000 g. pr. Kr.<ref>Michaelsen (2002), p. 19.</ref> Danska je masovnije naseljena pred oko 12 500 godina prije Krista, a poljoprivreda je prisutna od 3900. g. pr. Kr.<ref name="foreign ministry">{{Citiranje weba|last=Nielsen|first=Poul Otto|date=May 2003|title=Denmark: History, Prehistory|url=http://www.um.dk/Publikationer/UM/English/Denmark/kap6/6-1.asp|archive-url=https://web.archive.org/web/20051122020555/http://www.um.dk/Publikationer/UM/English/Denmark/kap6/6-1.asp|archive-date=22 November 2005|access-date=1 May 2006|publisher=[[Ministry of Foreign Affairs (Denmark)|Ministry of Foreign Affairs of Denmark]]}}</ref> [[Nordijsko brončano doba]] (1800. – 600. pr. Kr.) u Danskoj obilježeno je [[Tumul|grobnim humcima]] koji su ostavili obilje nalaza, poput glazbenoga instrumenta [[Lur|lura]] i [[Sunčeva kola iz Trundholma|Sunčeve kočije iz Trundholma]].

Tijekom [[Predrimsko željezno doba|predrimskoga željeznog doba]] (500. pr. Kr&nbsp;– 1.), domorodačke skupine počele su migrirati na jug, a prva plemena [[Danci (germansko pleme)|Danaca]] došla su u zemlju između predrimskoga i [[germansko željezno doba|germanskoga željeznog doba]]<ref>Busck and Poulsen (ed.) (2002), p. 20.</ref> i u [[rimsko željezno doba|rimskome željeznom dobu]] (1. –  400.).<ref name="foreign ministry2">{{Citiranje weba|last=Nielsen|first=Poul Otto|date=May 2003|title=Denmark: History, Prehistory|url=http://www.um.dk/Publikationer/UM/English/Denmark/kap6/6-1.asp|archive-url=https://web.archive.org/web/20051122020555/http://www.um.dk/Publikationer/UM/English/Denmark/kap6/6-1.asp|archive-date=22 November 2005|access-date=1 May 2006|publisher=[[Ministry of Foreign Affairs (Denmark)|Ministry of Foreign Affairs of Denmark]]}}</ref> [[Rimska provincija|Rimske provincije]] održavale su trgovačke putove i odnose s domorodačkim plemenima u Danskoj, a [[Rimski carski novac|rimski novčići]] pronađeni su u Danskoj. Dokazi o snažnome [[Keltske nacije|keltskom]] kulturnom utjecaju datiraju iz ovoga razdoblja u Danskoj i većem dijelu Sjeverozapadne Europe i ogledaju se, između ostaloga, u pronalasku [[Kotao iz Gundestrupa|kotla iz Gundestrupa]].

Plemenski Danci doselili su se s istočnih [[Popis otoka Danske|danskih otoka]] ([[Zeland]]) i [[Skåne|Scanije]] i govorili su ranim oblikom [[Sjevernogermanski jezici|sjevernogermanskoga]]. Povjesničari vjeruju da su prije njihova dolaska većinu [[Jylland|Jutlanda]] i najbližih otoka naselila plemena [[Juti (Germani)|Juta]]. Juti su na kraju migrirali u [[Velika Britanija (otok)|Veliku Britaniju]], neki kao plaćenici [[Britonski jezici|britonskoga]] kralja [[Vortigern|Vortigerna]] i osvojili su jugoistočne teritorije [[Kent (grofovija)|Kenta]], [[Wight (otok)|otok Wight]] i druga područja gdje su se nastanili. Kasnije su ih asimilirala ili [[Etničko čišćenje|etnički očistila]] osvajačka plemena [[Angli|Angla]] i [[Sasi|Sasa]]. Preostalo stanovništvo [[Juti (Germani)|Juta]] u Jutlandu asimiliralo se s doseljenim [[Danci (germansko pleme)|Dancima]].

Vjeruje se da je kratka bilješka povjesničara [[Jordan (povjesničar)|Jordanesa]] o ''Danima'' u ''[[Getica|Getici]]'' rani spomen germanskoga plemena Danaca, jedne od [[Etnička skupina|etničkih skupina]] od kojih potječu današnji [[Danci]].<ref>{{Citiranje weba|last=Jordanes|date=22 April 1997|others=[[Charles C. Mierow]] (trans.)|title=The Origin and Deeds of the Goths, chapter III|url=http://www.acs.ucalgary.ca/~vandersp/Courses/texts/jordgeti.html#III|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20060424044148/http://www.acs.ucalgary.ca/~vandersp/Courses/texts/jordgeti.html#III|archive-date=24 April 2006|access-date=1 May 2006}}</ref><ref>Busck and Poulsen (ed.) (2002), p. 19.</ref> Obrambene strukture [[Danevirke]] građene su u fazama od 3. stoljeća nadalje, a sama veličina građevinskih radova 737. godine pripisuje se dolasku danskoga kralja.<ref name="danevirke">Michaelsen (2002), pp. 122–23.</ref> [[Mlađi Futhark|Nova runska abeceda]] prvi je put korištena otprilike u isto vrijeme i [[Ribe (grad)|Ribe]], najstariji grad u Danskoj, osnovan je oko 700. godine.

=== Vikinzi i srednji vijek ===
[[Datoteka:Ladbyskibet.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/75/Ladbyskibet.jpg/220px-Ladbyskibet.jpg|mini|[[Ladby brod|Brod Ladby]], najveći brodski grob pronađen u Danskoj.]]
Od 8. do 10. stoljeća šira [[Skandinavski poluotok|skandinavska]] regija bila je područje koje su naseljavali [[Vikinzi]]. Kolonizirali su, harali i trgovali u svim dijelovima Europe. Danski Vikinzi bili su najaktivniji na istočnome i južnom [[Britanski otoci|Britanskom otočju]] i [[Zapadna Europa|Zapadnoj Europi]]. Naselili su se u dijelovima [[Engleska|Engleske]] (poznatim kao ''[[Danelaw]]'') pod kraljem [[Sven I. Rašljobradi|Sweynom Forkbeardom]] 1013. i u [[Francuska|Francuskoj]] gdje je Dancima i Norvežanima dopušteno da se nasele u ono što će postati [[Normandija]] u zamjenu za odanost [[Robert I., kralj Francuske|Robertu I. od Francuske]] i s [[Rolon|Rolonom]] kao prvim vikinškim vladarom toga područja. Manje količine [[Anglosasi|anglosaksonskoga]] [[Penny|penija]] iz tog razdoblja pronađene su u Danskoj.<ref name="Lund">{{Citiranje weba|last=Lund|first=Niels|date=May 2003|title=Denmark – History – The Viking Age|url=http://www.um.dk/Publikationer/UM/English/Denmark/kap6/6-2.asp|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20060510174200/http://www.um.dk/Publikationer/UM/English/Denmark/kap6/6-2.asp|archive-date=10. svibnja 2006.|access-date=24 June 2012|publisher=[[Ministry of Foreign Affairs (Denmark)|Ministry of Foreign Affairs of Denmark]]}}<cite class="citation web cs1" id="CITEREFLund2003"><span class="cx-segment" data-segmentid="2568">. </span><span class="cx-segment" data-segmentid="2569">[[Ministarstvo vanjskih poslova (Danska)|Ministry of Foreign Affairs of Denmark]]. </span><span class="cx-segment" data-segmentid="2571">Archived from [http://www.um.dk/Publikationer/UM/English/Denmark/kap6/6-2.asp the original] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060510174200/http://www.um.dk/Publikationer/UM/English/Denmark/kap6/6-2.asp |date=10. svibnja 2006. }} on 10 May 2006<span class="reference-accessdate">. </span></span><span class="cx-segment" data-segmentid="2572"><span class="reference-accessdate">Retrieved <span class="nowrap">24 June</span> 2012</span>.</span></cite></ref>
[[Datoteka:Jellingsten_stor_1.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/1c/Jellingsten_stor_1.jpg/170px-Jellingsten_stor_1.jpg|alt=Large stone containing a carved depiction of Jesus Christ|lijevo|mini|Veći od dva Jelling kamena, podigao [[Harald Modrozubi]].]]
Danska se uvelike konsolidirala krajem 8. stoljeća i njezini se vladari u [[Starofranački jezik|franačkim]] izvorima dosljedno nazivaju kraljevima (''reges''). Pod vladavinom [[Gudfred|Gudfreda]] 804. dansko je kraljevstvo vjerojatno uključivalo sve zemlje [[Jylland|Jutlanda]], [[Skåne|Scanije]] i danskih otoka, isključujući [[Bornholm]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Berend|first=Nora|url=https://books.google.com/books?id=UmFrVUb5DSwC&pg=PA76|title=Christianization and the Rise of Christian Monarchy: Scandinavia, Central Europe and Rus' c.900–1200|date=22 November 2007|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-1-139-46836-7|via=Google Books}}</ref>

Postojeća danska monarhija vuče korijene od [[Gorm Stari|Gorma Starog]], koji je uspostavio svoju vladavinu početkom 10. stoljeća.{{Sfn|Stone|Bain|Booth|Parnell|2008}} Kao što je potvrđeno [[Kamenje Jelling|kamenjem Jelling]], Dance je oko 965. pokrstio [[Harald Modrozubi]], [[Gorm Stari|Gormov]] sin. Vjeruje se da je Danska postala kršćanska iz političkih razloga kako je ne bi napalo [[Sveto Rimsko Carstvo]]. Kao kršćanska sila u usponu u Europi, Sveto Rimsko Carstvo bilo je važan trgovački partner Danaca. Kao sredstvo odvraćanja od ove prijetnje, Harald je izgradio šest [[Utvrdno graditeljstvo|tvrđava]] oko Danske pod nazivom [[Tvrđava u vikinškom prstenu|Trelleborg]] i dodatnu tvrđavu [[Danevirke]]. Početkom 11. stoljeća [[Knut Veliki]] je na čelu skandinavske vojske na gotovo 30 godina ratom ujedinio Dansku, Englesku i [[Norveška|Norvešku]].<ref name="Lund2">{{Citiranje weba|last=Lund|first=Niels|date=May 2003|title=Denmark – History – The Viking Age|url=http://www.um.dk/Publikationer/UM/English/Denmark/kap6/6-2.asp|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20060510174200/http://www.um.dk/Publikationer/UM/English/Denmark/kap6/6-2.asp|archive-date=10. svibnja 2006.|access-date=24 June 2012|publisher=[[Ministry of Foreign Affairs (Denmark)|Ministry of Foreign Affairs of Denmark]]}}<cite class="citation web cs1" id="CITEREFLund2003"><span class="cx-segment" data-segmentid="2568">. </span><span class="cx-segment" data-segmentid="2569">[[Ministarstvo vanjskih poslova (Danska)|Ministry of Foreign Affairs of Denmark]]. </span><span class="cx-segment" data-segmentid="2571">Archived from [http://www.um.dk/Publikationer/UM/English/Denmark/kap6/6-2.asp the original] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060510174200/http://www.um.dk/Publikationer/UM/English/Denmark/kap6/6-2.asp |date=10. svibnja 2006. }} on 10 May 2006<span class="reference-accessdate">. </span></span><span class="cx-segment" data-segmentid="2572"><span class="reference-accessdate">Retrieved <span class="nowrap">24 June</span> 2012</span>.</span></cite></ref>

Tijekom [[Kasni srednji vijek|kasnoga srednjeg vijeka]], Danska je također uključivala [[Skåneland]] (područja Scania, [[Halland]] i [[Blekinge]] u današnjoj južnoj Švedskoj), a danski su kraljevi vladali [[Vojvodstvo Estonija (1219. – 1346.)|danskom Estonijom]], kao i [[Vojvodstvo|vojvodstvima]] [[Schleswig]] i [[Holstein]]. Ove potonje povijesne pokrajine danas čine pokrajinu [[Schleswig-Holstein]] u sjevernoj Njemačkoj.

Godine 1397. Danska je ušla u [[Personalna unija|personalnu uniju]] s [[Norveška|Norveškom]] i [[Švedska–Finska|Švedskom]], ujedinjene pod kraljicom [[Margareta I. Velika|Margaretom I.]]{{Sfn|Stone|Bain|Booth|Parnell|2008}} Tri zemlje trebale su biti tretirane kao jednake u Uniji. Međutim, čak ni od samog početka, Margareta nije bila toliko idealistična: tretirala je Dansku kao jasnog "višeg" partnera unije.<ref name="Lauring">Lauring, Palle (1960) ''A History of the Kingdom of Denmark'', Host & Son Co.: Copenhagen, p. 108.</ref> Stoga se veći dio sljedećih 125 godina skandinavske povijesti vrti oko ove Unije, pri čemu se Švedska odvaja i opetovano osvaja. Pitanje je iz praktičnih razloga riješeno 17. lipnja 1523., kada je [[Popis švedskih vladara|švedski kralj]] [[Gustav I. Vasa|Gustav Vasa]] osvojio grad [[Stockholm]]. [[Reformacija|Protestantska se reformacija]] proširila na Skandinaviju 1530-ih, a nakon građanskoga rata Danska je 1536. prešla na [[Luterani|luteranstvo]]. Kasnije te godine, Danska je ušla u uniju s Norveškom.

=== Rani novi vijek (1536. – 1849.) ===
[[Datoteka:Denmark-Norway_in_1780.svg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/6a/Denmark-Norway_in_1780.svg/220px-Denmark-Norway_in_1780.svg.png|mini|Opseg [[Danska-Norveška|Dansko-norveškoga kraljevstva]]. Nakon Napoleonovih ratova, Norveška je pripala Švedskoj, dok je Danska zadržala [[Føroyar|Farske otoke]], [[Island]] i [[Grenland]].]]
Nakon što se Švedska trajno [[Povijest Švedske (1523. – 1611.)|odvojila]] od personalne unije, Danska je u nekoliko navrata pokušala uspostaviti kontrolu nad svojim susjedom. Kralj [[Kristijan IV.]] napao je Švedsku u [[Kalmarski rat|Kalmarskom ratu]] 1611. – 1613., ali nije uspio postići svoj glavni cilj da je prisili da se vrati u uniju. Rat nije doveo do nikakvih teritorijalnih promjena, ali je Švedska bila prisiljena platiti [[Reparacija|ratnu odštetu]] od 1 milijun [[Srebro|srebrnih]] [[Riksdaler|riksdalera]] Danskoj, iznos poznat kao ''[[Ugovor iz Stettina (1570.)|Älvsborg]]''.<ref>{{Citiranje weba|title=Kalmarkriget 1611–1613|url=http://www.smb.nu/svenskakrig/1611.asp|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20071011111014/http://smb.nu/svenskakrig/1611.asp|archive-date=11 October 2007|access-date=4 May 2007|publisher=Svenskt Militärhistoriskt Bibliotek}}</ref> Kralj Kristijan iskoristio je ovaj novac za osnivanje nekoliko gradova i izgradnju utvrda, od kojih su najpoznatiji [[Glückstadt]] (osnovan kao suparnik [[Hamburg|Hamburgu]]) i [[Oslo|Christiania]]. Inspiriran [[Nizozemska Istočnoindijska kompanija|nizozemskom istočnoindijskom kompanijom]], osnovao je sličnu [[Danska istočnoindijska kompanija|dansku tvrtku]] i planirao je proglasiti [[Šri Lanka|Cejlon]] kolonijom, ali tvrtka je uspjela steći samo [[Tharangambadi|Tranquebar]] na indijskoj [[Koromandelska obala|Koromandskoj obali]]. Velike kolonijalne težnje Danske uključivale su nekoliko ključnih trgovačkih postaja u [[Afrika|Africi]] i [[Indija|Indiji]]. Iako su danske trgovačke postaje u Indiji bile od malog značaja, igrala je važnu ulogu u vrlo unosnoj [[Atlantska trgovina robljem|atlantskoj trgovini robljem]], preko svojih trgovačkih postaja u [[Dvorac Osu|Fort Christiansborgu]] u [[Osu|Osuu]], današnjoj [[Gana|Gani]], kroz koje se trgovalo 1,5 milijuna robova.<ref name="guardian6nov2018">{{Citiranje novina|last=Rawlinson|first=Kevin|date=5 November 2018|title=Prince Charles says Britain's role in slave trade was an atrocity|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/uk-news/2018/nov/05/prince-charles-says-britains-part-in-transatlantic-slave-trade-was-atrocity|url-status=live|access-date=6 November 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181105232718/https://www.theguardian.com/uk-news/2018/nov/05/prince-charles-says-britains-part-in-transatlantic-slave-trade-was-atrocity|archive-date=5 November 2018}}</ref> Dok se dansko kolonijalno carstvo održalo trgovinom s drugim velikim silama i [[Plantaža|plantažama]], nedostatak resursa u konačnici je doveo do njegove stagnacije.<ref>{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=uyqepNdgUWkC&pg=PA167|title=Historical Dictionary of European Imperialism|publisher=Greenwood Publishing Group|year=1991|isbn=978-0-313-26257-9|editor-last=Olson|editor-first=James Stuart|access-date=15 May 2014|editor-last2=Shadle|editor-first2=Robert}}</ref>

U [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjem ratu]], Kristijan je pokušao postati vođa [[Luterani|luteranskih]] država u Njemačkoj, ali je pretrpio poraz u [[Bitka kod Luttera|bitci kod Luttera]].<ref>Parker, pp. 69–70.</ref> Rezultat je bio da je katolička vojska pod [[Albrecht von Wallenstein|Albrechtom von Wallensteinom]] uspjela napasti, okupirati i opljačkati Jutland, prisilivši Dansku [[Ugovor iz Lübecka|da se povuče iz rata]].<ref>Parker, p. 70.</ref> Danska je uspjela izbjeći teritorijalne ustupke, ali je intervencija kralja [[Gustav II. Adolf|Gustava Adolfa]] u Njemačkoj viđena kao znak da je vojna moć Švedske u porastu, dok je utjecaj Danske u regiji opadao. Švedska vojska [[Torstensonov rat|napala je Jutland]] 1643. i preuzela Scaniju 1644. godine. U [[Drugi ugovor iz Brömsebra (1645.)|ugovoru iz Brømsebra iz 1645.]], Danska je predala Halland, [[Gotland]], posljednje dijelove danske Estonije i nekoliko provincija u Norveškoj.
[[Datoteka:Stormen_på_København_(F.C._Lund).jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/ae/Stormen_p%C3%A5_K%C3%B8benhavn_%28F.C._Lund%29.jpg/280px-Stormen_p%C3%A5_K%C3%B8benhavn_%28F.C._Lund%29.jpg|mini|[[Napad na Kopenhagen (1659.)|Napad]] na [[Kopenhagen]] 11. veljače 1659. tijekom [[Drugi sjeverni rat|Drugoga sjevernog rata]]. Danski branitelji pod kraljem [[Fridrik III. Danski|Fridrikom III]]. uspješno su odbili snage [[Švedsko Carstvo|Švedskoga Carstva]]. Ulje na platnu [[Frederik Christian Lund|Frederika Christiana Lunda]].]]
Vidjevši priliku da raskine ugovor iz Brømsebra, danski kralj [[Fridrik III. Danski|Fridrik III.]] je 1657. objavio rat Švedskoj, koja je bila duboko upletena u [[Drugi sjeverni rat]] (1655. – 1660.), i krenuo na [[Bremen-Verden]]. To je dovelo do golemoga danskog poraza kada su vojske švedskoga kralja [[Karlo X Gustav|Karla X. Gustava]] osvojile [[Jylland|Jutland]] i, nakon švedskoga marša preko zaleđenih [[Danski tjesnaci|danskih tjesnaca]], okupirale [[Fyn|Funen]] i veći dio [[Zeland|Zelanda]] prije potpisivanja [[Ugovor iz Roskildea|mira u Roskildeu]] u veljači 1658. godine, koji je Švedskoj dao kontrolu nad Scanijom, [[Blekinge|Blekingeom]], [[Bohuslän|Bohuslänom]], [[Trøndelag|Trøndelagom]] i otokom [[Bornholm|Bornholmom]]. Karlo X. Gustav brzo je zažalio što nije uništio Dansku i u kolovozu 1658. pokrenuo je [[Dansko-švedski rat (1658. – 1660.)|drugi napad na Dansku]], osvojio većinu danskih otoka i započeo dvogodišnju opsadu [[Kopenhagen|Kopenhagena]]. Kralj Fridrik III. aktivno je vodio obranu grada, okupljajući njegove građane da uzmu oružje i [[Napad na Kopenhagen (1659.)|odbijao je švedske napade]].<ref>Isacson, p. 229; Englund, p. 610</ref> Opsada je završila nakon smrti Karla X. Gustava 1660.{{Sfn|Stone|Bain|Booth|Parnell|2008}} U [[Ugovor iz Kopenhagena (1660.)|mirovnome sporazumu]] koji je uslijedio, Danska je uspjela održati svoju neovisnost i povratiti kontrolu nad Trøndelagom i Bornholmom.<ref>Frost, pp. 180-183</ref> Postigavši veliku popularnost nakon rata, Fridrik III. je to iskoristio da raspusti izbornu monarhiju u korist [[Apsolutna monarhija|apsolutne monarhije]], koja je u Danskoj trajala do 1848.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Ekman|first=Ernst|date=1957|title=The Danish Royal Law of 1665|url=http://dx.doi.org/10.1086/237987|journal=The Journal of Modern History|volume=29|issue=2|pages=102–107|doi=10.1086/237987|issn=0022-2801|via=}}</ref>

Danska je pokušala, ali nije uspjela vratiti kontrolu nad Scanijom u [[Skanski rat|Skanskom ratu]] (1675. – 1679.). Nakon [[Veliki sjeverni rat|Velikoga sjevernog rata]] (1700. – 1721.), Danska je uspjela povratiti kontrolu nad dijelovima [[Schleswig|Schleswiga]] i [[Holstein|Holsteina]] kojima je vladala kuća [[Holstein-Gottorp]] u [[Ugovor iz Frederiksborga|Frederiksborškom ugovoru]] 1720. i [[Carskoselski ugovor|Carskoselskom ugovoru]] 1773. godine. Danska je uvelike napredovala u posljednjim desetljećima 18. stoljeća zahvaljujući svojemu [[Neutralnost|neutralnom statusu]] koji joj je dopuštao trgovinu s obje strane u mnogim suvremenim ratovima. U [[Napoleonski ratovi|Napoleonskim ratovima]], Danska je trgovala s [[Prvo Francusko Carstvo|Francuskom]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjenim Kraljevstvom]] i pridružila se [[Druga liga oružane neutralnosti|Ligi oružane neutralnosti]] s [[Rusko Carstvo|Rusijom]], Švedskom i [[Kraljevina Pruska|Pruskom]].<ref>{{Citiranje weba|title=League of Armed Neutrality|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803100056830|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924130430/http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803100056830|archive-date=24 September 2015|access-date=28 August 2015|publisher=Oxford Reference}}</ref> Britanci su ovo smatrali neprijateljskim činom i napali Kopenhagen [[Bitka za Kopenhagen (1801.)|1801.]] i [[Bitka za Kopenhagen (1807.)|1807.]], u jednom slučaju odvodeći [[Kraljevska danska mornarica|dansku flotu]], u drugom spaljujući velike dijelove danske prijestolnice. To je dovelo do takozvanog dansko-britanskog [[Anglo-danski rat|rata topovnjača]]. Britanska kontrola vodenih putova između Danske i Norveške pokazala se katastrofalnom za gospodarstvo Unije i 1813. godine Dansko-Norveška je [[Stečaj|bankrotirala]].

Unija je raspuštena [[Sporazum iz Kiela|sporazumom iz Kiela]] 1814. godine. Danska se monarhija "neopozivo i zauvijek" odrekla pretenzija na Kraljevinu Norvešku u korist švedskoga kralja.<ref>{{Citiranje knjige|last=Jenssen-Tusch|first=Georg Friedrich|title=Zur Regierungsgeschichte Friedrich VI. Königs von Dänemark, Herzogs von Schleswig, Holstein und Lauenburg|publisher=Verlag Schröder|year=1852|page=166|language=de}}</ref> Danska je zadržala posjede [[Island|Islanda]] (koji je zadržao dansku monarhiju do 1944.), [[Føroyar|Farske otoke]] i [[Grenland]], a sve je to stoljećima bilo pod norveškom vlašću.<ref>{{Citiranje knjige|last=Dörr|first=Oliver|title=Kompendium völkerrechtlicher Rechtsprechung : eine Auswahl für Studium und Praxis|date=2004|publisher=Mohr Siebeck|isbn=978-3-16-148311-0|location=Tübingen|page=101}}</ref> Osim nordijskih kolonija, Danska je nastavila vladati [[danska Indija|Danskom Indijom]] od 1620. do 1869., [[Danska zlatna obala|Danskom Zlatnom obalom]] (Gana) od 1658. do 1850. i [[Danska Zapadna Indija|Danskom Zapadnom Indijom]] od 1671. do 1917.

=== Ustavna monarhija (1849. – danas) ===

==== Liberalni pokret i ustupanje Schleswiga i Holsteina ====
[[Datoteka:Grundlovgivende_rigsforsamling_-_Constantin_Hansen.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/7a/Grundlovgivende_rigsforsamling_-_Constantin_Hansen.jpg/220px-Grundlovgivende_rigsforsamling_-_Constantin_Hansen.jpg|lijevo|mini|Nacionalnu ustavotvornu skupštinu sazvao je kralj [[Fridrik VII. Danski|Frederick VII]] 1848. da usvoji [[Ustav Danske]].]]
Danski liberalni i nacionalni pokret u nastajanju dobio je zamah [[1830-ih]]. Nakon europskih [[Revolucija 1848. – 1849.|revolucija 1848.]], Danska je mirnim putem postala [[ustavna monarhija]] [[5. lipnja]] [[1849.]] Novi ustav uspostavio je [[Rigsdagen|dvodomni parlament]]. Danska se suočila s ratom protiv [[Pruska|Pruske]] i [[Austrijsko Carstvo|Austrijskoga Carstva]] u onome što je postalo poznato kao [[Drugi šlezviški rat|Drugi šlesviški rat]], koji je trajao od veljače do listopada 1864. godine. Danska je poražena i prisiljena [[Cesija|ustupiti]] [[Pokrajina Schleswig-Holstein|Schleswig i Holstein]] [[Pruska|Pruskoj]]. Ovaj gubitak došao je kao posljednji u dugom nizu poraza i [[Danske kraljevske enklave|teritorijalnih]] gubitaka koji su započeli u [[17. stoljeće|17. stoljeću.]] Nakon tih događaja Danska je vodila politiku neutralnosti u Europi.

==== Industrijalizacija ====
[[Industrijalizacija]] je u Dansku stigla u drugoj polovici [[19. stoljeće|19. stoljeća.]]<ref>{{Citiranje knjige|last=Tellier|first=Luc-Normand|url=https://books.google.com/books?id=cXuCjDbxC1YC&pg=PA457|title=Urban world history an economic and geographical perspective|date=2009|publisher=Presses de l'Université du Québec|isbn=978-2-7605-2209-1|location=Québec|page=457|access-date=21 October 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160412182836/https://books.google.com/books?id=cXuCjDbxC1YC&pg=PA457|archive-date=12 April 2016|url-status=live}}</ref> Prve željeznice u zemlji izgrađene su [[1850-ih]], a poboljšane prometne veze i prekomorska trgovina omogućile su razvoj industrije unatoč nedostatku prirodnih resursa. [[Sindikat|Sindikalni pokret]] razvio se [[1870-ih]]. Došlo je do značajne migracije ljudi sa sela u gradove, a danska poljoprivreda postala je usmjerena na izvoz mliječnih i mesnih proizvoda.

==== Danska u Prvome svjetskom ratu ====
Danska je zadržala svoj neutralni stav tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]]. Nakon poraza Njemačke, [[Versajski ugovor|versajske sile]] ponudile su povratak regije [[Schleswig-Holstein]] Danskoj, no bojeći se njemačkoga [[Iredentizam|iredentizma]], Danska je odbila razmotriti povratak područja bez [[Referendum|plebiscita]]. Dva [[Schleswiški plebisciti|plebiscita u Schleswigu]] održana su 10. veljače i 14. ožujka 1920. godine. Dana 10. srpnja 1920. Danska je povratila Sjeverni Schleswig, čime je povećala broj stanovnika za 163 600 i teritorij za 3984 km². Prva [[Socijaldemokracija|socijaldemokratska]] vlada u zemlji preuzela je dužnost 1924.<ref name="Politico">{{Citiranje weba|title=Lost in translation: Epic goes to Denmark|url=https://www.politico.com/story/2019/06/06/epic-denmark-health-1510223|access-date=10 June 2019|website=Politico}}</ref>

==== Njemački pakt o nenapadanju i invazija ====
Godine [[1939.]] Danska je potpisala 10-godišnji pakt o nenapadanju s [[Treći Reich|nacističkom Njemačkom]], ali je Njemačka ipak [[Njemačka olkupacija Danske|izvršila invaziju na Dansku]] 9. travnja 1940. i danska vlada se brzo predala. [[Danska u Drugom svjetskom ratu|Drugi svjetski rat u Danskoj]] karakterizirala je gospodarska suradnja s Njemačkom do 1943., kada je danska vlada odbila daljnju suradnju, a [[Kraljevska danska mornarica|njezina je mornarica]] [[Operacija Safari|potopila većinu svojih brodova]] i poslala mnoge svoje časnike u [[Švedska|Švedsku]], koja je tada bila neutralna. Danski pokret otpora izveo je operaciju spašavanja kojom je uspio evakuirati nekoliko tisuća [[Židovi|Židova]] i njihovih obitelji u Švedsku na sigurno prije nego što su ih Nijemci mogli poslati u [[Logor smrti|logore smrti]]. Neki su Danci podržali [[Nacionalsocijalizam|nacizam]] tako što su se pridružili [[Danska nacionalsocijalistička radnička stranka|Danskoj nacističkoj stranci]] ili su se dobrovoljno prijavili da se bore na strani nacističke Njemačke poput dijela danskih [[Frajkori|Frikorpsa]].<ref>{{Citiranje weba|last=Rugg|first=Andy|title=Traitor Danes: most soldiers return heroes, but this lot came home total zeroes|url=http://cphpost.dk//culture/through-looking-glass/traitor-danes-most-soldiers-return-heroes-lot-came-home-total-zeroes|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130129130650/http://cphpost.dk/culture/through-looking-glass/traitor-danes-most-soldiers-return-heroes-lot-came-home-total-zeroes|archive-date=29 January 2013|access-date=30 January 2013|website=Copenhagen Post}}</ref> [[Island]] je prekinuo veze s Danskom i [[Osnivanje Republike Island|postao neovisna republika]] 1944., a nacistička Njemačka se predala u svibnju 1945. Godine 1948. [[Føroyar|Farski otoci]] stekli su vlastitu [[Autonomija|samoupravu]]. Godine 1949. Danska je postala članicom utemeljiteljicom [[NATO|NATO-a]].

==== Danska danas ====
[[Datoteka:Tratado_de_Lisboa_13_12_2007_(081).jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/7c/Tratado_de_Lisboa_13_12_2007_%28081%29.jpg/220px-Tratado_de_Lisboa_13_12_2007_%28081%29.jpg|mini|Danska je postala članicom Europske unije 1973. godine, a potpisala je [[Lisabonski ugovor]] 2007. godine.]]
Danska je bila jedna od članica osnivačica [[Europsko udruženje za slobodnu trgovinu|Europske udruge slobodne trgovine]] (EFTA). Tijekom [[1960-ih]], zemlje EFTA-e često su se nazivale vanjskom sedmoricom, za razliku od [[Unutarnjih Šest|unutarnjie šestorice]] tadašnje [[Europska ekonomska zajednica|Europske ekonomske zajednice]] (EEZ).<ref>{{cite magazine|date=7 April 1961|title=Finland: Now, the Seven and a Half|magazine=Time|url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,874317,00.htm|url-status=dead|access-date=18 July 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20111104144427/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,874317,00.htm|archive-date=4 November 2011}}</ref> Godine [[1973.]], Danska se pridružila Europskoj ekonomskoj zajednici (danas [[Europska unija]]) nakon javnog referenduma o članstvu. Ugovor iz [[Ugovor iz Maastrichta|Maastrichta]], koji je uključivao daljnju europsku integraciju, danski je narod odbacio na referendumu 1992., a prihvaćena je tek nakon drugog referenduma 1993. godine, koji je omogućio [[Izuzimanje od primjene prava u Europskoj uniji|četiri izuzeća]] iz politika EU. Danci su na referendumu 2000. odbacili [[euro]] kao svoju nacionalnu valutu. [[Grenland]] je dobio vlastitu samoupravu 1979., a 2009. dobio je pravo [[Pravo na samoodređenje|na samoodređenje&nbsp;]]. Ni Farski otoci ni Grenland nisu članovi Europske unije, Farski otoci su odbili članstvo u EEZ-u 1973., a Grenland 1986., u oba slučaja zbog politike [[Ribarstvo|ribarstva]] EU.

Ustavne promjene 1953. godine dovele su dopromjene parlamentarne strukture u [[Jednodomnost|jednodomni parlament]] izabran po proporcionalnoj zastupljenosti, pravo žena na dansko prijestolje i ulazak Grenlanda kao sastavnoga dijela Danske. Socijaldemokrati [[Lijevi centar|lijevoga centra]] vodili su niz koalicijskih vlada veći dio druge polovice 20. stoljeća, uvodeći [[Švedski model|nordijski model socijalne skrbi]]. Liberalna stranka i Konzervativna narodna stranka također su vodile vlade [[Desni centar|desnoga centra]].

== Geografija ==
[[Datoteka:Satellite_image_of_Denmark_in_July_2001.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/60/Satellite_image_of_Denmark_in_July_2001.jpg/220px-Satellite_image_of_Denmark_in_July_2001.jpg|alt=Satellite image|mini|Satelitska slika Jutlanda i danskih otoka.]]
Danska je smještena u [[Sjeverna Europa|Sjevernoj Europi]] i čini je poluotok [[Jylland|Jutland]] i [[Popis otoka Danske|443 imenovana otoka]], dok još 1419 otoka i hridi ima površinu veću od 100 m².<ref>{{Citiranje weba|date=23 September 2003|title=Landet i tal&nbsp; – Største øer|url=http://www2.kms.dk/C1256AED004EA666/(AllDocsByDocId)/1D7EE8822587E667C1256AEF0030ABF6?open&page=strste&omr=KORT_DK_I_TAL|access-date=14 July 2007|publisher=[[National Survey and Cadastre of Denmark]]|url-status=dead}}</ref> Od toga 74 otoka su naseljena (podaci iz siječnja 2015.),<ref>Statistikbanken.dk/bef4</ref> a najveći su [[Zeland|Zealand]], [[Vendsyssel-Thy|Sjeverni Jutlandski otok]] i [[Fyn|Funen]]. Otok [[Bornholm]] nalazi se istočno od ostatka zemlje, u [[Baltičko more|Baltičkome moru]]. Mnogi veći otoci povezani su mostovima: [[Oresundski most|most-tunel]] preko [[Øresund|Øresunda]] povezuje Zeland sa Švedskom; fiksna veza Velikoga pojasa povezuje Funen sa Zelandom; a most Mali pojas povezuje Jutland s Funenom. [[Trajekt|Trajekti]] ili mali zrakoplovi povezuju manje otoke. Četiri [[Dodatak:Popis općina u Danskoj|grada sa stanovništvom većim od 100 000]] jesu glavni grad [[Kopenhagen]] na Zelandu, [[Aarhus]] i [[Aalborg]] u Jutlandu, i [[Odense]] na Funenu.
[[Datoteka:Danska-map.png|alt=A labelled map of Denmark|lijevo|mini|Zemljovid glavnih urbanih područja, otoka i najvažnijih mostova.]]
Zemlja se prostire na ukupnoj površini od 42 943,9 km².<ref name="area2">{{Citiranje weba|title=Area|url=https://www.dst.dk/en/Statistik/emner/geografi-miljoe-og-energi/areal/areal|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20190414212058/https://www.dst.dk/en/Statistik/emner/geografi-miljoe-og-energi/areal/areal|archive-date=14 April 2019|publisher=Statistics Denmark}}</ref> Površina kopnenih voda je 700 km<sup>2</sup>, prema drugim podacima od 500 do 700&nbsp;km<sup>2</sup>. Jezero [[Arresø]] sjeverozapadno od Kopenhagena najveće je jezero. Veličina kopnenoga područja ne može se točno navesti jer ocean neprestano erodira i dodaje materijal na obalu, a u tijeku su i mnogi projekti [[Melioracija|melioracije]] (za suzbijanje erozije). [[Postglacijalni skok]] podiže obalu za nešto manje od 1 cm godišnje na sjeveru i istoku. Danska dijeli kopnenu granicu od 68 kilometara s [[Njemačka|Njemačkom]] na jugu, a njezina je [[obala]] dugačka 8750 km.<ref name="Nature and Environment">{{Citiranje weba|title=Nature & Environment|url=http://denmark.dk/portal/page?_pageid=374,520337&_dad=portal&_schema=PORTAL|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070403235436/http://denmark.dk/portal/page?_pageid=374,520337&_dad=portal&_schema=PORTAL|archive-date=3 April 2007|access-date=3 February 2007|publisher=[[Ministry of Foreign Affairs (Denmark)|Ministry of Foreign Affairs of Denmark]]}}</ref> Nijedno mjesto u Danskoj nije udaljeno od obale više od 52 km. Na jugozapadnoj obali Jutlanda visinska razlika  [[Morske mijene|plime i oseke]] je između 1 i 2 m, a tijekom oseke more se zna povući do 10 km.<ref>Nationalencyklopedin, (1990)</ref> Površina [[Teritorijalno more|teritorijalnih voda]] Danske je ukupno 105 000 km².

Najsjevernija točka Danske je točka [[Skagen]] (sjeverna plaža Skaw) na 57° 45' 7" sjeverne geografske širine; najjužnija je točka [[Gedser]] (južni vrh [[Falster|Falstera]]) na 54° 33' 35" sjeverne širine; najzapadnija točka je [[Blåvandshuk]] na 8° 4' 22" istočne geografske dužine; a najistočnija točka je [[Ertholmene|Østerskær]] na 15° 11' 55" istočne geografske dužine, koja se nalazi na malom otočju [[Ertholmene]] 18 kilometara sjeveroistočno od [[Bornholm|Bornholma]]. Udaljenost od istoka do zapada je 452 kilometara, od sjevera prema jugu 368 kilometara.
[[Datoteka:Landscape_seen_from_Ellemandsbjerg.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e4/Landscape_seen_from_Ellemandsbjerg.jpg/220px-Landscape_seen_from_Ellemandsbjerg.jpg|mini|[[Zaljev Aarhus]] gledan iz južnog [[Djursland|Djurslanda]].]]
Danska je [[Ravnica|ravničarska]] zemlja s prosječnom nadmorskom visinom od samo 31 metar. Najviša prirodna točka je [[Møllehøj]], na 170,86 metara.<ref>{{Citiranje weba|title=Nyt højeste punkt i Danmark|url=http://www.gst.dk/nyheder/nyhedsarkiv/2005/feb/hoejste-punkt/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20140528005236/http://www.gst.dk/nyheder/nyhedsarkiv/2005/feb/hoejste-punkt/|archive-date=28 May 2014|access-date=26 May 2014|publisher=[[Danish Geodata Agency]]|language=da}}</ref> Usprkos maloj nadmorskoj visini i tome da je prosječna nadmorska visina u [[Götaland|južnoj Švedskoj]] dvostruko veća, nadmorska visina Danske općenito je na sigurnoj razini od [[Porast razine mora|porasta razine mora]]. Značajan dio danskoga [[Reljef|reljefa]] čine valovite [[ravnica|ravnice]], dok je obala pješčana, s velikim [[Pješčana dina|dinama]] u sjevernom Jutlandu. Iako je nekoć bila izrazito šumovita, današnju Dansku uglavnom pokrivaju oranice i pašnjaci. Zemljom teče desetak rijeka, a najznačajnije su [[Gudenå]], [[Rijeka Odense|Odense]], [[Rijeka Skjern|Skjern]], [[Rijeka Suså|Suså]] i [[Vidå]]. Potonja teče južno i predstavlja dio južne granice s [[Njemačka|Njemačkom]].

Kraljevina Danska obuhvaća dva prekomorska teritorija, oba daleko zapadnije od Danske: [[Grenland]], najveći otok na svijetu, i [[Føroyar|Farske otoke]] u sjevernome [[Atlantski ocean|Atlantskom oceanu]]. Ovi teritoriji imaju vlastitu samoupravu i parlamente (''[[Løgting]]'' i ''[[Inatsisartut]]'') i čine, zajedno s kontinentalnom Danskom, dio [[Kraljevina Danska|Kraljevine Danske]].

=== Klima ===
Danska ima [[Umjereni pojas|umjerenu]] klimu koju karakteriziraju blage zime, sa srednjom temperaturom u siječnju od 1,5°C, i svježa ljeta, sa srednjom temperaturom u kolovozu od 17,2°C.<ref name="Denmark climate">{{Citiranje weba|title=Climate Normals for Denmark|url=http://www.dmi.dk/vejr/arkiver/normaler-og-ekstremer/klimanormaler-dk/vejrnormal/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150103014624/http://www.dmi.dk/vejr/arkiver/normaler-og-ekstremer/klimanormaler-dk/vejrnormal//|archive-date=3 January 2015|access-date=2 January 2015|publisher=[[Danish Meteorological Institute]]}}</ref> Najekstremnija temperatura zabilježena u Danskoj, od 1874. kada su počela mjerenja, bila je 36.4°C 1975. i −31.2°C 1982.<ref>{{Citiranje weba|date=6 October 2016|title=Vejrekstremer i Danmark [Weather extremes in Denmark]|url=https://www.dmi.dk/vejr/arkiver/normaler-og-ekstremer/vejrekstremer-dk/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20161019211924/https://www.dmi.dk/vejr/arkiver/normaler-og-ekstremer/vejrekstremer-dk/|archive-date=19 October 2016|access-date=19 October 2016|publisher=[[Danish Meteorological Institute]] (DMI)|language=da}}</ref> Danska ima prosječno 179 dana godišnje s oborinama, a ukupna prosječna količina padalina je 765 milimetra godišnje. Jesen je najkišovitije godišnje doba, a proljeće najsušnije.<ref name="Denmark climate" /> Specifičan položaj zemlje između kontinenta i oceana često dovodi do nestabilnoga vremena.<ref name="Denmark weather change">{{Citiranje weba|title=The weather cross – the four corners of autumn weather|url=http://www.dmi.dk/vejr/til-lands/maaned-og-saeson/vejrkorset-efteraarsvejrets-fire-hjoerner/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150921003948/http://www.dmi.dk/vejr/til-lands/maaned-og-saeson/vejrkorset-efteraarsvejrets-fire-hjoerner/|archive-date=21 September 2015|access-date=17 September 2015|publisher=[[Danish Meteorological Institute]]}}</ref>

Zbog sjevernoga položaja Danske, postoje velike sezonske varijacije dnevnoga svjetla. Zimu karakteriziraju kratki dani s izlaskom sunca oko 8:45&nbsp;ujutro i zalasci oko 15:45 (standardno vrijeme) i dugi ljetni dani s izlaskom sunca u 4:30&nbsp;ujutro i zalasci u 22:00 ([[ljetno računanje vremena]]).<ref name="sunrise sunset">{{Citiranje weba|title=Copenhagen, Denmark&nbsp; – Sunrise, sunset, dawn and dusk times for the whole year|url=http://www.gaisma.com/en/location/kobenhavn.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20120702220228/http://www.gaisma.com/en/location/kobenhavn.html|archive-date=2 July 2012|access-date=24 June 2012|publisher=Gaisma}}</ref>

=== Ekologija ===
[[Datoteka:Grib_skov.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/5b/Grib_skov.jpg/220px-Grib_skov.jpg|mini|[[Obična bukva|Bukva]] je uobičajena u cijeloj Danskoj, osobito u rijetkim šumama.]]
Teritorij Danske smješten je u [[Borealno kraljevstvo|borealnome florističkom kraljevstvu]] i može se podijeliti u dvije [[Ekoregija|ekoregije]]: ekoregiju [[atlantske mješovite šume|atlantskih mješovitih šuma]] i onu [[baltičke mješovite šume|baltičkih mješovitih šuma]].<ref name="DinersteinOlson2017">{{Citiranje časopisa|last=Dinerstein|first=Eric|last2=Olson|first2=David|last3=Joshi|first3=Anup|last4=Vynne|first4=Carly|last5=Burgess|first5=Neil D.|last6=Wikramanayake|first6=Eric|last7=Hahn|first7=Nathan|last8=Palminteri|first8=Suzanne|last9=Hedao|first9=Prashant|last10=Noss|first10=Reed|last11=Hansen|first11=Matt|year=2017|title=An Ecoregion-Based Approach to Protecting Half the Terrestrial Realm|journal=BioScience|volume=67|issue=6|pages=534–545|doi=10.1093/biosci/bix014|issn=0006-3568|pmc=5451287|pmid=28608869}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Hogan|first=C Michael|title=Ecoregions of Denmark|url=http://www.eoearth.org/view/article/152021/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924044145/http://www.eoearth.org/view/article/152021/|archive-date=24 September 2015|access-date=26 August 2015|publisher=Encyclopedia of Earth}}</ref> Gotovo sve [[Prašuma|prašume umjerenoga pojasa]] Danske uništene su ili rascjepkane tijekom posljednjih tisućljeća uglavnom kao posljedica razvoja [[Poljoprivreda|poljoprivrede]].<ref name="Jensen1">{{Citiranje weba|last=Jensen|first=Christian Lundmark|title=Forests and forestry in Denmark – Thousands of years of interaction between man and nature|url=http://www.nordicforestresearch.org/wp-content/uploads/2012/07/ForestandforestryinDenmark.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160715001546/http://www.nordicforestresearch.org/wp-content/uploads/2012/07/ForestandforestryinDenmark.pdf|archive-date=15 July 2016|access-date=31 May 2016|publisher=Danish Ministry of the Environment Nature Agency}}</ref> Krčenje šuma stvorilo je velike [[Vriština|vrištine]] i razorne [[Saltacija (geologija)|pješčane nanose]].<ref name="Jensen1" /> Unatoč tome, očuvao se dio većih sekundarnih šuma, a 12,9 % zemlje danas je pošumljeno.<ref>{{Citiranje weba|title=Forest area (% of land area)|url=http://data.worldbank.org/indicator/AG.LND.FRST.ZS|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150905234836/http://data.worldbank.org/indicator/AG.LND.FRST.ZS|archive-date=5 September 2015|access-date=26 August 2015|website=worldbank.org|publisher=The World Bank}}</ref> [[Visoka smreka|Obična smreka]] najrasprostranjenije je drvo i važna je vrsta u proizvodnji [[Božićno drvce|božićnih drvaca]]. Danska ima srednju ocjenu [[Indeks integriteta šumskog krajolika|indeksa integriteta šumskoga krajolika]] od 0,5/10, što je svrstava na 171. mjesto u svijetu od 172 zemlje, iza samo [[San Marino|San Marina]].<ref name="FLII-Supplementary">{{Citiranje časopisa|last=Grantham|first=H. S.|last2=Duncan|first2=A.|last3=Evans|first3=T. D.|last4=Jones|first4=K. R.|last5=Beyer|first5=H. L.|last6=Schuster|first6=R.|last7=Walston|first7=J.|last8=Ray|first8=J. C.|last9=Robinson|first9=J. G.|last10=Callow|first10=M.|last11=Clements|first11=T.|year=2020|title=Anthropogenic modification of forests means only 40% of remaining forests have high ecosystem integrity – Supplementary Material|journal=Nature Communications|volume=11|issue=1|page=5978|doi=10.1038/s41467-020-19493-3|issn=2041-1723|pmc=7723057|pmid=33293507}}</ref> 

[[Srna|Srne]] nastanjuju krajolik u sve većem broju, a [[Obični jelen|crveni jeleni]] mogu se naći u rijetkim šumama [[Jylland|Jutlanda]]. Danska je također stanište manjim sisavcima, poput [[Tvor|tvorova]], [[Zečevi|zečeva]] i [[Ježevi|šumskih ježeva]].<ref>{{Citiranje weba|date=2012|title=Animals in Denmark|url=http://www.listofcountriesoftheworld.com/da-animals.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160601121051/http://www.listofcountriesoftheworld.com/da-animals.html|archive-date=1 June 2016|access-date=31 May 2016|website=listofcountriesoftheworld.com}}</ref> Približno 400 vrsta ptica nastanjuje Dansku, a oko 160 njih se razmnožava na njezinome teritoriju.<ref>{{Citiranje weba|title=Bird list of Denmark|url=http://www.netfugl.dk/dklist.php|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150905040347/http://www.netfugl.dk/dklist.php|archive-date=5 September 2015|access-date=26 August 2015|publisher=Netfugl.dk|quote=It involves all category A, B and C birds recorded in Denmark (according to SU/BOURC/AERC standard).}}</ref> Od velikih morskih sisavaca nalazimo brojne populacije [[obalna pliskavica|obalne pliskavice]], sve veći broj [[Perajari|perajara]] i povremene posjete velikih kitova, poput [[Plavetni kit|plavetnih kitova]] i [[Orka|orki]]. [[Bakalar]], [[Haringe|haringa]] i [[iverak]] vrlo su brojne u danskim vodama i temelj su razvijene danske industrije [[Ribolov|ribolova]] i [[Prerada ribe|prerade ribe]], kao i tradicionalni kulinarski specijaliteti.<ref>{{Citiranje weba|last=Byskov|first=Søren|title=Theme: Herring, cod and other fish – 1001 Stories of Denmark|url=http://www.kulturarv.dk/1001fortaellinger/en_GB/theme/herring-cod-and-other-fish/article|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303234622/http://www.kulturarv.dk/1001fortaellinger/en_GB/theme/herring-cod-and-other-fish/article|archive-date=3 March 2016|access-date=31 May 2016|publisher=The Heritage Agency of Denmark}}</ref>

=== Okoliš ===
[[Datoteka:European_Environment_Agency,_Copenhagen.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/db/European_Environment_Agency%2C_Copenhagen.jpg/220px-European_Environment_Agency%2C_Copenhagen.jpg|mini|[[Europska agencija za okoliš]] u Kopenhagenu.]]
Danska je u prosincu 2020. prestala s izdavanjem novih dozvola za eksploataciju nafte i plina na svojemu teritoriju.<ref>{{Citiranje novina|last=Farand|first=Chloé|date=4 December 2020|title=Denmark to phase out oil and gas production by 2050 in "watershed" decision|agency=Climate Home News|url=https://www.climatechangenews.com/2020/12/04/denmark-phase-oil-gas-production-2050-watershed-decision/|access-date=29 December 2020}}</ref>

Zagađenje zemljišta i vode dva su najznačajnija pitanja [[Zaštita okoliša|zaštite okoliša]] u Danskoj, iako se veliki dio kućnoga i industrijskoga otpada u zemlji sada reciklira. Zemlja je kroz povijest zauzimala progresivan stav o očuvanju okoliša. Godine [[1971.]] Danska je osnovala Ministarstvo okoliša i bila je prva zemlja u svijetu koja je 1973. provela zakon o zaštiti okoliša.<ref>[https://books.google.com/books?id=NHxwtVy9MKMC&pg=PA323 The law of environmental damage: liability and reparation].</ref> Kako bi ublažila degradaciju okoliša i [[Globalno zatopljenje|globalno zagrijavanje]], danska je vlada potpisala [[Protokol iz Kyota|Protokol o klimatskim promjenama iz Kyota]].<ref name="factbook">{{Citiranje weba|date=19 January 2012|title=Denmark|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/denmark/|access-date=4 February 2012|website=The World Factbook|publisher=CIA}}</ref> Međutim, nacionalni [[ekološki otisak]] iznosi 8,26 globalnih hektara po osobi, što je vrlo visoko u usporedbi sa svjetskim prosjekom od 1,7 u 2010.<ref>{{Citiranje weba|date=2010|title=Ecological Footprint Atlas 2010|url=http://www.footprintnetwork.org/en/index.php/GFN/page/ecological_footprint_atlas_2010|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110709225943/http://www.footprintnetwork.org/en/index.php/GFN/page/ecological_footprint_atlas_2010/|archive-date=9 July 2011|access-date=26 August 2015|publisher=Global Footprint Network}}</ref> Čimbenici koji pridonose ovoj vrijednosti su iznimno visoka rasprostranjenost oranica koje imaju visoki ekološki otisak, ali i relativno visoki otisak velikih površina pod pašnjacima,<ref>WWF (2014): Living Planet Report.</ref> što se može objasniti znatno razvijenom proizvodnjom mesa u Danskoj (115,8 kilograma mesa godišnje po glavi stanovnika) i općenito velikom gospodarskom ulogom mesne i mliječne industrije.<ref>AMI (2012); preliminary data for 2011</ref> U prosincu 2014. [[Indeks uspješnosti klimatskih promjena]] za 2015. stavio je Dansku na vrh tablice, objašnjavajući da je zemlja uspjela provesti učinkovitu politiku zaštite klime, premda su emisije stakleničkih plinova još uvijek prilično visoke.<ref>{{Citiranje weba|last=Burck|first=Jan|last2=Marten|first2=Franziska|last3=Bals|first3=Christoph|title=The Climate Change Performance Index: Results 2015|url=https://germanwatch.org/en/download/10407.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20141209222711/http://germanwatch.org/en/download/10407.pdf|archive-date=9 December 2014|access-date=9 December 2014|publisher=Germanwatch}}</ref> U 2020. Danska je ponovno bila prva na indeksu.<ref>{{Citiranje weba|title=2020 EPI Results|url=https://epi.yale.edu/epi-results/2020/component/epi|access-date=20 November 2020|website=Environmental Performance Index}}</ref> Godine 2021. Danska je s [[Kostarika|Kostarikom]] pokrenula "Savez bez nafte i plina" za prestanak korištenja fosilnih goriva.<ref>{{Citiranje novina|date=25 September 2021|title=Climate change: Whisper it cautiously... there's been progress in run up to COP26|agency=BBC|url=https://www.bbc.com/news/science-environment-58678937|access-date=10 October 2021}}</ref>

Na danskim teritorijima [[Grenland|Grenlandu]] i [[Føroyar|Farskim otocima]] razvijen je [[kitolov]], a godišnji je ulov približno 650 [[Kitovi|kitova]] godišnje.<ref>{{Citiranje novina|date=29 March 2012|title=Almost Saving Whales: The Ambiguity of Success at the International Whaling Commission [Full Text] – Ethics & International Affairs|work=Ethics & International Affairs|url=https://www.ethicsandinternationalaffairs.org/2012/almost-saving-whales-the-ambiguity-of-success-at-the-international-whaling-commission-full-text/|url-status=live|access-date=27 December 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171227180348/https://www.ethicsandinternationalaffairs.org/2012/almost-saving-whales-the-ambiguity-of-success-at-the-international-whaling-commission-full-text/|archive-date=27 December 2017}}</ref><ref>{{Citiranje novina|date=20 June 2017|title=Hundreds of whales slaughtered in Faroe Island's annual killing|work=The Independent|url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/faroe-islands-slaughter-pilot-whales-sea-blood-red-north-atlantic-iceland-denmark-ritual-tradition-a7798436.html|url-status=live|access-date=27 December 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171228000456/http://www.independent.co.uk/news/world/europe/faroe-islands-slaughter-pilot-whales-sea-blood-red-north-atlantic-iceland-denmark-ritual-tradition-a7798436.html|archive-date=28 December 2017}}</ref> Grenlandske kvote za ulov kitova određene su prema savjetima [[Međunarodna komisija za kitolov|Međunarodne komisije za kitolov]] (IWC), koja ima ovlasti odlučivanja o kvotama.<ref>{{Citiranje novina|date=5 January 2013|title=Greenland quotas for big whales|work=Government of Greenland|url=https://naalakkersuisut.gl/en/Naalakkersuisut/News/2013/01/Whales|url-status=dead|access-date=4 November 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181105062411/https://naalakkersuisut.gl/en/Naalakkersuisut/News/2013/01/Whales|archive-date=5 November 2018}}</ref>

== Vlada i politika ==
Okvir danskoga političkog ustroja određen je [[Ustav Danske|Ustavom Danske]]. Prvi Ustav napisan je 1849., kojim se uspostavlja suverena država u obliku [[Ustavna monarhija|ustavne monarhije]] s predstavničkim [[Parlamentarni sustav|parlamentarnim sustavom]]. Monarh službeno zadržava [[Izvršna vlast|izvršnu vlast]] i predsjedava Državnim vijećem ([[Tajno vijeće|tajnim vijećem]]).<ref>"The executive power is vested in the King."</ref><ref>"The body of Ministers shall form the Council of State, in which the Successor to the Throne shall have a seat when he is of age.</ref> U praksi, dužnosti monarha su strogo reprezentativne i ceremonijalne,<ref group="N">U Danskome se ustavu spominje "kralj" u muškome rodu ([[Danski jezik|dan.]]: ''kongen''), a ne rodno neutralnije "monarh".</ref><ref>[http://kongehuset.dk/english/the-monarchy-in-denmark/the-monarchy-today The Monarchy today] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150215082552/http://kongehuset.dk/english/the-monarchy-in-denmark/the-monarchy-today|date=15 February 2015}} – ''The Danish Monarchy'' (kongehuset.dk).</ref> poput službenoga imenovanja i razrješenja [[Predsjednik vlade|premijera]] i drugih vladinih ministara. Monarh ne odgovara za svoje postupke, a njegova je osoba svetost.<ref>"The King shall not be answerable for his actions; his person shall be sacrosanct."</ref> [[Nasljedna monarhija|Nasljedni monarh]] [[Margareta II.|kraljica Margareta II.]] bila je na čelu države od [[14. siječnja]] [[1972.]] godine do abdikacije, [[14. siječnja]] [[2024.]] godine. Na tronu ju je naslijedio njezin najstariji sin, [[Fridrik X]].

=== Vlada ===
[[Datoteka:Denmark_disposable_income.webp|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/02/Denmark_disposable_income.webp/300px-Denmark_disposable_income.webp.png|mini|300x300px|Raspoloživi dohodak u Danskoj nakon oporezivanja, bez [[porez na dodanu vrijednost|poreza na dodanu vrijednost]] ili poreza na [[Porez na imovinu|imovinu]].]]
Danski je parlament ([[Danski jezik|dan.]]: ''Folketing)'' [[Jednodomni|jednodoman]] i [[Zakonodavna vlast|zakonodavno]] je tijelo Kraljevine Danske, koje donosi zakone važeće na danskome teritoriju i, ponekad, na [[Grenland|Grenlandu]] i [[Føroyar|Farskim otocima]]. ''Folketing'' također usvaja [[državni proračun]], odobrava državne troškove, imenuje i vrši kontrolu nad vladom, te sudjeluje u međunarodnoj suradnji. Prijedlog zakona može inicirati Vlada ili [[Zastupnik|parlamentarni zastupnici]]. Svi usvojeni prijedlozi zakona moraju se u roku od trideset dana predstaviti Državnome vijeću radi dobivanja [[Kraljevski pristanak|kraljevske suglasnosti]] kako bi stupili na snagu.<ref>"A Bill passed by the Parliament shall become law if it receives the Royal Assent not later than thirty days after it was finally passed."</ref>
[[Datoteka:Christiansborg_(Matthias_Schalk).jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/9c/Christiansborg_%28Matthias_Schalk%29.jpg/220px-Christiansborg_%28Matthias_Schalk%29.jpg|lijevo|mini|U [[Palača Christiansborg|palači Christiansborg]] nalaze se danski parlament ''Folketing'', vrhovni sud i vladini uredi.]]
Danska je [[parlamentarna demokracija]] s [[opće pravo glasa|općim pravom glasa]]. Članstvo u ''Folketingu'' temelji se na proporcionalnoj zastupljenosti političkih stranaka,<ref>{{Citiranje weba|title=ICL – Denmark – Constitution – Section 31. Elections|url=http://www.servat.unibe.ch/icl/da00000_.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20110710092702/http://www.servat.unibe.ch/icl/da00000_.html|archive-date=10 July 2011|access-date=12 February 2016|website=unibe.ch}}</ref> s izbornim pragom od 2 %. Danska bira 175 članova u ''Folketing'', a Grenland i Farski otoci biraju po dva dodatna člana, dakle ukupno 179 članova.<ref>{{Harvnb|Jørgensen|1995}}</ref> Parlamentarni izbori održavaju se najmanje svake četiri godine, ali je unutar ovlasti premijera zatražiti od monarha raspisivanje izbora prije isteka mandata. Nakon izglasavanja nepovjerenja, ''Folketing'' može prisiliti jednoga ministra ili cijelu vladu da podnese ostavku.<ref>"A Minister shall not remain in office after the Parliament has passed a vote of no confidence in him."</ref>

Vlada Danske djeluje kao kabinet, gdje izvršnu vlast obavljaju formalno u ime monarha, premijer i drugi [[Ministar|ministri]], koji su na čelu ministarstava. Kao [[izvršna vlast]], kabinet je odgovoran za predlaganje zakona i proračuna, izvršavanje zakona i vođenje danskih vanjskih i unutarnjih poslova. Položaj premijera pripada osobi koja će najvjerojatnije zadobiti povjerenje većine u ''Folketingu, a'' to je često čelnik najveće [[Politička stranka|političke stranke]] ili osoba koju dogovori koalicija stranaka. Jedna stranka u pravilu nema dovoljnu političku moć u smislu broja zastupničkih mjesta da sama formira vladu. Danskom su često vladale koalicijske vlade, koje su same ponekad bile i manjinske vlade ovisne o manjim strankama.<ref>{{Citiranje weba|date=17 June 2007|title=Radikale ved historisk skillevej|url=http://www.b.dk/din-mening/radikale-ved-historisk-skillevej|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110811132101/http://www.b.dk/din-mening/radikale-ved-historisk-skillevej|archive-date=11 August 2011|access-date=17 August 2007|website=[[Berlingske Tidende]]}}</ref>

Nakon poraza na općim izborima, u lipnju 2015. [[Helle Thorning-Schmidt]], čelnica [[Socijaldemokrati (Danska)|socijaldemokrata]] ([[Danski jezik|dan.]]: ''Socialdemokraterne''), podnijela je ostavku na mjesto premijera.<ref>{{Citiranje novina|date=19 June 2015|title=Danish election: Opposition bloc wins|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-33171549}}</ref> Naslijedio ju je [[Lars Løkke Rasmussen]], čelnik [[Venstre (Danska)|Liberalne stranke]]  ([[Danski jezik|dan.]]: ''Venstre''). Rasmussen je postao čelnik kabineta kojega su u potpunosti činili ministri iz njegove vlastite stranke, što nije uobičajeno u danskoj političkoj praksi.<ref>{{Citiranje novina|title=Denmark's New Centre-Right Government Takes Power|work=NDTV.com|url=https://www.ndtv.com/world-news/denmarks-new-centre-right-government-takes-power-776116}}</ref> U studenome 2016. u vladu su ušli [[Liberalni savez (Danska)|Liberalni savez]] i [[Konzervativna narodna stranka (Danska)|Konzervativci]].<ref>{{Citiranje novina|date=21 November 2016|title=Danish PM invites support parties into government|work=The Local Denmark|url=https://www.thelocal.dk/20161121/danish-pm-invites-support-parties-into-government/}}</ref> Liberalni premijer, Lars Løkke Rasmussen, obnašao je dužnost između 2009. i 2011., te ponovno između 2015. i 2019., uz potporu [[Danska narodna stranka|Danske narodne stranke]] (DF). Nakon općih izbora 2019. socijaldemokrati, predvođeni čelnicom [[Mette Frederiksen]], formirali su jednostranačku vladu uz potporu lijeve koalicije.<ref>{{Citiranje novina|date=27 June 2019|title=Denmark's new leader joins Nordic swing to left|work=BBC News|url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-48784508|access-date=27 June 2019}}</ref> Frederiksen je postala premijerka [[27. lipnja]] [[2019.]]<ref>{{Citiranje novina|date=27 June 2019|title=Frederiksen prepares to take over as new Danish prime minister|work=The Local Denmark|url=https://www.thelocal.dk/20190627/frederiksen-prepares-to-take-over-as-new-danish-prime-minister/}}</ref>

=== Pravo i pravosudni sustav ===
[[Datoteka:Supreme_Court_of_Denmark_(1697).jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/19/Supreme_Court_of_Denmark_%281697%29.jpg/220px-Supreme_Court_of_Denmark_%281697%29.jpg|mini|Kralj [[Kristijan V.]] predsjedavajući Vrhovnoga suda 1697.]]
Danska ima sustav građanskoga prava s nekim referencama na [[germansko pravo]]. Danska nalikuje [[Norveška|Norveškoj]] i [[Švedska|Švedskoj]] jer nikada nije razvila sudsku praksu poput one u Engleskoj i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] niti sveobuhvatne [[Zakonik|zakone]] poput onih u [[Francuska|Francusko]]<nowiki/>j i [[Njemačka|Njemačkoj]]. Velik dio njezinoga prava je [[Običajno pravo|običaj]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Orfield|first=Lester Bernhardt Orfield|title=The Growth of Scandinavian Law|date=2002|publisher=Lawbook Exchange|isbn=978-1-58477-180-7|location=Union, N.J.|page=14}}</ref>

Pravosudni sustav Danske podijeljen je na sudove s redovnom [[Građansko pravo|građanskom]] i [[Kazneno pravo|kaznenom]] jurisdikcijom i upravne sudove s jurisdikcijom u parnicama između pojedinaca i javne uprave. Članci 62. i 64. danskoga Ustava osiguravaju neovisnost pravosuđa od vlade i parlamenta propisujući da se suci moraju rukovoditi samo zakonom, statutima i praksom.<ref>"The administration of justice shall always remain independent of the executive power.</ref> Kraljevina Danska nema jedinstveni pravosudni sustav. Danska ima jedan sustav, Grenland drugi, a Farski otoci treći.<ref>{{Harvnb|Gammelgaard|Sørensen|1998}}</ref> Međutim, na odluke najviših sudova na Grenlandu i Farskim otocima moguće je uložiti žalbu danskim visokim sudovima. [[Vrhovni sud Danske|Danski Vrhovni sud]] najviši je građanski i kazneni sud odgovoran za provođenje pravde u Kraljevini.

=== Dansko kraljevstvo ===
[[Datoteka:Kunoy.10.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/f4/Kunoy.10.jpg/300px-Kunoy.10.jpg|mini|300x300px|Selo [[Kunoy (selo)|Kunoy]] na otoku [[Kunoy]], na [[Føroyar|Farskim otocima]]. Otok [[Kalsoy]] je desno.]]
Kraljevina Danska je [[Unitarizam|unitarna država]] koju čini Danska i dva autonomna teritorija<ref name="territory2">{{Citiranje weba|last=Benedikter|first=Thomas|date=19 June 2006|title=The working autonomies in Europe|url=http://www.gfbv.it/3dossier/eu-min/autonomy.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20080309063149/http://www.gfbv.it/3dossier/eu-min/autonomy.html|archive-date=9. ožujka 2008.|access-date=8 June 2012|publisher=[[Society for Threatened Peoples]]|quote=Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories}}<cite class="citation web cs1" id="CITEREFBenedikter2006"><span class="cx-segment" data-segmentid="2483">. </span><span class="cx-segment" data-segmentid="2484">[[Društvo za ugrožene narode|Society for Threatened Peoples]]. </span><span class="cx-segment" data-segmentid="2486">Archived from [http://www.gfbv.it/3dossier/eu-min/autonomy.html the original] on 9 March 2008<span class="reference-accessdate">. </span></span><span class="cx-segment" data-segmentid="2487"><span class="reference-accessdate">Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2012</span>. </span><q><span class="cx-segment" data-segmentid="2488">Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories</span></q></cite></ref> u [[Atlantski ocean|sjevernome Atlantskom oceanu]] : [[Grenland]] i [[Føroyar|Farski otoci]]. Oni su sastavni dijelovi Danskoga kraljevstva od [[18. stoljeće|18. stoljeća]], međutim, zbog svojih zasebnih povijesnih i kulturnih identiteta, ovi dijelovi Carstva imaju veliku političku autonomiju, te su preuzeli [[Zakonodavna vlast|zakonodavnu]] i administrativnu odgovornost u znatnom broju polja.<ref>[http://www.gfbv.it/3dossier/eu-min/autonomy.html The working autonomies in Europe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080309063149/http://www.gfbv.it/3dossier/eu-min/autonomy.html|date=9 March 2008}} – Gesellschaft für bedrohte Völker (GFBV).</ref> Autonomna uprava dodijeljena je Farskim otocima 1948. i Grenlandu 1979., a svaki je prethodno imao status [[Okrug|okruga]].<ref name="stm">[http://www.stm.dk/_p_10988.html The unity of the Realm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130120161948/http://www.stm.dk/_p_10988.html|date=20 January 2013}} – Statsministeriet – stm.dk.</ref>

Grenland i Farski otoci imaju vlastite matične vlade i parlamente i zapravo su [[samoupravni]] u pogledu unutarnjih poslova, osim pravosudnoga sustava i monetarne politike.<ref name="stm2">[http://www.stm.dk/_p_10988.html The unity of the Realm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130120161948/http://www.stm.dk/_p_10988.html|date=20 January 2013}} – Statsministeriet – stm.dk.</ref> Visoki povjerenici ([[Danski jezik|dan.]]: ''Rigsombudsmand'') djeluju kao predstavnici danske vlade u parlamentu Farskih otoka ([[Løgting|''Løgtingu'']]) i u [[Parlament Grenlanda|Grenlandskome parlamentu]], ali ne mogu glasovati.<ref name="stm2" /> Vlada Farskih otoka definirana je kao ravnopravni partner s danskom nacionalnom vladom,<ref>{{Citiranje weba|date=24 June 2005|title=Act on the Faroese authorities acquisition of affairs and fields|trans-title=Lov om de færøske myndigheders overtagelse af sager og sagsområder|url=https://www.retsinformation.dk/Forms/R0710.aspx?id=20991|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160120224148/https://www.retsinformation.dk/Forms/R0710.aspx?id=20991|archive-date=20 January 2016|access-date=11 June 2014|website=retsinformation.dk|language=da}}</ref> dok se [[Eskimi|grenlandski narod]] definira kao zaseban narod s pravom na [[Pravo na samoodređenje|samoodređenje]].<ref>[https://www.retsinformation.dk:443/Forms/R0710.aspx?id=125052 ''Lov om Grønlands Selvstyre''] {{Webarchive}} {{in lang|da}}.</ref>
{| class="wikitable"
!Zemlja
![[Dodatak:Popis država po stanovništvu|Stanovništvo]] {{Malo|(2020.)}}
!Ukupna površina
!Glavni grad
|-
|Grenland ([[Inuitska grupa|inuit.]]:''Kalaallit Nunaat'')
|56 081<ref name="Greenland pop">{{Citiranje weba|title=2020 Population|url=http://citypopulation.de/en/greenland/|access-date=1 April 2020}}</ref>
|2 166 086 km²
|[[Nuuk]]
|-
|Farski otoci ([[Ferojski jezik|feroj.]]: ''Føroyar'')
|52 110<ref name="Faroer pop">{{Citiranje weba|title=Faroe Islands Population|url=http://citypopulation.de/en/faroe/cities/|access-date=1 April 2020|publisher=Hagstova Føroya}}</ref>
|1399 km²
|[[Tórshavn]]
|}

=== Upravna podjela ===
{{Regije Danske|float=right}}
Ukupna površina Danske je 43 094 km² i taj je teritorij podijeljen je na pet administrativnih regija ([[Danski jezik|dan.]]: ''regioner''). Regije su dalje podijeljene na [[Dodatak:Popis općina u Danskoj|98 općina]] ([[Danski jezik|dan.]]: ''kommuner''). Najistočniji teritorij Danske je otočje [[Ertholmene]] s površinom od 39 hektara. Ono ne pripada niti jednoj općini ni regiji, već [[Ministarstvo obrane (Danska)|Ministarstvu obrane]].<ref>{{Citiranje novina|last=Michael Kjær|first=Jonas|date=15 November 2006|title=Christiansø betaler ikke sundhedsbidrag|language=da|work=dr.dk|url=http://www.dr.dk/Regioner/Bornholm/Nyheder/Christiansoe/2006/11/15160130.htm|url-status=dead|access-date=12 August 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071011075640/http://dr.dk/Regioner/Bornholm/Nyheder/Christiansoe/2006/11/15160130.htm|archive-date=11 October 2007}}</ref> Provincije su pak statističke jedinice Kraljevine Danske, veličinom između [[Regije Danske|administrativnih regija]] i [[Općine u Danskoj|općina]]. One nisu dijelom upravne podjele, niti su predmetom bilo kakvih političkih izbora, već su uglavnom ustrojene u statističke svrhe.

Regije su formirane [[1. siječnja]] [[2007.]] kako bi zamijenile 16 bivših županija. Istodobno su se manje općine spajale u veće cjeline, čime je broj smanjen s prethodnih 270 na sadašnjih 98. Većina općina ima najmanje 20 000 stanovnika kako bi im se osigurala financijska i profesionalna održivost, premda je bilo nekoliko iznimaka od ovoga pravila.<ref>[http://www.citypopulation.de/Denmark.html Denmark: Regions, Municipalities, Cities & Major Urban Areas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120408144050/http://www.citypopulation.de/Denmark.html|date=8 April 2012}} – Statistics and Maps on ''City Population''.</ref> Upravne podjele vode izravno izabrana vijeća, koja se biraju svake četiri godine proporcionalnim sustavom glasovanja. Posljednji danski lokalni izbori održani su [[16. studenoga]] [[2021.]] Ostale regionalne strukture koriste općinske granice kao referencu, uključujući policijske okruge, sudske okruge i izborne jedinice.

==== Regije ====
Tijela koja upravljaju regijama jesu [[Lokalna samouprava|regionalna vijeća]], od kojih svako ima četrdeset i jednog vijećnika koji se bira na mandat od četiri godine. Na čelu vijeća su predsjednici regionalnih okruga ([[Danski jezik|dan.]]: ''regionsrådsformand''), koje bira vijeće.<ref name="brief">{{Citiranje knjige|title=The Danish Regions – in Brief|date=2007|publisher=Danske Regioner|isbn=978-87-7723-471-2|edition=3rd revised|location=Copenhagen}}</ref> Područja odgovornosti regionalnih vijeća su javno zdravstvo, socijalne usluge i regionalni razvoj.<ref name="brief" /><ref name="regioner">{{Citiranje weba|title=Regional Tasks in Denmark|url=http://www.regioner.dk/in+english/regional+denmark/regional+tasks|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140510023358/http://www.regioner.dk/in+english/regional+denmark/regional+tasks|archive-date=10 May 2014|access-date=23 August 2015|publisher=Danske Regioner}}</ref> Za razliku od županija koje su zamijenili, regije ne smiju ubirati [[Porez|poreze]], a zdravstvene usluge se do 2018. dijelom financiraju nacionalnim doprinosom za zdravstvo ([[Danski jezik|dan.]]: ''sundhedsbidrag''), a dijelom sredstvima vlade i općina.<ref name="taxation1">{{Citiranje weba|title=The Danish Tax System|url=http://ias.au.dk/taxation/the-danish-tax-system/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150821030836/http://ias.au.dk/taxation/the-danish-tax-system/|archive-date=21 August 2015|access-date=23 August 2015|publisher=[[Aarhus University]]}}</ref> Od 1. siječnja 2019. ovaj se doprinos ukida jer se umjesto njega uvodi veći porez na dohodak.

Brojnost stanovništva regija uvelike se razlikuje. Primjerice regija [[Hovedstaden]], koja obuhvaća [[gradsko područje Kopenhagena]] s izuzetkom oduzete pokrajine Istočnoga Zelanda, ali uključuje otok [[Bornholm]] u [[Baltičko more|Baltičkome moru]], ima tri puta brojnije stanovništvo od [[Sjeverni Jutland|Sjevernoga Jutlanda]]. U prethodnome županijskom sustavu određene gusto naseljene općine, poput [[Kopenhagen (općina)|općine Kopenhagen]] i [[Frederiksberg (općina)|Frederiksberg]], imale su status jednak statusu okruga, što ih je činilo administrativnim jedinicama prve razine. Ove općine ''sui generis'' priključene su u novim regijama u okviru reformi iz 2007. godine.
{| class="wikitable"
!Dansko ime
!Prijevod
!Upravno središte
!Najveći grad
!Stanovništvo
!Ukupna površina (km²)
|-
|Hovedstaden
|[[Hovedstaden|Regija glavnoga grada Danske]]
|[[Hillerød]]
|[[Kopenhagen]]
| style="text-align:right;" |1 856 061
| style="text-align:right;" |2568,29
|-
|Midtjylland
|[[Središnji Jylland|Regija središnje Danske]]
|[[Viborg (Danska)|Viborg]]
|[[Aarhus]]
| style="text-align:right;" |1 333 245
| style="text-align:right;" |13 095,80
|-
|Nordjylland
|[[Sjeverni Jutland|Regija sjeverne Danske]]
|[[Aalborg]]
|[[Aalborg]]
| style="text-align:right;" |590 322
| style="text-align:right;" |7907,09
|-
|Sjælland
|[[Zeland (regija)|Regija Zeland]]
|[[Sorø]]
|[[Roskilde]]
| style="text-align:right;" |839 619
| style="text-align:right;" |7268,75
|-
|Syddanmark
|[[Južna Danska|Regija južne Danske]]
|[[Vejle]]
|[[Odense]]
| style="text-align:right;" |1 224 100
| style="text-align:right;" |12 132,21
|-
| colspan="6" |'''Izvor:''' [https://web.archive.org/web/20180208230627/http://www.noegletal.dk/ Regionalne i općinske ključne brojke]
|}

=== Vanjski poslovi ===
[[Datoteka:20211103_Nordiska_Radets_session_Kopenhamn_808A9452_(51654525096).jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/6a/20211103_Nordiska_Radets_session_Kopenhamn_808A9452_%2851654525096%29.jpg/220px-20211103_Nordiska_Radets_session_Kopenhamn_808A9452_%2851654525096%29.jpg|mini|Danska premijerka [[Mette Frederiksen]] (druga slijeva) sa stranim kolegama na [[Nordijsko vijeće|Nordijskome vijeću]] u Kopenhagenu 2021.]]
Danska ima znatan utjecaj u [[Sjeverna Europa|Sjevernoj Europi]] i smatra se silom srednje snage u međunarodnim odnosima.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Behringer|first=Ronald M.|date=September 2005|title=Middle Power Leadership on the Human Security Agenda|url=http://cac.sagepub.com/content/40/3/305.abstract|url-status=live|journal=Cooperation and Conflict|volume=40|issue=3|pages=305–342|doi=10.1177/0010836705055068|archive-url=https://web.archive.org/web/20160106114255/http://cac.sagepub.com/content/40/3/305.abstract|archive-date=6 January 2016|access-date=1 May 2016| issn = 0010-8367 }}</ref> Posljednjih godina [[Grenland]] i [[Føroyar|Farski otoci]] imaju sve veći utjecaj u pitanjima vanjske politike kao što su ribolov, [[kitolov]] i [[Geopolitika|geopolitička pitanja]]. Na vanjsku politiku Danske znatno utječe njezino članstvo u [[Europska unija|Europskoj uniji]] (EU). Danska, uključujući Grenland, pridružila se [[Europska ekonomska zajednica|Europskoj ekonomskoj zajednici]] (EEZ) 1973. godine.<ref group="N">Farski otoci odbili su ući u Europsku ekonomsku zajednicu 1973., Greenland je napustio EEZ 1985. nakon održanog referenduma 1982.</ref> Danska je predsjedavala [[Vijeće Europske unije|Vijećem Europske unije]] u sedam navrata, posljednji put od siječnja do lipnja 2012.<ref>{{Citiranje weba|title=Danish Presidency of the European Union 2012|url=http://eu2012.dk/en|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120103093056/http://eu2012.dk/en|archive-date=3 January 2012|access-date=25 May 2014|publisher=European Union}}</ref> Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] Danska je okončala svoju dvjestogodišnju politiku [[Neutralnost|neutralnosti]]. Bila je članica utemeljiteljica [[NATO|Sjevernoatlantskoga saveza]] (NATO) od 1949., a članstvo je i dalje vrlo popularno.<ref>{{Citiranje weba|last=Government of the United States|title=US Department of State: Denmark|url=https://2009-2017.state.gov/r/pa/ei/bgn/3167.htm|access-date=25 May 2014}}</ref>

Kao članica [[Odbor za razvojnu pomoć|Odbora za razvojnu pomoć]] (DAC), Danska je već dugo među zemljama svijeta koje doprinose najvećim postotkom svojega bruto nacionalnog dohotka razvojnoj pomoći. U 2015. Danska je inozemnoj pomoći doprinijela s 0,85 % svojega [[Bruto nacionalni dohodak|bruto nacionalnog dohotka]] (BND) i bila je jedna od šest zemalja koje su ispunile dugogodišnji cilj [[Ujedinjeni narodi|UN-a]] od 0,7 % BND-a.<ref group="N">Ostale zemlje koje su ispunile ovaj cilj jesu Luksemborg, the Nizozemska, Norveška, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo.</ref><ref>{{Citiranje weba|date=13 April 2016|title=2015 Preliminary ODA Figures|url=http://www.oecd.org/dac/stats/ODA-2015-detailed-summary.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160508134014/http://www.oecd.org/dac/stats/ODA-2015-detailed-summary.pdf|archive-date=8 May 2016|access-date=1 May 2016|publisher=OECD|location=Paris}}</ref> Država sudjeluje u bilateralnoj i multilateralnoj pomoći, a pomoći obično upravlja [[Ministarstvo vanjskih poslova (Danska)|Ministarstvo vanjskih poslova]]. Naziv organizacije [[Danska međunarodna razvojna agencija]] (DANIDA) često se koristi, posebno kada se radi o bilateralnoj pomoći.

=== Vojska ===
[[Datoteka:Danish_Military_Police.JPG|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/fb/Danish_Military_Police.JPG/220px-Danish_Military_Police.JPG|lijevo|mini|Vojnici danskih oružanih snaga tijekom napredne protuterorističke obuke.]]
Danske [[Vojska|oružane snage]] poznate su kao [[Danska obrana]] ([[Danski jezik|dan.]]: ''Forsvaret''). Ministar obrane je [[vrhovni zapovjednik]] danske obrane i služi kao glavni [[Diplomacija|diplomatski]] dužnosnik u inozemstvu. U mirnodopskome razdoblju [[Ministarstvo obrane (Danska)|Ministarstvo obrane]] ukupno zapošljava oko 33 000 ljudi. Glavne vojne grane zapošljavaju gotovo 27 000 ljudi, od toga 15 460 u [[Kraljevska danska vojska|Kraljevskoj danskoj vojsci]], 5 300 u [[Kraljevska danska mornarica|Kraljevskoj danskoj mornarici]] i 6 050 u [[Kraljevske danske zračne snage|Kraljevskome danskom ratnom zrakoplovstvu]] (uključujući i ročnike). [[Danska agencija za upravljanje hitnim slučajevima|Danska agencija za upravljanje u izvanrednim situacijama]] ima 2000 zaposlenika uključujući ročnike, a oko 4000 ih je u službama koje nisu specifične za grane poput [[Zapovjedništvo obrane (Danska)|Danskoga zapovjedništva obrane]] i [[Danska obrambena obavještajna služba|Danske obrambene obavještajne službe]]. Nadalje, oko 55 000 ljudi služi kao dobrovoljci u [[domobranstvo (Danska)|Danskome domobranstvu]].

Danska je dugogodišnji zagovornik međunarodnoga [[Mirotvorstvo|mirotvorstva]], ali od [[NATO-ovo bombardiranje SRJ|NATO bombardiranja Jugoslavije]] 1999. i [[Rat u Afganistanu (2001. – 2021.)|rata u Afganistanu]] 2001. Danska je također pronašla novu ulogu aktivno sudjelujući u nekoliko ratova i invazija. Ova relativno nova situacija izazvala je neke unutarnje kritike, ali dansko stanovništvo općenito je pružilo veliku podršku tim vojnim misijama, posebice ratu u Afganistanu.<ref>{{Citiranje weba|last=Olesen|first=Gunnar|date=7 September 2011|title=Denmark as a warring nation: A bracket that should be closed|url=http://riko.nu/gunnar-olesen-danmark-som-krigsnation-en-parentes-der-bor-lukkes/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160215191400/http://riko.nu/gunnar-olesen-danmark-som-krigsnation-en-parentes-der-bor-lukkes/|archive-date=15 February 2016|access-date=1 January 2016|publisher=The council for international conflict resolution (RIKO)|language=da}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Lavrsen|first=Lasse|date=19 June 2010|title=Danmark er en krisnation|url=http://www.information.dk/236879|url-status=live|language=da|publisher=Information|archive-url=https://web.archive.org/web/20160225044756/http://www.information.dk/236879|archive-date=25 February 2016|access-date=1 January 2016}}</ref> Danska obrana ima oko 1400<ref>{{Citiranje weba|date=27 December 2007|title=Forsvarsministerens Verdenskort|url=http://forsvaret.dk/FMN/Verdenskort/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20071227125607/http://forsvaret.dk/FMN/Verdenskort/|archive-date=27 December 2007|access-date=20 August 2009|publisher=Ministry of Defense of Denmark}}</ref> osoba u međunarodnim misijama, ne uključujući stalne doprinose u [[Stalna NRF skupina za protuminske mjere 1|NATO SNMCMG1-u]]. Danske snage bile su intenzivno angažirane u [[Raspad SFRJ|bivšoj Jugoslaviji]] u Zaštitnim snagama UN-a ([[UNPROFOR]]), s [[IFOR|IFOR-om]],<ref>{{Citiranje knjige|last=Clark|first=A.L.|url=https://archive.org/details/bosniawhateverya00clar|title=Bosnia: What Every American Should Know|publisher=Berkley Books|year=1996|location=New York|url-access=registration}}</ref> i sada [[SFOR|SFOR-om]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Phillips|first=R. Cody|url=http://www.history.army.mil/brochures/Bosnia-Herzegovina/Bosnia-Herzegovina.htm|title=Bosnia-Hertsegovinia: The U.S. Army's Role in Peace Enforcement Operations 1995–2004|publisher=[[United States Army Center of Military History]]|location=Washington, D.C.|id=CMH Pub 70-97-1|archive-url=https://web.archive.org/web/20131209001303/http://www.history.army.mil/brochures/Bosnia-Herzegovina/Bosnia-Herzegovina.htm|archive-date=9 December 2013|url-status=dead}}</ref> Između 2003. i 2007. u [[Irak|Iraku]] je bilo angažirano oko 450 danskih vojnika.<ref>{{Citiranje weba|date=21 February 2007|title=Denmark follows UK Iraq pullout|url=http://www.aljazeera.com/news/middleeast/2007/02/200852514261678446.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20121211081916/http://www.aljazeera.com/news/middleeast/2007/02/200852514261678446.html|archive-date=11 December 2012|access-date=20 August 2009|publisher=Al Jazeera English}}</ref> Danska je također snažno poduprla [[Rat u Afganistanu (2001. – 2021.)|američke operacije]] u [[Afganistan|Afganistanu]] i dala je novčani i materijalni doprinos [[ISAF|ISAF-]]<nowiki/>u.<ref>{{Citiranje weba|date=15 February 2009|title=Danmarks Radio – Danmark mister flest soldater i Afghanistan|url=http://www.dr.dk/Nyheder/Indland/2009/02/15/165853.htm|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20090219224336/http://dr.dk/Nyheder/Indland/2009/02/15/165853.htm|archive-date=19 February 2009|access-date=5 July 2010|publisher=Dr.dk}}</ref> Ove inicijative vlasti često opisuju kao dio nove "aktivne vanjske politike" Danske.

== Gospodarstvo ==
[[Datoteka:Denmark_Product_Exports_(2019).svg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/8a/Denmark_Product_Exports_%282019%29.svg/290px-Denmark_Product_Exports_%282019%29.svg.png|desno|mini|Struktura danskoga izvoza 2019.]]
[[Datoteka:Lego_Color_Bricks.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/32/Lego_Color_Bricks.jpg/220px-Lego_Color_Bricks.jpg|desno|mini|[[Lego]] kocke proizvodi [[Lego|The Lego Group]] sa sjedištem u [[Billund, Danska|Billundu]].]]

Danska ima razvijeno mješovito gospodarstvo koje je [[Svjetska banka]] klasificirala kao gospodarstvo s [[Razvijene zemlje|visokim dohotkom]].<ref>[http://data.worldbank.org/about/country-and-lending-groups#High_income Country and Lending Groups.]</ref> Godine 2017. bila je na 16. mjestu u svijetu prema [[Paritet kupovne moći|bruto domaćem proizvodu (PPP)]] po glavi stanovnika i 10. prema [[Bruto domaći proizvod|nominalnom BDP-u po glavi stanovnika]].<ref name="wb2">{{Citiranje weba|title=Gross national income per capita 2017, Atlas method and PPP. World Development Indicators database, World Bank, 21 September 2018. Retrieved 6 December 2018.|url=http://databank.worldbank.org/data/download/GNIPC.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20140912071238/http://databank.worldbank.org/data/download/GNIpc.pdf|archive-date=12 September 2014|access-date=6 December 2018}}</ref> Dansko gospodarstvo ističe se kao jedno od najslobodnijih po [[Indeks ekonomskih sloboda|Indeksu ekonomskih sloboda]] i [[Ekonomska sloboda svijeta|Ekonomske slobode svijeta]].<ref>[http://www.heritage.org/index/Ranking "Country Ratings"] {{Webarchive}}, 2012 Index of Economic Freedom.</ref><ref name="2011-09-20_fraserinstitute2">{{Citiranje weba|year=2011|title=Economic Freedom of the World: 2011 Annual Report Complete Publication (2.7 MB)|url=http://www.freetheworld.com/2011/reports/world/EFW2011_complete.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110926213117/http://www.freetheworld.com/2011/reports/world/EFW2011_complete.pdf|archive-date=26 September 2011|access-date=20 September 2011|website=[[freetheworld.com]]|publisher=[[Fraser Institute]]}}</ref> To je 10. najkonkurentnije gospodarstvo u svijetu, a 6. u Europi, prema izvješću ''Global Competitiveness Report 2018''. [[Svjetski ekonomski forum|Svjetskoga gospodarskog foruma]].<ref name="wefcomp2">{{Citiranje weba|title=Global Competitiveness Report 2018|url=http://reports.weforum.org/global-competitiveness-report-2018/competitiveness-rankings/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20181208123549/http://reports.weforum.org/global-competitiveness-report-2018/competitiveness-rankings/|archive-date=8 December 2018|access-date=6 December 2018|publisher=World Economic Forum}}</ref>

Danska ima četvrti najveći omjer [[Visoko obrazovanje|visokoobrazovanih]] osoba u svijetu.<ref>[http://www.uis.unesco.org/Library/Documents/ged09-en.pdf UNESCO 2009 Global Education Digest] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111128145810/http://www.uis.unesco.org/Library/Documents/ged09-en.pdf}}, Shared fourth with Finland at a 30.3% ratio.</ref> Zemlja je na najvišemu mjestu u svijetu po [[Prava iz rada|radničkim pravima]].<ref>Kevin Short (28 May 2014).</ref> Bruto domaći proizvod po radnom satu bio je 13. najveći u 2009. godini. Tržišna nejednakost dohotka u zemlji je blizu prosjeka [[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj|OECD-]]<nowiki/>a,<ref>{{Citiranje weba|last=Joumard|first=Isabelle|last2=Pisu|first2=Mauro|last3=Bloch|first3=Debbie|date=2012|title=Tackling income inequality. The role of taxes and transfers.|url=http://www.oecd.org/eco/public-finance/TacklingincomeinequalityTheroleoftaxesandtransfers.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20141228060612/http://www.oecd.org/eco/public-finance/TacklingincomeinequalityTheroleoftaxesandtransfers.pdf|archive-date=28 December 2014|access-date=10 February 2015|publisher=OECD}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Neamtu|first=Ioana|last2=Westergaard-Nielsen|first2=Niels|date=March 2013|title=Sources and impact of rising inequality in Denmark|url=http://www.cbs.dk/files/cbs.dk/new_papers_4.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150211011217/http://www.cbs.dk/files/cbs.dk/new_papers_4.pdf|archive-date=11 February 2015|access-date=10 February 2015}}</ref> ali nakon poreza i ostalih doprinosa nejednakost dohotka je znatno manja. Prema [[Statistički ured Europskih zajednica|Eurostatu]], danski [[Ginijev koeficijent|Gini koeficijent]] za raspoloživi dohodak bio je 7. najniži među zemljama EU-a u 2017.<ref name="eurostat">{{Citiranje weba|title=Gini coefficient of equivalised disposable income – EU-SILC survey. Eurostat, last data update 20 November 2018, retrieved 6 December 2018.|url=http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/submitViewTableAction.do|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20141006122431/http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/submitViewTableAction.do|archive-date=6 October 2014|access-date=6 December 2018}}</ref> Prema podacima [[Međunarodni monetarni fond|Međunarodnoga monetarnog fonda]], Danska ima najveću minimalnu plaću na svijetu.<ref>{{Citiranje weba|date=6 October 2010|title=World Economic Outlook Database, October 2010 Edition|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2010/02/weodata/index.aspx|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20110222101150/http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2010/02/weodata/index.aspx|archive-date=22 February 2011|access-date=5 July 2012|publisher=IMF}}</ref> Budući da Danska nema zakon o minimalnoj plaći, visoka granica plaće pripisuje se moći [[Sindikat|sindikata]]. Primjerice, kao rezultat kolektivnoga ugovora između sindikata ''Fagligt Fælles Forbund'' i grupe poslodavaca Horesta, radnici u [[McDonald's|McDonald'su]] i drugim lancima brze hrane zarađuju ekvivalent od 20 [[Američki dolar|američkih dolara]] po satu, što je više nego dvostruko više od onoga što njihovi kolege zarađuju u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], te imaju pristup petotjednom plaćenom godišnjem odmoru, [[Roditeljski dopust|roditeljskome dopustu]] i mirovinskom planu.<ref>Liz Alderman and Steven Greenhouse (27 October 2014).</ref>

Danska je nekada bila pretežno [[Poljoprivreda|poljoprivredna]] zemlja zbog velikih površina [[Obradivo tlo|obradivoga tla]], ali od 1945. uvelike je razvila [[Industrija|industriju]] i [[Uslužne djelatnosti|uslužni sektor]]. Do 2017. usluge su činile oko 75 % BDP-a, proizvodnja oko 15 %, a poljoprivreda manje od 2 %.<ref>{{Citiranje weba|title=StatBank Denmark, Table NABP10: 1-2.1.1 Production and generation of income (10a3-grouping) by transaction, industry and price unit. Retrieved on December 6, 2018.|url=http://statistikbanken.dk/nabp10|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20181117022122/http://statistikbanken.dk/NABP10|archive-date=17 November 2018|access-date=6 December 2018}}</ref> Glavne industrije jesu proizvodnja [[Vjetroagregat|vjetroturbina]], [[Farmaceutska industrija|farmaceutskih proizvoda]], [[Medicinska oprema|medicinske opreme]], [[Strojevi|strojeva]], [[Prehrambena industrija|prerada hrane]] i [[Konstruiranje|građevinarstvo]].<ref name="factbook2">{{Citiranje weba|date=3 December 2018|title=Denmark|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/denmark/|access-date=18 December 2018|website=The World Factbook|publisher=CIA}}</ref> Otprilike 60 % ukupne vrijednosti izvoza odnosi se na izvoz roba, a preostalih 40 % na izvoz usluga, uglavnom [[Pomorstvo|pomorskoga prometa]]. Glavna izvozna roba zemlje su: vjetroturbine, lijekovi, strojevi i mjerni instrumenti, meso i mesni proizvodi, mliječni proizvodi, riba, namještaj i dizajnerski proizvodi.<ref name="factbook2" /> Danska je neto izvoznik hrane i energije i već je niz godina u suficitu [[Bilanca plaćanja|platne bilance]] koji je zemlju pretvorio iz zemlje neto dužnika u zemlju neto vjerovnika. Do [[1. srpnja]] [[2018.]] [[Neto pozicija međunarodnih ulaganja|neto međunarodna investicijska pozicija]] (ili neto strana aktiva) Danske iznosila je 64,6 % BDP-a.<ref>{{Citiranje weba|title=Eurostat: Net international investment position – quarterly data, % of GDP. Last update 24 October 2018, retrieved December 6 2018.|url=https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-datasets/-/TIPSII40|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20181126221506/https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-datasets/-/TIPSII40|archive-date=26 November 2018|access-date=6 December 2018}}</ref><ref name="factbook3">{{Citiranje weba|date=19 January 2012|title=Denmark|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/denmark/|access-date=4 February 2012|website=The World Factbook|publisher=CIA}}</ref>
[[Datoteka:Svin_ved_Tarm,_Jylland_aug_2015_(20871345365).jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/9b/Svin_ved_Tarm%2C_Jylland_aug_2015_%2820871345365%29.jpg/220px-Svin_ved_Tarm%2C_Jylland_aug_2015_%2820871345365%29.jpg|mini|Danska je veliki proizvođač i izvoznik proizvoda od [[Svinjetina|svinjskoga mesa.]].]]

[[Liberalizacija]] uvoznih carina [[1797.]] označila je kraj [[Merkantilizam|merkantilizma]], a daljnja liberalizacija u [[19. stoljeće|19.]] i početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] učvrstila je dansku liberalnu tradiciju u međunarodnoj trgovini koja je prekinuta tek [[1930-ih]].<ref>Mathias, Peter and Polard, Sidney (eds.) (1989) ''The Cambridge Economic History of Europe''.</ref> Čak i kad su druge zemlje, poput [[Njemačka|Njemačke]] i [[Francuska|Francuske]], podigle [[Carina|carinsku zaštitu]] za svoj [[Poljoprivreda|poljoprivredni sektor]] zbog povećane američke konkurencije, što je rezultiralo mnogo nižim poljoprivrednim cijenama nakon 1870., Danska je zadržala svoju politiku slobodne trgovine, jer je zemlja profitirala od jeftinoga uvoza [[Žitarice|žitarica]] (korištenih kao stočna hrana), a mogli su povećati izvoz [[Maslac|maslaca]] i [[Meso|mesa]] čije su cijene bile stabilnije.<ref>{{Citiranje knjige|last=Baten, Jörg|title=A History of the Global Economy. From 1500 to the Present.|date=2016|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-1-107-50718-0|page=23}}</ref> Danas je Danska dio [[Unutarnje tržište EU|unutarnjega tržišta]] [[Europska unija|Europske unije]] koje obuhvaća više od 508 milijuna potrošača. Nekoliko domaćih trgovinskih politika određeno je sporazumima između članica Europske unije (EU), te [[Pravna stečevina Europske unije|zakonodavstvom EU-a]]. Potpora [[Slobodna trgovina|slobodnoj trgovini]] je u danskoj javnosti velika. U anketi iz 2016. 57 % ispitanika vidi [[Globalizacija|globalizaciju]] kao priliku, dok 18 % gleda na nju kao na prijetnju.<ref>{{in lang|da}} [https://finans.dk/finans/okonomi/ECE9155832/danskerne-og-lo-elsker-globalisering/?ctxref=ext Danskerne og LO elsker globalisering. ]</ref> Oko 70 % trgovinskih tokova je unutar Europske unije. Do [[2017.]], najveći izvozni partneri Danske jesu [[Njemačka]], [[Švedska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Sjedinjene Američke Države]].<ref>{{Citiranje weba|title=Standard Eurobarometer 89, Spring 2018. The key indicators. Publication date June 2018. Retrieved 18 December 2018.|url=http://ec.europa.eu/commfrontoffice/publicopinion/index.cfm/Survey/getSurveyDetail/instruments/STANDARD/yearFrom/1999/yearTo/2018/surveyKy/2180|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20181226232843/http://ec.europa.eu/commfrontoffice/publicopinion/index.cfm/Survey/getSurveyDetail/instruments/STANDARD/yearFrom/1999/yearTo/2018/surveyKy/2180|archive-date=26 December 2018|access-date=18 December 2018}}</ref>

Danska valuta, ''[[Danska kruna|kruna]]'' (DKK), fiksirana je na približno 7,46 kruna za euro kroz tečajni mehanizam [[Europski tečajni mehanizam|ERM II]]. Iako je na referendumu u rujnu 2000. odbijeno prihvaćanje [[Euro|eura]],<ref name="denmarkandtheeuro">{{Citiranje weba|date=17 November 2006|title=Denmark and the euro|url=http://www.nationalbanken.dk/DNUK/Euro.nsf/side/Denmark_and_the_euro!OpenDocument|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20061116210231/http://nationalbanken.dk/DNUK/Euro.nsf/side/Denmark_and_the_euro!OpenDocument|archive-date=16 November 2006|access-date=3 February 2007|publisher=[[Danmarks Nationalbank]]}}</ref> zemlja slijedi politike utvrđene u [[Ekonomska i monetarna unija Europske unije|Ekonomskoj i monetarnoj uniji Europske unije]] (EMU) i ispunjava [[Kriteriji konvergencije eura|kriterije ekonomske konvergencije]] potrebne za prihvaćanje eura. Većina političkih stranaka u ''Folketingu'' podupire pridruživanje EMU-u, ali od 2010. ankete javnog mnijenja stalno pokazuju jasnu većinu protiv uvođenja eura. U svibnju 2018. 29 % ispitanika iz Danske u anketi [[Eurobarometar|Eurobarometra]] izjavilo je da su za EMU i euro, dok je 65 % bilo protiv.<ref>{{Citiranje weba|title=The largest companies by turnover in Denmark|url=http://www.largestcompanies.com/toplists/denmark/largest-companies-by-turnover|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20181106204016/http://www.largestcompanies.com/toplists/denmark/largest-companies-by-turnover|archive-date=6 November 2018|access-date=18 December 2018|website=largestcompanies.com|publisher=Nordic Netproducts AB}}</ref>

Najveće danske tvrtke prema domaćemu prometu jesu: [[AP Møller-Mærsk]] (međunarodni prijevoz), [[Novo Nordisk]] (farmaceutika), [[ISS A/S]] (usluge u građevini), [[Vestas]] [[Vjetroagregat|(vjetroturbine]]), [[Arla Foods]] (mliječni proizvodi), [[DSV (tvrtka)|DSV]] (promet), [[Carlsberg grupa|Carlsberg Group]] (proizvodnja piva), [[Salling Group]] (maloprodaja), [[Ørsted (tvrtka)|Ørsted A/S]] (proizvodnja električne energije), [[Danske Bank]] (financije). 

=== Javna politika ===
Danci uživaju visok životni standard, a dansko gospodarstvo karakteriziraju opsežne politike državne [[Skrbnička država|socijalne skrbi]]. Danska ima stopu [[Porez na dobit|poreza na]] dobit od 22 % i poseban vremenski ograničen porezni režim za iseljenike.<ref>[http://www.investindk.com/Establishing-a-business-in-Denmark Business Environment] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120221130914/http://www.investindk.com/Establishing-a-business-in-Denmark}}, Invest in Denmark</ref> Danska ima širok spektar poreznih davanja, najvažniji od kojih je [[porez na dodanu vrijednost]] koji iznosi 25 %, ali [[trošarine]], [[porez na dohodak]] i druge naknade. Ukupna razina oporezivanja (zbroj svih poreza, kao postotak [[Bruto domaći proizvod|BDP-a]]) iznosila je 46 % u [[2017.]]<ref>{{Citiranje weba|title=StatBank Denmark, SKTRYK: Tax level by national account groups. Retrieved December 6 2018.|url=http://statistikbanken.dk/sktryk|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20181125073944/http://statistikbanken.dk/sktryk|archive-date=25 November 2018|access-date=6 December 2018}}</ref> Porezna struktura Danske (relativna težina različitih poreza) razlikuje se od prosjeka [[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj|OECD-a]], pošto danski porezni sustav (2015.) karakteriziraju znatno veći prihodi od poreza na osobni dohodak i niži udio prihoda od [[Porez na dobit|poreza na dobit]] poduzeća i [[Porez na imovinu|poreza na imovinu]], dok nikakvi prihodi ne proizlaze iz doprinosa za socijalno osiguranje. Udio koji proizlazi iz poreza na plaće, PDV-a i drugih poreza na dobra i usluge odgovara prosjeku OECD-a.<ref>{{Citiranje weba|title=OECD Revenue Statistics 2018 – Denmark. Retrieved 18 December 2018.|url=https://www.oecd.org/tax/revenue-statistics-denmark.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20180908202458/http://www.oecd.org/tax/revenue-statistics-denmark.pdf|archive-date=8 September 2018|access-date=18 December 2018}}</ref>

U 2014. godini statistički podaci pokazali su da je oko 6 % stanovništva živjelo ispod granice siromaštva nakon korekcije na poreze i ostala davanja. Danska ima drugi najniži udio siromašnoga stanovništva u [[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj|OECD]]-u, 11,3 % ispod prosjeka OECD-a.<ref name="OECD1">{{Citiranje weba|title=Society at a Glance 2014 Highlights: DENMARK OECD Social Indicators|url=http://www.oecd.org/denmark/OECD-SocietyAtaGlance2014-Highlights-Denmark.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924121312/http://www.oecd.org/denmark/OECD-SocietyAtaGlance2014-Highlights-Denmark.pdf|archive-date=24 September 2015|access-date=23 August 2015|publisher=OECD}}</ref> Udio stanovništva koji izjavljuju da nisu u mogućnosti priuštiti si kupovinu dovoljno hrane upola je manji od prosjeka zemalja OECD-a.<ref name="OECD1" />

=== Tržište rada ===
Kao i druge nordijske zemlje, Danska je usvojila [[Švedski model|nordijski model]], koji kombinira kapitalizam [[Slobodno tržište|slobodnoga tržišta]] sa sveobuhvatnom [[Skrbnička država|socijalnom državom]] i snažnom [[Zaštita radnika|zaštitom radnika]].<ref name="Nordic Model">{{Citiranje weba|date=25 June 2013|title=The surprising ingredients of Swedish success – free markets and social cohesion|url=http://www.iea.org.uk/sites/default/files/publications/files/Sweden%20Paper.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20131102084545/http://www.iea.org.uk/sites/default/files/publications/files/Sweden%20Paper.pdf|archive-date=2 November 2013|access-date=13 April 2014|publisher=[[Institute of Economic Affairs]]}}</ref> Prema izvješću [[Svjetska banka|Svjetske banke]], kao rezultat svoga hvaljenog modela "fleksigurnosti", Danska ima najslobodnije [[tržište rada]] u [[Europa|Europi]]. Poslodavci mogu zapošljavati i otpuštati radnike kako god žele (fleksibilnost), a tijekom pronalaženja novoga posla radnici dobivaju relativno visoku naknadu za [[Nezaposlenost|nezaposlene]] (sigurnost). Osnivanje [[Poduzeće|poduzeća]] može se obaviti za nekoliko sati i uz vrlo niske troškove.<ref>{{Citiranje weba|title=The world's best business environment|url=http://www.investindk.com/Why-Denmark|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20120701080756/http://www.investindk.com/Why-Denmark|archive-date=1 July 2012|access-date=5 July 2012|publisher=Investindk.com}}</ref> Nema zakonskih ograničenja u pogledu prekovremenog rada, što tvrtkama omogućuje rad 24 sata dnevno, 365 dana u godini.<ref>{{Citiranje weba|title=10 Good Reasons to Invest in Denmark|url=http://www.investindk.com/Why-Denmark/10-good-reasons|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160216124310/http://www.investindk.com/Why-Denmark/10-good-reasons|archive-date=16 February 2016|access-date=12 February 2016|publisher=Investindk.com}}</ref> Sa stopom zaposlenosti u 2017. od 74,2 % za stanovništvo u dobi od 15 do 64 godine, Danska je na 9. mjestu među zemljama OECD-a i iznad prosjeka OECD-a od 67,8 %.<ref>{{Citiranje weba|title=LFS by sex and age – indicators. OECD Statistics, data retrieved 18 December 2018.|url=https://stats.oecd.org/Index.aspx?DataSetCode=LFS_SEXAGE_I_R|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20181217130806/https://stats.oecd.org/Index.aspx?DataSetCode=LFS_SEXAGE_I_R|archive-date=17 December 2018|access-date=18 December 2018}}</ref> Stopa nezaposlenosti iznosila je 5,7 % u 2017.,<ref>{{Citiranje weba|title=Eurostat Employment and Unemployment Database, Table une_rt_a. Unemployment by sex and age – annual average. Last update 31 October 2018. Retrieved 18 December 2018.|url=http://ec.europa.eu/eurostat/web/lfs/data/database|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20181223155807/https://ec.europa.eu/eurostat/web/lfs/data/database|archive-date=23 December 2018|access-date=18 December 2018}}</ref> što se smatra blizu prirodnoga minimuma ili ispod njega.<ref>{{Citiranje weba|title=The Danish Government: Denmark's Convergence Programme 2018, p. 8. Publication date April 2018, retrieved 18 December 2018.|url=https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/2018-european-semester-convergence-programme-denmark_en.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20181226233059/https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/2018-european-semester-convergence-programme-denmark_en.pdf|archive-date=26 December 2018|access-date=18 December 2018}}</ref>

Visina naknada za [[Naknade za nezaposlene|nezaposlene]] ovisi o prijašnjemu zaposlenju i obično o članstvu u fondu za nezaposlene, koji je obično usko povezan sa [[Sindikat|sindikatima]], te prethodnom plaćanju [[Doprinos|doprinosa]]. Otprilike 65 % financiranja dolazi iz namjenskih doprinosa članova, dok preostala trećina potječe iz državnoga proračuna i stoga u konačnici iz poreznih davanja.<ref>{{Citiranje weba|title=Ny undersøgelse: I dag er statens udgifter til dagpenge tre gange mindre end i 1995 &#124; Information|url=https://www.information.dk/indland/2018/10/ny-undersoegelse-dag-statens-udgifter-dagpenge-tre-gange-mindre-1995|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20181227040753/https://www.information.dk/indland/2018/10/ny-undersoegelse-dag-statens-udgifter-dagpenge-tre-gange-mindre-1995|archive-date=27 December 2018}}</ref>

=== Znanost i tehnologija ===
[[Datoteka:Denmark_Confirms_Participation_in_E-ELT.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/7b/Denmark_Confirms_Participation_in_E-ELT.jpg/220px-Denmark_Confirms_Participation_in_E-ELT.jpg|mini|Danska sudjeluje u projektu E-ELT s investicijom od 8,5 milijuna eura tijekom desetogodišnjega razdoblja izgradnje.<ref>{{Citiranje novina|title=Denmark Confirms Participation in E-ELT|work=ESO Announmentes|url=http://www.eso.org/public/announcements/ann13033/|url-status=live|access-date=17 April 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130416044926/http://www.eso.org/public/announcements/ann13033/|archive-date=16 April 2013}}</ref>]]
Danska ima dugu tradiciju znanstvenih i tehnoloških [[Izum|izuma]] i otkrića, a međunarodno je uključena od samog početka mnoge projekte. Trenutno Danska sudjeluje u mnogim znanstvenim i tehnološkim projektima visokoga profila, poput projekata [[CERN]], [[ITER]], [[Europska svemirska agencija|ESA]], [[Međunarodna svemirska postaja|ISS]] i [[E-ELT]]. Danska je 2021. bila na 9. mjestu u [[Indeks globalne inovacije|Globalnome indeksu inovacija]], što je pad sa 6. mjesta od 2020. i 7. mjesta od 2019.<ref>{{Citiranje weba|title=Global Innovation Index 2021|url=https://www.wipo.int/global_innovation_index/en/2021/|access-date=5 March 2022|website=[[World Intellectual Property Organization]]|publisher=[[United Nations]]|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Release of the Global Innovation Index 2020: Who Will Finance Innovation?|url=https://www.wipo.int/global_innovation_index/en/2020/index.html|access-date=2 September 2021|website=World Intellectual Property Organization|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Global Innovation Index 2019|url=https://www.wipo.int/global_innovation_index/en/2019/index.html|access-date=2 September 2021|website=World Intellectual Property Organization|language=en}}</ref>

U [[20. stoljeće|20. stoljeću]] Danci su također bili inovativni u nekoliko područja tehnološkoga sektora. Danske tvrtke bile su utjecajne u pomorskoj industriji i projektiranju najvećih i energetski najučinkovitijih [[Kontejnerski brod|kontejnerskih brodova]] na svijetu, [[Maersk Triple E klasa|Maersk Triple E klase]], a danski inženjeri pridonijeli su dizajnu MAN diesel motora. Na području [[Programska podrška|softvera]] i [[Elektronika|elektronike]], Danska je pridonijela dizajnu i proizvodnji nordijskih mobilnih telefona, a sada već nepostojeća danska tvrtka [[DanCall]] bila je među prvima koja je razvila [[GSM]] mobilne telefone.

Biološke znanosti ključni su sektor ulaganja u istraživačke i razvojne aktivnosti. Danski inženjeri vodeći su u svijetu u opskrbi opremom za liječenje [[Šećerna bolest|dijabetesa]] i lijekovima tvrtke Novo Nordisk, a od 2000. danska [[Biotehnologija|biotehnološka]] tvrtka [[Novozymes]] vodeća je na svjetskome tržištu enzima za proizvodnju [[Etanol|bioetanola]] na bazi [[Škrob|škroba]] i pionir je u razvoju enzima za pretvorbu otpada na [[celulozni etanol]].<ref>{{Citiranje weba|title=Novozymes, the world's leading provider of enzymes to the biofuels industry|url=http://www.canadianbiomassmagazine.ca/index.php?option=com_content&task=view&Itemid=132&id=3101|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20141010095027/http://www.canadianbiomassmagazine.ca/index.php?option=com_content&task=view&Itemid=132&id=3101|archive-date=10 October 2014|access-date=7 October 2014|website=Canadian Biomass Magazine}}</ref> Dolina Medicon, koja se proteže kroz [[Regija Øresund|regiju Øresund]] između [[Zeland|Zelanda]] i [[Švedska|Švedske]], jedan je od najvećih europskih poslovnih klastera za biološke znanosti i [[Biotehnologija|biotehnologije]], u kojoj je smješten velik broj tvrtki i istraživačkih institucija koje se bave biološkim znanostima, sve to smješteno unutar vrlo maloga geografskog područja.

Računalni znanstvenici i softverski inženjeri rođeni u Danskoj imali su vodeću ulogu u razvoju nekih od svjetskih programskih jezika: [[Anders Hejlsberg]] ([[Turbo Pascal]], [[Delphi (programski jezik)|Delphi]], [[C sharp|C#]]); [[Rasmus Lerdorf]] ([[PHP]]); [[Bjarne Stroustrup]] ([[C++]]); [[David Heinemeier Hansson]] ([[Ruby on Rails]]); [[Lars Bak (računalni programer)|Lars Bak]], pionir u virtualnim strojevima ([[V8 (JavaScript motor)|V8]], [[Java (virtualni stroj)|Java VM]], [[Dart (programski jezik)|Dart]]). Fizičarka [[Lene Vestergaard Hau]] prva je osoba koja je zaustavila svjetlo, što je dovelo do napretka u [[Kvantno računalstvo|kvantnom računarstvu]], [[Nanotehnologija|nanoinženjerstvu]] i [[Linearna optika|linearnoj optici]].

=== Proizvodnja električne energije ===
[[Datoteka:DanishWindTurbines.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/17/DanishWindTurbines.jpg/220px-DanishWindTurbines.jpg|mini|[[Vjetroelektrana Middelgrunden|Middelgrunden]], vjetroelektrana na moru u blizini Kopenhagena.]]
U danskome teritorijalnom moru i ekonomskome pojasu nalaze se velika nalazišta nafte i prirodnoga plina. Danska je na 32. mjestu u svijetu kao neto izvoznik [[Nafta|sirove nafte]]<ref>{{Citiranje weba|date=15 May 2009|title=EIA – International Energy Data and Analysis for Denmark|url=http://tonto.eia.doe.gov/country/country_energy_data.cfm?fips=DA|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100304094837/http://tonto.eia.doe.gov/country/country_energy_data.cfm?fips=DA|archive-date=4 March 2010|access-date=29 May 2009|publisher=Tonto.eia.doe.gov}}</ref> i 2009. je proizvodila 259 980 barela sirove nafte dnevno.<ref>[http://www.indexmundi.com/energy.aspx?country=dk Denmark Crude Oil Production and Consumption by Year (Thousand Barrels per Day)] {{Webarchive}} – indexmundi.</ref> Danska je dugogodišnji lider u proizvodnji i instaliranju [[Energija vjetra|vjetroelektrana]] : 2015. [[Vjetroagregat|vjetroturbine]] su davale 42,1% ukupne potrošnje električne energije cijele države.<ref>[http://cphpost.dk/news/business/wind-energy-in-denmark-breaking-world-records.html Wind energy in Denmark breaking world records] {{Webarchive}} The Copenhagen Post, Retrieved 17.</ref> U svibnju 2011.  Danska je ostvarila 3,1% svojega bruto domaćeg proizvoda iz tehnologija obnovljive (čiste) energije i energetske učinkovitosti, ili oko 6,5 milijardi&nbsp;eura.<ref>[http://news.yourolivebranch.org/2011/05/10/denmark-invests-the-most-in-clean-energy-per-gdp/ Denmark Invests the Most in Clean Energy per GDP] {{Webarchive}} – yourolivebranch.org.</ref> Danska je [[Dalekovod|električnim dalekovodima]] povezana s drugim europskim zemljama.<ref name="IRENAstates">{{Citiranje novina|date=10 September 2014|title=Global support for International Renewable Energy Agency growing fast|publisher=IRENA|url=http://www.irena.org/Menu/index.aspx?PriMenuID=13&mnu=Pri|url-status=live|access-date=10 September 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140924015929/http://www.irena.org/menu/index.aspx?mnu=Pri&PriMenuID=13|archive-date=24 September 2014}}</ref>

Danski sektor električne energije integrirao je u nacionalnu mrežu obnovljive izvore energije poput [[Energija vjetra|energije vjetra]]. Danska se sada namjerava usredotočiti na inteligentne baterijske sustave ([[Vehicle to grid|V2G]]) i [[Električno vozilo|plug-in vozila]] u prometnom sektoru.<ref>{{Citiranje weba|title=Plug-in and Electrical Vehicles|url=http://www.energymap.dk/Technology-Areas/Intelligent-Energy/Plug-in-and-Electrical-Vehicles|archive-url=https://web.archive.org/web/20110719122621/http://www.energymap.dk/Technology-Areas/Intelligent-Energy/Plug-in-and-Electrical-Vehicles|archive-date=19 July 2011|access-date=10 October 2009|publisher=EnergyMap.dk}}</ref> Država je članica [[Međunarodna agencija za obnovljivu energiju|Međunarodne agencije za obnovljivu energiju]] (IRENA).<ref name="IRENAstates2">{{Citiranje novina|date=10 September 2014|title=Global support for International Renewable Energy Agency growing fast|publisher=IRENA|url=http://www.irena.org/Menu/index.aspx?PriMenuID=13&mnu=Pri|url-status=live|access-date=10 September 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140924015929/http://www.irena.org/menu/index.aspx?mnu=Pri&PriMenuID=13|archive-date=24 September 2014}}</ref>

Danska je izvezla otprilike 460 milijuna [[Džul|GJ]] energije u 2018.<ref>{{Citiranje weba|title=Energi og emissioner|url=https://www.dst.dk/da/Statistik/emner/geografi-miljoe-og-energi/groent-nationalregnskab/energi-og-emissioner|access-date=12 April 2020|website=www.dst.dk|language=da}}</ref>

=== Promet ===
[[Datoteka:Denmark_passenger_and_freight_railway_network.png|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/24/Denmark_passenger_and_freight_railway_network.png/220px-Denmark_passenger_and_freight_railway_network.png|mini|Danska željeznička mreža.]]
[[Datoteka:Copenhagen_airport_from_air.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/fc/Copenhagen_airport_from_air.jpg/220px-Copenhagen_airport_from_air.jpg|mini|[[Zračna luka Kopenhagen]] najveća je zračna luka u Skandinaviji i 15. po obujmu prometa u Europi.<ref name="cph">{{Citiranje weba|title=Group Annual Report 2014|url=https://www.cph.dk/globalassets/om-cph/investor/publikationer/arsraporter_uk/cph_uk_ar_report_2015_03_18_final.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150616072050/http://www.cph.dk/globalassets/om-cph/investor/publikationer/arsraporter_uk/cph_uk_ar_report_2015_03_18_final.pdf|archive-date=16 June 2015|access-date=19 August 2015|website=cph.dk|publisher=Copenhagen Airports A/S}}</ref>]]
Danska je izdvojila značajna ulaganja u izgradnju cestovnih i željezničkih veza između pojedinih regija, ponajviše cestovni most i prateću prometnu vezu ''Storebæltsforbindelsen'', koja povezuje [[Zeland]] i [[Fyn|Funen]]. Sada je moguće voziti od [[Frederikshavn|Frederikshavna]] u sjevernom [[Jylland|Jutlandu]] do [[Kopenhagen|Kopenhagena]] na istočnom Zelandu bez izlaska iz [[Autocesta|autoceste]]. Glavni željeznički operater za putničke usluge je [[DSB (željeznička tvrtka)|DSB]], a za teretne vlakove [[DB Cargo]]. Željezničke tračnice održava tvrtka Banedanmark. Sjeverno i Baltičko more isprepleteni su međunarodnim trajektnim vezama. Izgradnja veze Fehmarn Belt, koja povezuje Dansku i Njemačku, započela je 2015.<ref>{{Citiranje novina|date=23 July 2015|title=Denmark-Germany undersea Fehmarn tunnel gets go-ahead|work=BBC News|url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-33633879|url-status=live|access-date=19 August 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150907101048/http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-33633879|archive-date=7 September 2015}}</ref> Kopenhagen ima sustav [[Podzemna željeznica|brzoga prijevoza]], kopenhaški metro i razgranatu elektrificiranu mrežu prigradskih željeznica, te S-vlak. U četiri najveća grada, [[Kopenhagen|Kopenhagenu]], [[Aarhus|Aarhusu]], [[Odense|Odenseu]], [[Aalborg|Aalborgu]], planira se puštanje u rad sustava [[Laka gradska željeznica|lake gradske željeznice]] oko 2020.<ref>{{Citiranje weba|title=Ring 3 summary report|url=http://www.ringtre.dk/fileadmin/filer/freesites/ringtre/filer/Letbane/Dokumenter/Resume_UK_final03.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140413131909/http://www.ringtre.dk/fileadmin/filer/freesites/ringtre/filer/Letbane/Dokumenter/Resume_UK_final03.pdf|archive-date=13 April 2014|access-date=12 April 2014}}</ref>

[[Biciklizam]] je u Danskoj vrlo čest oblik prijevoza, posebice za mlađe i gradsko stanovništvo. S mrežom biciklističkih ruta koja se proteže na više od 12 000&nbsp;km<ref>{{Citiranje weba|title=Cykelruter og regioner|url=http://www.visitdenmark.dk/danmark/da-dk/menu/turist/inspiration/aktivferie/cykel/cykel-ruter-og-regioner.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120315171238/http://www.visitdenmark.dk/danmark/da-dk/menu/turist/inspiration/aktivferie/cykel/cykel-ruter-og-regioner.htm|archive-date=15 March 2012|publisher=Visitdenmark.com|language=da}}</ref> i procijenjenih 7000&nbsp;km<ref name="vcta">{{Citiranje weba|title=Vi cykler til arbejde 2011|url=http://www.vcta.dk/OmVCTA.aspx|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20110724113337/http://www.vcta.dk/OmVCTA.aspx|archive-date=24 July 2011|access-date=16 August 2011|publisher=[[Dansk Cyklist Forbund]]|language=da}}</ref> [[biciklistička staza|odvojenih namjenskih biciklističkih staza i traka]], Danska ima solidnu [[biciklistička staza|biciklističku infrastrukturu]].

Privatna vozila se sve više koriste kao prijevozno sredstvo. Zbog [[Oporezivanje automobila|visokoga poreza na registriranje vozila]] (150%), [[Porez na dodanu vrijednost|PDV]]-a (25%) i jedne od najviših stopa poreza na dohodak u svijetu, novi su automobili vrlo skupi. Svrha poreza je obeshrabriti stanovništvo imati automobil u vlasništvu. Vlada je 2007. godine pokušala favorizirati ekološki prihvatljive automobile blagim smanjenjem poreza na vozila s velikom kilometražom. Međutim, to je imalo mali učinak, a 2008. Danska je doživjela porast uvoza starih automobila s neučinkovitom potrošnjom goriva.<ref>{{Citiranje novina|date=9 January 2009|title=Tyske miljøzoner sender gamle biler til Danmark|language=da|work=Politiken.dk|url=http://politiken.dk/indland/ECE626918/tyske-miljoezoner-sender-gamle-biler-til-danmark/|url-status=live|access-date=29 November 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20110430200435/http://politiken.dk/indland/ECE626918/tyske-miljoezoner-sender-gamle-biler-til-danmark/|archive-date=30 April 2011}}</ref>. Godine 2011. prosječna starost automobila bila je 9,2 godine.<ref>{{Citiranje knjige|title=Statistical Yearbook 2012|publisher=dst.dk|chapter=Transport|access-date=3 September 2012|chapter-url=http://www.dst.dk/pukora/epub/upload/16251/13tra.pdf}}</ref>

S [[Norveška|Norveškom]] i [[Švedska|Švedskom]], Danska ima udio u glavnome zrakoplovnom prijevozniku [[Scandinavian Airlines System|Scandinavian Airlines]]. [[Zračna luka Kopenhagen]] najprometnija je putnička zračna luka u skandinavskome području, s više od 25 milijuna putnika u 2014.<ref name="cph2">{{Citiranje weba|title=Group Annual Report 2014|url=https://www.cph.dk/globalassets/om-cph/investor/publikationer/arsraporter_uk/cph_uk_ar_report_2015_03_18_final.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150616072050/http://www.cph.dk/globalassets/om-cph/investor/publikationer/arsraporter_uk/cph_uk_ar_report_2015_03_18_final.pdf|archive-date=16 June 2015|access-date=19 August 2015|website=cph.dk|publisher=Copenhagen Airports A/S}}</ref> Ostale značajne zračne luke jesu [[Zračna luka Billund]], [[Zračna luka Aalborg]] i [[Zračna luka Aarhus]].

== Demografija ==
Prema podacima Danskoga zavoda za statistiku, stanovništvo Danske je u travnju 2020. iznosilo 5,825 milijuna.<ref name="pop12">{{Citiranje weba|title=Population at the first day of the quarter by municipality, sex, age, marital status, ancestry, country of origin and citizenship|url=http://www.statbank.dk/FOLK1c|access-date=2 October 2020|publisher=[[Statistics Denmark]]|quote=January 2020}}</ref> Danska ima jednu od najstarijih populacija na svijetu, s prosječnom dobi od 41,9 godina,<ref>{{Citation|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/denmark/|title=World Factbook EUROPE : DENMARK|journal=[[The World Factbook]]|date=12 July 2018}}</ref> i omjerom od 0,97 muškaraca na jednu ženu. Unatoč niskoj stopi [[Natalitet|nataliteta]], broj stanovnika raste po prosječnoj godišnjoj stopi od 0,59%<ref name="factbook22">{{Citiranje weba|date=3 December 2018|title=Denmark|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/denmark/|access-date=18 December 2018|website=The World Factbook|publisher=CIA}}</ref> zbog neto imigracije i povećanja životnoga vijeka. Svjetsko izvješće o sreći često rangira stanovništvo Danske kao najsretnije na svijetu,<ref name="happiness">{{Citiranje weba|editor-last=Helliwell|editor-first=John|editor2-last=Layard|editor2-first=Richard|editor3-last=Sachs|editor3-first=Jeffrey|editor3-link=Jeffrey Sachs|title=World Happiness Report 2016|url=http://5c28efcb768db11c7204-4ffd2ff276d22135df4d1a53ae141422.r82.cf5.rackcdn.com/HR-V1_web.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160318091325/http://5c28efcb768db11c7204-4ffd2ff276d22135df4d1a53ae141422.r82.cf5.rackcdn.com/HR-V1_web.pdf|archive-date=18 March 2016|access-date=17 March 2016|publisher=Sustainable Development Solutions Network}}</ref><ref name="Earth_Institute_2013">Helliwell, John; Layard, Richard; Sachs, Jeffrey [http://www.earth.columbia.edu/sitefiles/file/Sachs%20Writing/2012/World%20Happiness%20Report.pdf World Happiness Report] {{Webarchive}}.</ref><ref name="BruceStokes">Stokes, Buce (8 June 2011).</ref> što se pripisuje visoko cijenjenim obrazovnim i [[Zdravstvena njega u Danskoj|zdravstvenim]] sustavima zemlje,<ref name="Taylor">{{Citiranje novina|last=Taylor|first=Jerome|date=1 August 2006|title=Denmark is the world's happiest country – official – Europe, World|work=The Independent|location=London|url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/denmark-is-the-worlds-happiest-country--official-410075.html|url-status=dead|access-date=5 May 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090309234926/http://www.independent.co.uk/news/world/europe/denmark-is-the-worlds-happiest-country--official-410075.html|archive-date=9 March 2009}}</ref> i niskoj razini nejednakosti primanja.<ref name="eurogini">{{Citiranje weba|title=Gini coefficient of equivalised disposable income (source: SILC)|url=http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/show.do?dataset=ilc_di12|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304045123/http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/show.do?dataset=ilc_di12|archive-date=4 March 2016|access-date=4 December 2015|publisher=Eurostat Data Explorer}}</ref>

Danska je povijesno [[Homogenost (statistika)|homogena]] nacija.<ref name="Thomas2016">{{Citiranje knjige|last=Thomas|first=Alastair H.|url=https://books.google.com/books?id=aPq6DAAAQBAJ&pg=PA11|title=Historical Dictionary of Denmark|publisher=Rowman & Littlefield Publishers|year=2016|isbn=978-1-4422-6465-6|page=11}}</ref> Međutim, kao i sa svojim skandinavskim susjedima, Danska se od [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] transformirala iz nacije neto [[Iseljeništvo|emigracije]], u neto [[Useljeništvo|imigracijsku]] državu. Danas se boravišne dozvole uglavnom izdaju imigrantima iz drugih zemalja EU (54% svih neskandinavskih imigranata u 2017.). Dodatnih 31% boravišnih dozvola bilo je vezano uz studij ili posao, 4% izdano je [[Azil|tražiteljima azila]], a 10% osobama koje se doseljavaju kao članovi obitelji.<ref>{{Citiranje weba|title=VAN8A: Immigrations (year) by citizenship, sex and residence permit|url=http://www.statbank.dk/VAN8A|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20181012172855/http://www.statbank.dk/VAN8A|archive-date=12 October 2018|access-date=18 December 2018|publisher=[[Statistics Denmark]]}}</ref> Sveukupno, neto stopa doseljenika u 2017. iznosila je 2,1 migranata/1000 stanovnika, što je nešto niže od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenoga Kraljevstva]] i ostalih [[Nordijska regija|nordijskih zemalja]].<ref name="factbook23">{{Citiranje weba|date=3 December 2018|title=Denmark|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/denmark/|access-date=18 December 2018|website=The World Factbook|publisher=CIA}}</ref><ref>For comparisons and developments see: {{Citiranje časopisa|date=2013|title=Denmark – Migration Profiles|url=http://esa.un.org/miggmgprofiles/indicators/files/Denmark.pdf|url-status=live|publisher=UNICEF|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304194636/http://esa.un.org/miggmgprofiles/indicators/files/Denmark.pdf|archive-date=4 March 2016|access-date=5 January 2016}}</ref><ref>Statistics on migration only includes people changing citizenship and does not always provide a realistic picture of migration pressure.</ref>

Ne postoji službena statistika o [[Etnička skupina|etničkim skupinama]], ali prema podacima Statističkoga ureda Danske za [[2020.]], 86,11% stanovništva u Danskoj bilo je [[Danci|danskoga]] podrijetla (uključujući žitelje [[Føroyar|Farskih otoka]] i [[Grenland|Grenlanđane]]), definiranoga kao stanovnik koji ima barem jednoga roditelja koji je rođen u [[Kraljevina Danska|Kraljevini Danskoj]] i ima dansko [[državljanstvo]].<ref name="pop13">{{Citiranje weba|title=Population at the first day of the quarter by municipality, sex, age, marital status, ancestry, country of origin and citizenship|url=http://www.statbank.dk/FOLK1c|access-date=2 October 2020|publisher=[[Statistics Denmark]]|quote=January 2020}}</ref><ref name="denonly group=N" group="N">Ovi podaci obuhvaćaju samo europsku Dansku bez [[Grenland]]a i Farskih otoka.</ref> Preostalih 13,89% bilo je stranog podrijetla, definiranoga kao doseljenici ili potomci nedavnih doseljenika. Uz istu definiciju, najčešće zemlje podrijetla bile su [[Turci|Turska]], [[Poljaci|Poljska]], [[Sirijci|Sirija]], [[Nijemci|Njemačka]], [[Irak]], [[Rumunji|Rumunjska]], [[Libanon]], [[Pakistan]], [[Bosna i Hercegovina]] i [[Somalci|Somalija]].<ref name="pop13" />

[[Eskimi|Inuiti]] su starosjedioci Grenlanda i tradicionalno su naseljavali Grenland i sjeverne dijelove Kanade i Aljaske na [[Arktik|Arktiku]]. Od [[18. stoljeće|18. stoljeća]] pa sve do [[1970-ih]], danska je vlada (dansko-norveška do 1814.) kroz vrijeme pokušavala [[Asimilacija (sociologija)|asimilirati]] grenlandske Inuite, potičući ih da prihvate većinski jezik, kulturu i vjeru. Zbog ovog "procesa danizacije", dio osoba inuitskog podrijetla sada identificira svoj materinji jezik kao danski.{{Najveći gradovi u Danskoj}}
=== Jezici ===
[[Danski jezik|Danski]] je ''de facto'' [[nacionalni jezik]] Danske.<ref name="Ethnologue2">{{Citiranje knjige|url=http://www.ethnologue.com/|title=Ethnologue: Languages of the World|publisher=SIL International.|year=2009|isbn=978-1-55671-216-6|editor-last=Lewis|editor-first=M. Paul|edition=16th|location=Dallas, Texas|access-date=27 August 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20071227170852/http://www.ethnologue.com/|archive-date=27 December 2007|url-status=live}}</ref> [[Ferojski jezik|Ferojski]] i [[Grenlandski jezik|grenlandski]] službeni su jezici Farskih otoka i Grenlanda.<ref name="Ethnologue2" /> [[Njemački jezik|Njemački]] je priznati [[manjinski jezik]] na području bivšega [[Županija Južni Jutland|okruga Južni Jutland]] (sada dio [[Južna Danska|regije Južna Danska]]), koji je bio dio Njemačkoga Carstva prije [[Versajski ugovor|Versajskog sporazuma]].<ref name="Ethnologue2" /> Danski i ferojski pripadaju [[Sjevernogermanski jezici|sjevernogermanskoj]] (nordijskoj) grani [[Indoeuropski jezici|indoeuropskih jezika]], zajedno s [[Islandski jezik|islandskim]], [[Norveški jezik|norveškim]] i [[Švedski jezik|švedskim]].<ref name="language2">{{Citiranje weba|title=Language|url=http://www.norden.org/en/the-nordic-region/language|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140721051426/http://www.norden.org/en/the-nordic-region/language|archive-date=21 July 2014|access-date=7 June 2014|publisher=The Nordic Council}}</ref> Postoji ograničen stupanj [[Sjevernogermanski jezici|međusobne razumljivosti između danskoga, norveškoga i švedskoga jezika]]. Danski je daleko srodniji s njemačkim, koji je [[Zapadnogermanski jezici|zapadnogermanski]] jezik. Grenlandski ili "''Kalaallisut''" pripada [[Eskimsko-aleutski jezici|eskimsko-aleutskim jezicima]] i blisko je povezan s [[Inuitski jezici|inuitskim jezicima]] u Kanadi, kao što je [[Inuktitut]] i potpuno je nepovezan s danskim.<ref name="language2" />

Velika većina (86%) Danaca govori [[Engleski jezik|engleski]] kao drugi jezik,<ref>{{Citiranje weba|date=February 2006|title=Europeans and their Languages|url=http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_243_en.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160414102658/http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_243_en.pdf|archive-date=14 April 2016|access-date=22 May 2014|website=[[Eurobarometer]]|publisher=[[European Commission]]}}</ref> općenito s visokom razinom poznavanja. [[Njemački jezik|Njemački]] je drugi strani jezik po učestalosti, a 47% ih govori o razini govornoga znanja.<ref name="Ethnologue">{{Citiranje knjige|url=http://www.ethnologue.com/|title=Ethnologue: Languages of the World|publisher=SIL International.|year=2009|isbn=978-1-55671-216-6|editor-last=Lewis|editor-first=M. Paul|edition=16th|location=Dallas, Texas|access-date=27 August 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20071227170852/http://www.ethnologue.com/|archive-date=27 December 2007|url-status=live}}</ref> U Danskoj je 2007. bilo 25 900 [[Materinski jezik|izvornih govornika]] njemačkoga jezika (većinom u području Južnog Jutlanda).<ref name="Ethnologue" />

=== Religija ===
[[Datoteka:Roskilde_Cathedral_aerial.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/6b/Roskilde_Cathedral_aerial.jpg/220px-Roskilde_Cathedral_aerial.jpg|lijevo|mini|[[Katedrala u Roskildeu]] bila je grobnica danske kraljevske obitelji od 15. stoljeća. Godine 1995. postao je [[Svjetska baština|mjestom svjetske baštine]].|300x300px]]
[[Kršćanstvo u Danskoj|Kršćanstvo]] je dominantna religija u Danskoj. U siječnju 2020. 74,3%<ref name=":1">{{Citiranje weba|title=Folkekirkens medlemstal|url=https://www.km.dk/folkekirken/kirkestatistik/folkekirkens-medlemstal/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200410190520/https://www.km.dk/folkekirken/kirkestatistik/folkekirkens-medlemstal/|archive-date=10 April 2020|access-date=5 April 2020|website=Kirkeministeriet|language=da}}</ref> stanovništva Danske bili su članovi [[Danska crkva|Danske crkve]] ([[Danski jezik|dan.]]: ''Den Danske Folkekirke''), [[Službena religija|službene državne]] crkve, koja je [[Protestantizam|protestantska]] po klasifikaciji i [[Luterani|luteranska]] po orijentaciji.<ref>[http://www.servat.unibe.ch/icl/da00000_.html Denmark – Constitution] {{Webarchive}} – Part I – Section 4 [State Church]: "The Evangelical Lutheran Church shall be the Established Church of Denmark, and, as such, it shall be supported by the State."</ref><ref group="N">Danska crkva je državna crkva u Danskoj i Grenlandu. Crkva Farskih otoka postala je neovisna od Danske crkve 2007. godine.</ref> Postotak članstva u stalnome je padu od 1970-ih, uglavnom zato što se u njemu [[Krštenje|krsti]] sve manje novorođenčadi.<ref>{{Citiranje novina|last=Thomsen Højsgaard|first=Morten|date=21 February 2018|title=Derfor mister kirken mere af folket|language=da|work=Kristeligt Dagblad|url=https://www.kristeligt-dagblad.dk/derfor-forlader-flere-folk-kirken|access-date=5 April 2020}}</ref> Samo 3% stanovništva redovito posjećuje nedjeljne mise<ref name="report 2009">{{Citiranje weba|year=2009|title=Denmark – Bureau of Democracy, Human Rights, and Labor|url=https://2009-2017.state.gov/j/drl/rls/irf/2009/127307.htm|access-date=23 August 2012|website=International Religious Freedom Report 2009|publisher=U.S. Department of State}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Manchin|first=Robert|date=21 September 2004|title=Religion in Europe: Trust Not Filling the Pews|url=http://www.gallup.com/poll/13117/religion-europe-trust-filling-pews.aspx|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130120155549/http://www.gallup.com/poll/13117/religion-europe-trust-filling-pews.aspx|archive-date=20 January 2013|access-date=23 August 2012|website=Gallup Poll|publisher=[[Gallup (company)|Gallup]]}}</ref>, a samo 19% Danaca religiju smatra važnim dijelom svog života.<ref name="gallup-religiosity-poor-nations">{{Citiranje weba|last=Crabtree|first=Steve|date=31 August 2010|title=Religiosity Highest in World's Poorest Nations|url=http://www.gallup.com/poll/142727/religiosity-highest-world-poorest-nations.aspx|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170823202612/http://www.gallup.com/poll/142727/religiosity-highest-world-poorest-nations.aspx|archive-date=23 August 2017|access-date=27 May 2015|publisher=Gallup}}</ref>

Ustav navodi da suveren mora biti luteranske vjere, iako se ostatak stanovništva može slobodno pridržavati drugih vjera.<ref>[http://www.servat.unibe.ch/icl/da00000_.html Denmark – Constitution] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110710092702/http://www.servat.unibe.ch/icl/da00000_.html}} – Part II – Section 6 .</ref><ref>[http://www.servat.unibe.ch/icl/da00000_.html Denmark – Constitution] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110710092702/http://www.servat.unibe.ch/icl/da00000_.html}} – Part VII – Section 70: "No person shall for reasons of his creed or descent be deprived of access to complete enjoyment of his civic and political rights, nor shall he for such reasons evade compliance with any common civic duty."</ref><ref name="FoR">[http://www.km.dk/fileadmin/share/Trossamfund/Freedom_of_religion.pdf Freedom of religion and religious communities in Denmark] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120205165930/http://www.km.dk/fileadmin/share/Trossamfund/Freedom_of_religion.pdf}} – The Ministry of Ecclesiastical Affairs – May 2006</ref> Godine [[1682.]] država je dodijelila ograničeno priznanje trima religijskim skupinama koje se nisu slagale s etabliranom Crkvom: [[Katolička Crkva|rimokatoličkoj crkvi]], [[Reformirana sinoda Danske|reformiranoj crkvi]] i [[Judaizam|židovskoj zajednici]],<ref name="FoR" /> premda je obraćenje u te skupine iz Danske crkve u početku bilo nezakonito. Sve do 1970-ih, država je službeno priznavala "vjerska društva" [[Kraljevski dekret|kraljevskim dekretom]]. Danas vjerske skupine ne trebaju službeno državno priznanje, mogu dobiti pravo slavljenja vjenčanja i drugih obreda bez ikakvoga priznanja od strane države.<ref name="FoR" /> Danski [[Musliman|muslimani]] čine otprilike 4,4% stanovništva<ref name="jac2020">{{Citiranje novina|title=Hvor mange muslimer er der i Danmark?|language=da-DK|work=tjekdet.dk|url=https://www.tjekdet.dk/hvor-mange-muslimer-er-der-i-danmark|access-date=14 November 2020}}</ref> i čine drugu najveću vjersku zajednicu u zemlji i najveću manjinsku religiju.<ref name="jac2018">{{Citiranje novina|title=Hvor mange muslimer bor der i Danmark?|language=da-DK|work=religion.dk|url=https://www.religion.dk/religionsanalysen/hvor-mange-indvandrer-lever-i-danmark|url-status=live|access-date=8 February 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181209134230/https://www.religion.dk/religionsanalysen/hvor-mange-indvandrer-lever-i-danmark|archive-date=9 December 2018}}</ref> Dansko ministarstvo vanjskih poslova procjenjuje da druge vjerske skupine čine manje od 1% stanovništva pojedinačno i približno 2% kada se zbroje zajedno.<ref>{{Citiranje weba|title=Religion in Denmark|url=http://www.um.dk/Publikationer/UM/English/Denmark/kap1/1-14.asp|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20060208030036/http://www.um.dk/Publikationer/UM/English/Denmark/kap1/1-14.asp|archive-date=8 February 2006|access-date=8 February 2006}}</ref>

Prema anketi [[Eurobarometar|Eurobarometra]] iz 2010.,<ref>{{Citiranje weba|others=Fieldwork: Jan–Feb 2010|title=Special Eurobarometer, biotechnology, page 204|url=http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_341_en.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20101215001129/http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_341_en.pdf|archive-date=15 December 2010}}</ref> 28% anketiranih Danaca je odgovorilo da "vjeruje da postoji Bog", 47% je odgovorilo da "vjeruje da postoji neka vrsta duha ili životne sile", a 24% je odgovorilo da "ne vjerujte da postoji bilo kakav duh, Bog ili životna sila". Druga anketa, provedena 2009. godine, pokazala je da 25% Danaca vjeruje da je [[Isus]] sin Božji, a 18% vjeruje da je on [[Spasenje|spasitelj svijeta]].<ref>Poll performed in December 2009 among 1114 Danes between ages 18 and 74, [http://www.kristeligt-dagblad.dk/artikel/350709:Kirke---tro--Hver-fjerde-dansker-tror-paa-Jesus ''Hver fjerde dansker tror på Jesus''] {{Webarchive}} (One in four Danes believe in Jesus), Kristeligt Dagblad, 23 December 2009 {{in lang|da}}</ref>

=== Obrazovanje ===
[[Datoteka:Københavns_universitet_lektionskatalog_1537.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/52/K%C3%B8benhavns_universitet_lektionskatalog_1537.jpg/170px-K%C3%B8benhavns_universitet_lektionskatalog_1537.jpg|lijevo|mini|220px|Najstariji sačuvani danski plan predavanja iz 1537. sa [[Sveučilište u Kopenhagenu|Sveučilišta u Kopenhagenu]].]]
Sve obrazovne programe u Danskoj određuje Ministarstvo obrazovanja, a njima upravljaju lokalne općine. ''Folkeskole'' pokriva cijelo razdoblje obveznoga obrazovanja, obuhvaćajući [[Osnovna škola|osnovno]] i niže [[Srednja škola|srednje obrazovanje]].<ref name="edu">{{Citiranje weba|title=Overview of the Danish Education System|url=http://eng.uvm.dk/Education/Overview-of-the-Danish-Education-System|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120111062215/http://eng.uvm.dk/Education/Overview-of-the-Danish-Education-System|archive-date=11 January 2012|access-date=28 April 2016|publisher=Danish Ministry for Children, Education and Gender Equality}}</ref> Većina djece pohađa ''folkeskole'' 10 godina, u dobi od 6 do 16 godina. Nema završnih ispita, ali učenici mogu izabrati polaganje ispita nakon završetka devetoga razreda (14 - 15 godina). Test je obavezan ako se želi pohađati daljnje školovanje. Alternativno, učenici mogu pohađati samostalnu školu ([[Danski jezik|dan.]]: ''friskole''), ili privatne škole ([[Danski jezik|dan.]]: ''privatskole''), poput kršćanskih ili [[Waldorfska pedagogija|waldorfskih škola]].

Nakon završetka obveznoga obrazovanja postoji nekoliko mogućnosti nastavka obrazovanja; Gimnazija (STX) pridaje važnost podučavanju mješavine [[Humanističke znanosti|humanističkih]] i [[Prirodne znanosti|prirodnih znanosti]], Visoki tehnički ispitni program (HTX) fokusiran je na predmete iz prirodnih, a Visoki komercijalni ispitni program naglašava predmete iz ekonomije. Visoki pripremni ispit (HF) sličan je gimnaziji (STX), ali je jednu godinu kraći. Za pojedina zanimanja postoji [[strukovno obrazovanje]], osposobljavanje mladih za rad u određenim [[zanat|zanatima]] kombinacijom nastave i [[Naukovanje|naukovanja]].

Vlada bilježi stope završetka više srednje škole od 95%, a stope upisa i završetka [[Visoko obrazovanje|visokoga obrazovanja]] od 60%.<ref>{{Citiranje weba|title=Education Policy Outlook: Denmark|url=https://www.oecd.org/edu/EDUCATION%20POLICY%20OUTLOOK%20DENMARK_EN.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161017183723/https://www.oecd.org/edu/EDUCATION%20POLICY%20OUTLOOK%20DENMARK_EN.pdf|archive-date=17 October 2016|access-date=27 April 2016|publisher=OECD|page=4}}</ref> Svo [[Sveučilište|sveučilišno]] i visoko (tercijarno) obrazovanje u Danskoj je besplatno; nema školarine za upis na tečajeve. Studenti u dobi od 18 ili više godina mogu se prijaviti za državnu stipendiju za obrazovnu potporu, poznatu kao ''[[Studentski zajmovi u Danskoj|Statens Uddannelsesstøtte]] (SU)'', koja pruža fiksnu financijsku potporu koja se isplaćuje mjesečno.<ref>Rick Noack (4 February 2015).</ref> Danska sveučilišta stranim studentima nude niz mogućnosti za stjecanje međunarodno priznate kvalifikacije u Danskoj. Mnogi programi mogu se naći na [[Engleski jezik|engleskome jeziku]], akademskoj [[lingua franca|''lingui franci'']], u [[Bakalaureat|diplomama prvostupnika]], [[magistar|magisterija]], [[Doktorat|doktorata]] i [[Razmjena učenika|programima razmjene studenata]].<ref>{{Citiranje weba|title=Study in Denmark, official government website on international higher education in Denmark|url=http://studyindenmark.dk/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110510042940/http://studyindenmark.dk/|archive-date=10 May 2011|access-date=8 May 2011}}</ref>

=== Zdravstvo ===
[[Datoteka:Rigshospitalet_20130427_0004F_(8739514693).jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/40/Rigshospitalet_20130427_0004F_%288739514693%29.jpg/220px-Rigshospitalet_20130427_0004F_%288739514693%29.jpg|mini|''Rigshospitalet,'' glavna bolnica u Kopenhagenu.|300x300px]]
Godine 2015. srednji životni vijek u Danskoj bio je 80,6 godina (78,6 za muškarce i 82,5 za žene), što je znatno više od 76,9 godina u 2000.<ref name="WHO">{{Citiranje weba|date=6 July 2016|title=Life expectancy|url=http://apps.who.int/gho/data/node.main.688?lang=en|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20141016022444/http://apps.who.int/gho/data/node.main.688?lang=en|archive-date=16 October 2014|access-date=20 August 2017|publisher=World Health Organization}}</ref> To klasificira Dansku kao 27. zemlju od 193. države svijeta po dugovječnosti stanovništva, nešto lošije u odnosu na ostale [[Nordijska regija|Nordijske zemlje]]. Nacionalni institut za javno zdravstvo [[Sveučilište južne Danske|Sveučilišta južne Danske]] identificirao je 19 većih faktora rizika među Dancima koji utječu na smanjenje životnoga vijeka, najvažniji od kojih su [[pušenje]], [[Alkoholizam|konzumiranje alkohola]], [[Narkomanija|zlouporaba droga]] i fizička neaktivnost.<ref name="health report">{{Citiranje knjige|last=Brønnum-Hansen|first=Knud Juel, Jan Sørensen, Henrik|url=http://www.si-folkesundhed.dk/upload/2745_-_risk_factors_and_public_health_in_denmark.pdf|title=Risk factors and public health in Denmark – Summary report|date=2007|publisher=National Institute of Public Health, University of Southern Denmark|isbn=978-87-7899-123-2|location=København|access-date=31 May 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141222143524/http://www.si-folkesundhed.dk/upload/2745_-_risk_factors_and_public_health_in_denmark.pdf|archive-date=22 December 2014|url-status=live}}</ref> Premda je broj [[Pretilost|pretilih]] osoba niži nego u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] i većini [[Europa|europskih zemalja]],<ref>{{Citiranje weba|title=Obesity – Adult prevalence|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2228rank.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20171010185132/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2228rank.html|archive-date=10 October 2017|access-date=20 August 2017|publisher=CIA Factbook}}</ref> povećana tjelesna težina postaje rastući problem i godišnje opterećuje [[državni proračun]] za zdravstvo za dodatnih 1,625 milijardi [[Danska kruna|danskih kruna]].<ref name="health report" /> Studija iz 2012. pokazuje da Danska ima najvišu učestalost pojave [[Rak|raka]] od svih zemalja koje prati [[Međunarodni fond za istraživanje raka]]. Znanstvenici pretpostavljaju da su razlozi tome nezdrave životne navike poput obilnog konzumiranja alkohola, pušenja, fizičke neaktivnosti, ali i učinkovitijih [[Dijagnostika|dijagnostičkih postupaka]].<ref>{{Citiranje novina|title=Why is Denmark the cancer capital of the world?|work=The Daily Telegraph|location=London|url=https://www.telegraph.co.uk/news/health/news/8277418/Why-is-Denmark-the-cancer-capital-of-the-world.html|url-status=live|access-date=4 January 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304035731/http://www.telegraph.co.uk/news/health/news/8277418/Why-is-Denmark-the-cancer-capital-of-the-world.html|archive-date=4 March 2016}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2012|title=Data for cancer frequency by country|url=http://www.wcrf.org/int/cancer-facts-figures/data-cancer-frequency-country|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20151230080530/http://www.wcrf.org/int/cancer-facts-figures/data-cancer-frequency-country|archive-date=30 December 2015|access-date=4 January 2016|publisher=WCRF}}</ref>

Danska ima [[Univerzalna zdravstvena zaštita|univerzalni sustav zdravstvene skrbi]], karakteriziran time što se javno financira kroz poreze i većinom usluga upravljaju izravno regionalne vlasti. Jedan od izvora prihoda bio je nacionalni doprinos za zdravstvo (dan.: ''sundhedsbidrag''), koji je ukinut u siječnju 2019., a umjesto njega će se porezi na dohodak u nižim razredima postupno povećavati svake godine.<ref name="taxation12">{{Citiranje weba|title=The Danish Tax System|url=http://ias.au.dk/taxation/the-danish-tax-system/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150821030836/http://ias.au.dk/taxation/the-danish-tax-system/|archive-date=21 August 2015|access-date=23 August 2015|publisher=[[Aarhus University]]}}</ref> Drugi izvor dolazi iz prihoda općina kojima su porezi na dohodak povećani za 3 postotna boda od 1. siječnja 2007., doprinos koji je oduzet od bivšega županijskog poreza da bi ga općine od 1. siječnja 2007. koristile u zdravstvu. To znači da je većina zdravstvenih usluga besplatna za svo stanovništvo. Osim toga, otprilike dvoje od pet stanovnika ima dodatno privatno osiguranje za pokrivanje usluga koje država ne pokriva u potpunosti, poput [[fizioterapija|fizioterapije]].<ref name="commonwealth">{{Citiranje weba|title=International Profiles of Health Care Systems|url=http://www.commonwealthfund.org/~/media/Files/Publications/Fund%20Report/2010/Jun/1417_Squires_Intl_Profiles_622.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20131228014404/http://www.commonwealthfund.org/~/media/Files/Publications/Fund%20Report/2010/Jun/1417_Squires_Intl_Profiles_622.pdf|archive-date=28 December 2013|access-date=31 May 2014|publisher=The Commonwealth Fund}}</ref> Danska troši 11,2% svoga [[Bruto domaći proizvod|BDP-a]] na zdravstvenu skrb (podaci iz 2012.), što je porast u odnosu na 9,8% iz 2007.<ref name="commonwealth" /> To Dansku stavlja iznad prosjeka [[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj|OECD-]]<nowiki/>a i iznad ostalih nordijskih zemalja.<ref name="commonwealth" /><ref>{{Citiranje weba|title=Country Comparison :: Life Expectancy at Birth|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2102rank.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160120024054/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2102rank.html|archive-date=20 January 2016|access-date=31 May 2014|website=The World Factbook|publisher=CIA}}</ref>

=== Imigracija i gradska geta ===
Danska je jedina zemlja koja u [[21. stoljeće|21. stoljeću]] službeno koristi riječ "[[geto]]" za definiranje određenih stambenih područja.<ref name="Reuters">{{Citiranje novina|last=Nielson|first=Emil Gjerding|title=In Danish 'ghettos', immigrants feel stigmatized and shut out|work=U.S.|url=https://www.reuters.com/article/us-denmark-immigration-widerimage/in-danish-ghettos-immigrants-feel-stigmatized-and-shut-out-idUSKCN1IU1DS|url-status=live|access-date=4 July 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180704212835/https://www.reuters.com/article/us-denmark-immigration-widerimage/in-danish-ghettos-immigrants-feel-stigmatized-and-shut-out-idUSKCN1IU1DS|archive-date=4 July 2018}}</ref> Od 2010. dansko Ministarstvo prometa, graditeljstva i stanovanja objavljuje ''ghettolisten'' (popis geta) kojega je 2018. činilo 25 područja.<ref name="Reuters" /><ref name="NPR">{{Citiranje novina|title=In Denmark's Plan To Rid Country Of 'Ghettos,' Some Immigrants Hear 'Go Home'|work=NPR.org|url=https://www.npr.org/sections/parallels/2018/03/30/593979013/in-denmark-s-plan-to-rid-country-of-ghettos-some-immigrants-hear-go-home?t=1530707460545|url-status=live|access-date=4 July 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180704212942/https://www.npr.org/sections/parallels/2018/03/30/593979013/in-denmark-s-plan-to-rid-country-of-ghettos-some-immigrants-hear-go-home?t=1530707460545|archive-date=4 July 2018}}</ref> Kao rezultat toga, izraz se široko koristi u medijima i uobičajenom govoru.<ref name="NYT">{{Citiranje novina|title=In Denmark, Harsh New Laws for Immigrant 'Ghettos'|url=https://www.nytimes.com/2018/07/01/world/europe/denmark-immigrant-ghettos.html|url-status=live|access-date=4 July 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180706100907/https://www.nytimes.com/2018/07/01/world/europe/denmark-immigrant-ghettos.html|archive-date=6 July 2018}}</ref> Pravna oznaka primjenjuje se na područja na temelju razine prihoda stanovnika, statusa zaposlenja, razine obrazovanja, kaznenih presuda i nezapadnoga etničkog podrijetla.<ref name="NPR" /><ref name="NYT" /><ref name="BBC">{{Citiranje novina|date=27 February 2018|title=Danes to double penalty for ghetto crime|work=BBC News|url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-43214596|url-status=live|access-date=4 July 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180718180541/https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-43214596|archive-date=18 July 2018}}</ref> Godine 2017. 8,7% stanovništva Danske činili su nezapadni doseljenici ili njihovi potomci. Udio stanovništva "stanovnika geta" nezapadnoga porijekla bio je 66,5%.<ref name=":0">{{Citiranje novina|title=Denmark to school 'ghetto' kids in democracy and Christmas|agency=Reuters Editorial|url=https://www.reuters.com/article/us-denmark-immigration/denmark-to-school-ghetto-kids-in-democracy-and-christmas-idUSKCN1IT1EO|url-status=live|access-date=4 July 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180704222846/https://www.reuters.com/article/us-denmark-immigration/denmark-to-school-ghetto-kids-in-democracy-and-christmas-idUSKCN1IT1EO|archive-date=4 July 2018}}</ref> Vlada je 2018. predložila mjere za rješavanje pitanja [[Socijalna integracija|integracije]] i oslobađanje zemlje od [[Paralelno društvo|paralelnih društava]] i geta do 2030.<ref name="BBC" /><ref name=":0" /><ref name="localDK">{{Citiranje novina|date=28 February 2018|title=Here's what we know about Denmark's 'ghetto plan'|url=https://www.thelocal.dk/20180228/heres-what-we-know-about-denmarks-ghetto-plan|url-status=dead|access-date=4 July 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180704213129/https://www.thelocal.dk/20180228/heres-what-we-know-about-denmarks-ghetto-plan|archive-date=4 July 2018}}</ref><ref name="Time">{{Cite magazine|title=What to Know About Denmark's Plan to End Immigrant "Ghettos"|magazine=Time|url=http://time.com/5328347/denmark-ghettos-policies/|url-status=live|access-date=4 July 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180705155619/http://time.com/5328347/denmark-ghettos-policies/|archive-date=5 July 2018}}</ref> Mjere su usmjerene na fizičku obnovu, kontrolu nad time kome je dopušteno živjeti u tim područjima, smanjenje [[Kriminal|kriminala]] i ulaganja u obrazovanje.<ref name="NPR" /> Ove su politike kritizirane zbog potkopavanja načela "jednakosti pred zakonom" i zbog prikazivanja imigranata, posebice muslimanskih imigranata, u lošem svjetlu.<ref name="NPR" /><ref>{{Citiranje novina|title="No ghettos in 2030": Denmark's controversial plan to get rid of immigrant neighborhoods|work=Vox|url=https://www.vox.com/world/2018/7/3/17525960/denmark-children-immigrant-muslim-danish-ghetto|url-status=live|access-date=4 July 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180704182731/https://www.vox.com/world/2018/7/3/17525960/denmark-children-immigrant-muslim-danish-ghetto|archive-date=4 July 2018}}</ref> Dok su neki prijedlozi poput ograničenja izlaska iz kuće "djeci iz geta" nakon 20 sati odbijeni kao preradikalni, većinu od 22 prijedloga izglasala je parlamentarna većina.<ref name="Reuters" /><ref name="NYT" />

== Kultura ==
[[Datoteka:Kierkegaard_20090502-DSCF1495.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/7f/Kierkegaard_20090502-DSCF1495.jpg/170px-Kierkegaard_20090502-DSCF1495.jpg|mini|Kip [[Filozofija|filozofa]] [[Søren Kierkegaard|Sørena Kierkegaarda]].|344x344px]]
Danska dijeli snažne kulturne i povijesne veze sa svojim [[Skandinavija|skandinavskim]] susjedima [[Švedska|Švedskom]] i [[Norveška|Norveškom]]. Povijesno je to bila jedna od društveno najnaprednijih kultura na svijetu. Godine 1969. Danska je bila prva zemlja koja je legalizirala [[Pornografija|pornografiju]],<ref>{{Citiranje weba|date=22 September 2007|title=Denmark&nbsp; – An Overview|url=http://www.um.dk/publikationer/um/english/factsheetdenmark/denmarkanoverview/html/chapter05.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20080122084309/http://www.um.dk/publikationer/um/english/factsheetdenmark/denmarkanoverview/html/chapter05.htm|archive-date=22 January 2008|access-date=22 September 2007|website=Royal Danish Ministry of Foreign Affairs}}</ref> a 2012. Danska je zamijenila svoje zakone o "[[Registrirano partnerstvo|registriranome partnerstvu]]", koje je prva uvela 1989.,<ref>Sheila Rule: [https://www.nytimes.com/1989/10/02/world/rights-for-gay-couples-in-denmark.html "Rights for Gay Couples in Denmark"] {{Webarchive}} – ''[[The New York Times]]''.</ref><ref>{{Citiranje weba|date=17 June 2003|title=Same-Sex Marriage FAQ|url=http://marriage.about.com/cs/samesexmarriage/a/samesex.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090212061255/http://marriage.about.com/cs/samesexmarriage/a/samesex.htm|archive-date=12 February 2009|access-date=5 May 2009|publisher=Marriage.about.com}}</ref> rodno neutralnim zakonom o [[Istospolni brak|istospolnome braku]], te je dopustila sklapanje istospolnih brakova u [[Danska crkva|Danskoj Crkvi]].<ref>{{Citiranje novina|date=7 June 2012|title=Denmark approves same-sex marriage and church weddings|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-18363157|url-status=live|access-date=20 January 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190116191027/https://www.bbc.com/news/world-europe-18363157|archive-date=16 January 2019}}</ref><ref>{{Citiranje novina|date=7 June 2012|title=Denmark passes bill allowing gays to marry in church|agency=AFP|url=http://tribune.com.pk/story/390257/denmark-passes-bill-allowing-gays-to-marry-in-church/|url-status=live|access-date=7 June 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120610034001/http://tribune.com.pk/story/390257/denmark-passes-bill-allowing-gays-to-marry-in-church/|archive-date=10 June 2012}}</ref> Skromnost i [[društvena jednakost]] važni su aspekti danske kulture.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.kwintessential.co.uk/resources/global-etiquette/denmark-country-profile.html |title=Denmark – Language, Culture, Customs and Etiquette. |access-date=13. listopada 2022. |archive-date=10. lipnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120610114106/http://www.kwintessential.co.uk/resources/global-etiquette/denmark-country-profile.html |url-status=dead }}</ref> U studiji iz 2016. koja je uspoređivala rezultate [[Empatija|empatije]] u 63 zemlje, Danska je zauzela 4. mjesto u svijetu s najvećom empatijom među ispitanim europskim zemljama.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Chopik|first=William J.|last2=O’Brien|first2=Ed|last3=Konrath|first3=Sara H.|date=2017|title=Differences in Empathic Concern and Perspective Taking Across 63 Countries|journal=Journal of Cross-Cultural Psychology|language=en|volume=48|issue=1|at=Supplementary Table 1|doi=10.1177/0022022116673910|issn=0022-0221|hdl-access=free}}</ref>

Astronomska otkrića [[Tycho Brahe|Tychoa Brahea]] (1546. – 1601.), artikuliranje principa [[Zakon očuvanja energije|očuvanja energije]] [[Ludwig A. Colding|Ludwiga A. Coldinga]] (1815. – 1888.) i doprinosi atomskoj fizici [[Niels Bohr|Nielsa Bohra]] (1885. – 1962.) ukazuju na raspon danskih znanstvenih dostignuća. Bajke [[Hans Christian Andersen|Hansa Christiana Andersena]] (1805. – 1875.), filozofski eseji [[Søren Kierkegaard|Sørena Kierkegaarda]] (1813. – 1855.), kratke priče [[Karen Blixen]] (pseudonim [[Karen Blixen|Isak Dinesen]]) (1885. – 1962.), drame [[Ludvig Holberg|Ludviga Holberga]] (1684. –1754.) i aforistična poezija [[Piet Hein|Pieta Heina]] (1905.–1996.) stekle su značajno međunarodno priznanje, kao i simfonije [[Carl Nielsen|Carla Nielsena]] (1865. – 1931.). Od sredine 1990-ih danski su filmovi privukli međunarodnu pozornost, posebice oni povezani s umjetničkim pokretom [[Dogma 95]], poput onih [[Lars von Trier|Larsa von Triera]].

Jedno od glavnih obilježja danske kulture je ''jul'' (danski [[Božić]]). Blagdan se slavi tijekom prosinca, počevši od početka [[Došašće|došašća]] ili 1. prosinca s raznim tradicijama, a vrhunac je božićna večera.

Postoji sedam danskih mjesta baštine upisanih na [[UNESCO]]-ov [[Svjetska baština|popis svjetske baštine u sjevernoj Europi]] : [[Christiansfeld]], moravsko crkveno naselje, [[Jelling Mounds]] ([[Rune|runsko kamenje]] i crkva), [[dvorac Kronborg]], [[Katedrala u Roskildeu|katedrala Roskilde]] i [[Kraljevski lovački krajolik Sjevernog Zealanda|Lovački krajolik u Sjevernom Zelandu]] i 3 na popisu [[Popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi|svjetske baštine u Sjevernoj Americi]], ali koji se nalaze unutar Kraljevine Danske: [[Fjord Ilulissat|Ilulissat Icefjord]], Aasivissuit — [[Otok Nipisat|Nipisat]] i [[Kujataa]].<ref>{{Citiranje weba|title=Denmark: Properties inscribed on the World Heritage List (8)|url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/dk|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20120713012915/https://whc.unesco.org/en/statesparties/dk|archive-date=13 July 2012|access-date=19 July 2015|publisher=UNESCO}}</ref>

=== Ljudska prava ===
Danska se smatra progresivnom zemljom koja je usvojila zakone i politike za podršku pravima žena, pravima manjina i [[Prava LGBT osoba u Europi|LGBT pravima]]. Ljudska prava u Danskoj zaštićena su državnim ustavom [[Kraljevina Danska|kraljevstva]] ''(dan.: Danmarks Riges Grundlov) i'' primjenjuju se jednako u užoj Danskoj, [[Grenland|Grenlandu]] i [[Føroyar|Farskim otocima]], te putem [[Ratifikacija|ratifikacije]] međunarodnih ugovora o ljudskim pravima.<ref name=":8">{{Citiranje weba|title=Human rights in Denmark|url=https://www.humanrights.dk/research/human-rights-in-denmark|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20190725111022/https://humanrights.dk/research/human-rights-in-denmark|archive-date=25 July 2019|access-date=14 May 2019|website=The Danish Institute for Human Rights|publisher=The Danish Institute for Human Rights|language=en}}</ref> Danska je odigrala značajnu ulogu u usvajanju [[Europska konvencija o ljudskim pravima|Europske konvencije o ljudskim pravima]], te u osnivanju [[Europski sud za ljudska prava|Europskoga suda za ljudska prava]] (ECHR). Godine 1987. [[folketing|Parlament Kraljevine Danske]] (''Folketinget'') osnovao je Danski centar za ljudska prava, danas [[Danski institut za ljudska prava]].<ref name=":8" />

Godine 2009. održan je referendum o izmjeni danskoga Zakona o nasljeđivanju kako bi se [[Primogenitura|dala apsolutna primogenitura]] danskoga prijestolja, što znači da najstarije dijete, bez obzira na spol, ima prednost u liniji nasljeđivanja. Kako izmjena zakona nije bila retroaktivna, trenutni nasljednik prijestolja je najstariji kraljev sin, a ne njegovo najstarije dijete. Članak 2. danskoga ustava kaže da "Monarhiju nasljeđuju muškarci i žene".<ref>{{Citiranje weba|title=THE CONSTITUTIONAL ACT OF DENMARK|url=https://www.thedanishparliament.dk/-/media/pdf/publikationer/english/the_constitutional_act_of_denmark_2013,-d-,pdf.ashx|access-date=21 October 2020|publisher=Folketinget.dk|archive-date=2. srpnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210702131614/https://www.thedanishparliament.dk/-/media/pdf/publikationer/english/the_constitutional_act_of_denmark_2013,-d-,pdf.ashx|url-status=dead}}</ref>

[[Eskimi|Inuiti]] su desetljećima bili predmetom diskriminacije i zlostavljanja od strane dominantnih [[Kolonizacija|kolonizatora]] iz Europe. Inuiti nikada nisu bili jedinstvena zajednica u jednoj [[Inuit|inuitskoj]] regiji.<ref>{{Citiranje weba|title=Four Countries, One People: Inuit Strengthen Arctic Co-operation &#124; Inuit Circumpolar Council Canada|url=https://www.inuitcircumpolar.com/press-releases/four-countries-one-people-inuit-strengthen-arctic-co-operation/}}</ref> Od 18. stoljeća do 1970-ih, danska vlada (dansko-norveška do 1814.) kroz vrijeme je pokušavala asimilirati [[Domorodački narodi|starosjedilačko stanovništvo]] Grenlanda, grenlandske Inuite, potičući ih da prihvate većinski jezik, kulturu i vjeru. Grenlandska je zajednica žestoko kritizirala Dansku zbog politike ''danizacije'' (50-ih i 60-ih godina) i diskriminacije autohtonoga stanovništva zemlje. Diskriminatorno se postupalo prema inuitskim radnicima koji su u pravilu imali znatno niže plaće od neinuitskog stanovništva, preseljavalo se cijele obitelji iz njihovih tradicionalnih teritorija, odvajalo se djecu od roditelja i slalo ih se u Dansku na školovanje.<ref>{{Citiranje weba|title=Long-term Effects of Denmark's Colonization of Greenland|url=https://digitalcommons.bard.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1276&context=senproj_s2018}}</ref><ref>Report published by the Greenland Reconciliation Commission</ref> Unatoč tome, Danska je 1996. godine ratificirala [[Konvencija o domorodačkim i plemenskim narodima, 1989|Konvenciju 169 ILO-a]] o [[Domorodački narodi|domorodačkim narodima]] koju je preporučio [[Ujedinjeni narodi|UN]].

Što se tiče prava LGBT osoba, Danska je 1989. godine bila prva zemlja u svijetu koja je pravno priznala istospolne zajednice u obliku [[Građanska zajednica|registriranih partnerstava]]. Dana 7. lipnja 2012. zakon je zamijenjen novim [[Istospolni brak u Danskoj|zakonom o istospolnim brakovima]] koji je stupio na snagu 15. lipnja 2012.<ref name="cphpost">[http://cphpost.dk/news/national/gay-marriage-legalised The Copenhagen Post, 7 June 2012: ''Gay marriage legalised''] {{Webarchive}} Retrieved 19 September 2012</ref> [[Grenland]] i [[Føroyar|Farski otoci]] legalizirali su istospolne brakove u travnju 2016.,<ref name="Marriage Greenland">{{Citiranje weba|date=19 January 2016|title=Vedtaget af Folketinget ved 3. behandling den 19. januar 2016 Forslag til Lov om ændring af myndighedsloven for Grønland, lov om ikrafttræden for Grønland af lov om ægteskabets retsvirkninger, retsplejelov for Grønland og kriminallov for Grønland|url=http://www.ft.dk/RIpdf/samling/20151/lovforslag/L35/20151_L35_som_vedtaget.pdf|access-date=28 January 2016|publisher=[[Folketinget]]|language=da}}</ref> odnosno u srpnju 2017. godine.<ref name="PNews2017">{{Citiranje novina|date=19 June 2017|title=Denmark approves same-sex marriage in the Faroe Islands|publisher=Pink News|url=http://www.pinknews.co.uk/2017/06/19/denmark-approves-same-sex-marriage-in-the-faroe-islands/|access-date=23 December 2017}}</ref> U siječnju 2016. [[folketing|danski parlament]] proveo je rezoluciju koja je spriječila klasificiranje [[Transrodnost|transrodnosti]] kao [[Duševna bolest|poremećaja mentalnoga zdravlja]].<ref name=":02">{{Citiranje novina|title=Denmark to school 'ghetto' kids in democracy and Christmas|agency=Reuters Editorial|url=https://www.reuters.com/article/us-denmark-immigration/denmark-to-school-ghetto-kids-in-democracy-and-christmas-idUSKCN1IT1EO|url-status=live|access-date=4 July 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180704222846/https://www.reuters.com/article/us-denmark-immigration/denmark-to-school-ghetto-kids-in-democracy-and-christmas-idUSKCN1IT1EO|archive-date=4 July 2018}}</ref> Čineći to, Danska je postala prva zemlja u [[Europa|Europi]] koja se protivila standardima [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)]], koji su klasificirali transrodni identitet kao problem mentalnoga zdravlja do lipnja 2018.<ref>{{Citiranje weba|last=Williams|first=Steve|date=20 May 2016|title=Denmark to the WHO: Trans Identity Is Not a Mental Illness|url=https://www.care2.com/causes/denmark-to-the-who-trans-identity-is-not-a-mental-illness.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20190327102635/https://www.care2.com/causes/denmark-to-the-who-trans-identity-is-not-a-mental-illness.html|archive-date=27 March 2019|access-date=7 June 2019|website=Care2 Causes|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Simon|first=Caroline|date=20 June 2018|title=Being transgender no longer classified as mental illness. Here's why|url=https://www.usatoday.com/story/news/2018/06/20/transgender-not-mental-illness-world-health-organization/717758002/|access-date=7 June 2019|website=USA TODAY|language=en}}</ref>

=== Masmediji ===
Danski [[masovni mediji]] datiraju iz 1540-ih, kada su rukom pisani listovi izvještavali o vijestima. Godine 1666. [[Anders Bording]], otac danskoga novinarstva, pokrenuo je prve [[Novine|državne novine]]. Godine 1834. pojavile su se prve slobodne novine, a Ustav iz 1849. uspostavio je pravo trajne [[Sloboda tiska|slobode tiska]] u Danskoj. Novine su svoj procvat doživjele u drugoj polovici 19. stoljeća, obično vezane uz jednu ili drugu političku stranku ili [[sindikat]]. [[Modernizacija]] u tiskanim medijima pojavila se nakon 1900. godine i donijela je nove značajke i tehnike mehaničkoga tiska. Ukupna naklada koja je iznosila 500 000 primjeraka dnevno 1901., više je nego udvostručena na 1,2 milijuna 1925.<ref name="media1">Kenneth E. Olson, ''The history makers: The press of Europe from its beginnings through 1965'' (LSU Press, 1966) pp 50 – 64, 433</ref> [[Njemačka okupacija Danske|Njemačka okupacija]] tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] donijela je neformalnu [[Cenzura|cenzuru]]. Sjedišta nekih oporbenih novina [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka|nacisti]] su jednostavno digli u zrak. Tijekom rata postojalo je 550 ilegalno tiskanih novina, malih, potajno tiskanih listova koji su poticali na [[Sabotaža|sabotažu]] i otpor.<ref name="media1" />
[[Datoteka:Lars_von_Trier_2014_(cropped).jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/44/Lars_von_Trier_2014_%28cropped%29.jpg/170px-Lars_von_Trier_2014_%28cropped%29.jpg|lijevo|mini|Redatelj [[Lars von Trier]],sukreator je filmskoga pokreta Dogma 95.|319x319px]]
Danska kinematografija datira iz 1897. godine i od 1980-ih održava stalan tok produkcija uglavnom zahvaljujući financiranju [[Danski filmski institut|Danskoga filmskog instituta]] koji financira država. Postojala su tri velika međunarodno značajna vala danske kinematografije: erotska melodrama [[Nijemi film|nijeme ere]], sve eksplicitniji filmovi o seksu iz 1960-ih i 1970-ih i na posljetku pokret [[Dogma 95|Dogme 95]] kasnih 1990-ih, gdje su redatelji često koristili ručne kamere za postizanje dinamičkoga učinka u svjesnoj reakciji protiv visokobudžetnih studija. Danski filmovi poznati su po svome realizmu, vjerskim i moralnim temama, seksualnoj iskrenosti i tehničkim inovacijama. Danski redatelj [[Carl Theodor Dreyer]] (1889. – 1968.) smatra se jednim od najvećih redatelja [[Povijest filma|rane kinematografije]].<ref>{{Citiranje weba|date=July 2000|title=Carl Dreyer:Day of Wrath, Ordet, Gertrud|url=http://brightlightsfilm.com/29/carldreyer.php|url-status=dead|archive-url=https://archive.today/20130307200514/http://brightlightsfilm.com/29/carldreyer.php|archive-date=7 March 2013|access-date=1 July 2013|website=Bright Lights Film Journal}}</ref><ref name="autogenerated1">{{Citiranje weba|last=Ebert|first=Robert|date=16 February 1997|title=The Passion of Joan of Arc|url=https://www.rogerebert.com/reviews/great-movie-the-passion-of-joan-of-arc-1928|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130610025315/http://www.rogerebert.com/reviews/great-movie-the-passion-of-joan-of-arc-1928|archive-date=10 June 2013|access-date=1 July 2013|website=Chicago Sun Times|quote=Carl Theodor Dreyer (1889–1968), the Dane who was one of the greatest early directors.}}</ref>

Ostali poznati danski filmski redatelji jesu [[Erik Balling]], tvorac popularnih ''[[Olsen-banden]]'' filmova; [[Gabriel Axel]], [[Oscar|dobitnik Oscara]] za ''[[Babettein pir|Babette's Feast]]'' 1987.; i [[Bille August]], [[Oscar|dobitnik Oscara]], [[Zlatna palma|Zlatne palme]] i [[Zlatni globus|Zlatnoga globusa]] za ''[[Pelle osvajač|Pellea Osvajača]]'' 1988. U suvremenoj kinematografiji, značajni redatelji u Danskoj jesu [[Lars von Trier]], koji je sukreirao pokret Dogme, te višestruki dobitnici nagrada [[Susanne Bier]] i [[Nicolas Winding Ref]]. [[Mads Mikkelsen]] svjetski je poznati danski glumac, koji je glumio u filmovima poput ''[[Kralj Artur (film iz 2004.)|King Arthur]]'', ''[[Casino Royale (2006.)|Casino Royale]]'', danskome filmu ''[[Lov (film iz 2012.)|The Hunt]]'' i američkoj TV seriji ''[[Hannibal (TV serija)|Hannibal]]''. Još jedan poznati danski glumac [[Nikolaj Coster-Waldau]] međunarodno je poznat po ulozi [[Jaime Lannister|Jaimea Lannistera]] u HBO-ovoj seriji ''[[Igra prijestolja (televizijska serija)|Igra prijestolja]]''.

Danskim masovnim medijima i informativnim programima dominira nekoliko velikih korporacija. U tiskanim medijima ''[[JP/Politikens Hus]]'' i [[Berlinske medije|''Berlingske Media'']] između sebe kontroliraju najveće novine ''[[Politiken]]'', ''[[Berlingske Tidende]]'' i ''[[Jyllands-Posten]],'' te glavne tabloide ''[[BT (tabloid)|BT]]'' i ''[[Ekstra Bladet]]''. Na televiziji velike udjele gledatelja imaju javne postaje [[DR (televizijski kanal)|DR]] i [[TV 2 (Danska)|TV 2]].<ref>[http://tvm.gallup.dk/tvm/pm/default.htm ''TNS-Gallup'' meter] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140219144649/http://tvm.gallup.dk/tvm/pm/default.htm}}; Television station viewer statistics, figures for July 2012 (week 28).</ref> DR je posebno poznat po visokokvalitetnim TV serijama koje se često prodaju stranim televizijskim kućama i često s glavnim ženskim likovima poput međunarodno poznatih glumica [[Sidse Babett Knudsen]] i [[Sofie Gråbøl]]. Na radiju, DR ima gotovo monopol, trenutno emitira na sva četiri nacionalno dostupna [[FM emitiranje|FM]] kanala, natječući se samo s lokalnim postajama.<ref>{{Citiranje weba|title=Commercial radio|url=http://www.kulturstyrelsen.dk/english/media/media-structure-radio-and-tv/non-public-service-media/commercial-radio-and-tv/commercial-radio/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140515001233/http://www.kulturstyrelsen.dk/english/media/media-structure-radio-and-tv/non-public-service-media/commercial-radio-and-tv/commercial-radio/|archive-date=15 May 2014|access-date=14 May 2014|publisher=Danish Agency for Culture}}</ref>

=== Glazba ===
Danska i njezini brojni udaljeni otoci imaju vrlo bogatu [[Narodna glazba|narodnu glazbu]]. Najpoznatiji klasični skladatelj u zemlji je [[Carl Nielsen]] (1865. – 1931.), posebno zapamćen po svojih šest simfonija i svom [[Puhački kvintet (Nielsen)|Puhačkom kvintetu]], dok se [[Danski kraljevski balet|Kraljevski danski balet]] specijalizirao za djela danskoga koreografa [[August Bournonville|Augusta Bournonvillea]]. [[Danski kraljevski orkestar]] jedan je od najstarijih svjetskih orkestara.<ref>{{Citiranje weba|title=The Royal Danish Orchestra|url=http://kglteater.dk/about-us/the-royal-danish-orchestra|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140507235232/http://kglteater.dk/about-us/the-royal-danish-orchestra|archive-date=7 May 2014|access-date=14 May 2014|publisher=The Royal Danish Theatre}}</ref> Danci su se istaknuli i kao [[jazz]] glazbenici, a [[Kopenhagenski jazz festival]] stekao je međunarodno priznanje.

Moderna [[pop]] i rock scena proizvela je nekoliko imena međunarodne slave, kao što su [[Aqua (bend)|Aqua]], [[Abeceda|Alphabeat]], [[TATA|DAD]], [[King Diamond]], [[Kašmir (bend)|Kashmir]], [[Lukas Graham]], [[Mew (bend)|Mew]], [[Michael uči rock|Michael Learns to Rock]], [[MØ]], [[Oh Zemljo|Oh Land]], [[Raveonettes|The Raveonettes]] i [[Volbeat]]. [[Lars Ulrich]], bubnjar grupe [[Metallica]], postao je prvi danski glazbenik koji je primljen u [[Rock and Roll Hall of Fame]].

[[Festival Roskilde|Roskilde Festival]] u blizini Kopenhagena najveći je glazbeni festival u sjevernoj Europi od 1971., a Danska ima mnoge godišnje glazbene festivale svih žanrova, uključujući [[Međunarodni jazz festival u Aarhusu|Aarhus International Jazz Festival]], [[Skanderborg festival|Skanderborg Festival]], The Blue Festival u Aalborgu, Esbjerg International Chamber Music Festival, [[Festival u Skagenu|Skagen Festival]] i mnoge druge.<ref>[https://web.archive.org/web/20160516134259/http://gaffa.com/festivalguide/dk Festivalguide] Gaffa {{in lang|da}}</ref><ref>[http://www.visitdenmark.dk/da/danmark/musikfestivaler-i-danmark Musikfestivaler i Danmark] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160703105033/http://www.visitdenmark.dk/da/danmark/musikfestivaler-i-danmark|date=3 July 2016}} VisitDenmark {{in lang|da}}</ref>

Danska sudjeluje na [[Pjesma Eurovizije|Eurosongu]] od 1957. i tri puta je pobijedila na natjecanju, [[Pjesma Eurovizije 1963.|1963.]], [[Pjesma Eurovizije 2000.|2000.]] i [[Pjesma Eurovizije 2013.|2013. godine]].

=== Arhitektura i dizajn ===
[[Datoteka:Pv_jensen-klint_05_grundtvig_memorial_church_1913-1940.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/ae/Pv_jensen-klint_05_grundtvig_memorial_church_1913-1940.jpg/170px-Pv_jensen-klint_05_grundtvig_memorial_church_1913-1940.jpg|mini|[[Grundtvigova crkva]] u Kopenhagenu, primjer ekspresionističke arhitekture.|362x362px]]
Danska arhitektura postavila je čvrste utemelje u [[Srednji vijek|srednjemu vijeku]] kada su prvo [[Romanička arhitektura|romaničke]], a zatim [[Gotička arhitektura|gotičke]] crkve i katedrale niknule širom zemlje. U 16. stoljeću u Dansku su dovedeni nizozemski i [[Flamansko slikarstvo|flamanski umjetnici]], isprva kako bi poboljšali utvrde u zemlji, ali sve više kako bi izgradili veličanstvene kraljevske dvorce i palače u [[Renesansna arhitektura|renesansnome]] stilu. Tijekom 17. stoljeća izgrađene su mnoge impresivne građevine u [[Barokna arhitektura|baroknome]] stilu, kako u glavnom gradu tako i u provinciji. [[Arhitektura neoklasicizma|Neoklasicizam]] iz Francuske polako su preuzimali domaći danski arhitekti koji su sve više sudjelovali u definiranju arhitektonskoga stila. Produktivno razdoblje [[Historicizam|historicizma]] naposljetku se utopilo u nacionalni [[Romantizam|romantičarski stil]] 19. stoljeća.<ref>{{Citiranje weba|title=Danish Architecture: An Overview|url=http://www.visitdenmark.com/irland/en-ie/menu/turist/inspiration/detkulturelledanmark/arkitektur/danish-architecture-an-overview.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110719130528/http://www.visitdenmark.com/irland/en-ie/menu/turist/inspiration/detkulturelledanmark/arkitektur/danish-architecture-an-overview.htm|archive-date=19 July 2011|access-date=19 July 2011}}</ref>

Dvadeseto stoljeće donijelo je nove arhitektonske stilove, uključujući [[Ekspresionistička arhitektura|ekspresionizam]], najbolje prikazan nacrtima arhitekta [[Peder Vilhelm Jensen-Klint|Pedera Vilhelma Jensena-Klinta]], koji se uvelike oslanjao na skandinavsku gotičku tradiciju opeke, te [[nordijski klasicizam]], koji je uživao kratku popularnost u prvim desetljećima stoljeća. U 1960-ima danski arhitekti poput [[Arne Jacobsen|Arnea Jacobsena]] stupili su na svjetsku scenu sa svojom vrlo uspješnom [[Danski funkcionalistički stil|funkcionalističkom arhitekturom]]. Ovo se pak razvilo u novija remek-djela svjetske klase, uključujući Operu [[Jørn Utzon|Jørna Utzona]] u [[Sydneyska opera|Sydneyu]] i [[Arche de la Défense|Grande Arche]] de la Défense [[Johan Otto von Spreckelsen|Johana Otta von Spreckelsena]] u Parizu, utirući put nizu suvremenih danskih dizajnera poput [[Bjarke Ingels|Bjarkea Ingelsa]], koji će biti nagrađen za izvrsnost u zemlji i inozemstvu.<ref>{{Citiranje weba|title=Architecture|url=http://www.ambhanoi.um.dk/en/menu/InfoDenmark/Danish+Culture/Architecture/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100206051248/http://www.ambhanoi.um.dk/en/menu/InfoDenmark/Danish+Culture/Architecture/|archive-date=6 February 2010|access-date=6 February 2010}}</ref>

Danski dizajn izraz je koji se često koristi za opisivanje stila [[Funkcionalizam (arhitektura)|funkcionalističkoga]] dizajna i arhitekture koji je razvijen sredinom 20. stoljeća, a potječe iz Danske. Danski dizajn se obično primjenjuje na [[industrijski dizajn]], [[namještaj]] i predmete za kućanstvo, koji su osvojili mnoge međunarodne nagrade. [[Kraljevski Kopenhagen|Kraljevska tvornica porculana]] poznata je po kvaliteti svoje keramike i izvoznih proizvoda diljem svijeta. Danski dizajn također je poznata marka, često povezana sa svjetski poznatim dizajnerima i arhitektima 20. stoljeća kao što su [[Børge Mogensen]], [[Finn Juhl]], [[Hansa Wegnera|Hans Wegner]], [[Arne Jacobsen]], [[Poul Henningsen]] i [[Verner Panton]].<ref>[https://web.archive.org/web/20100522002856/http://en.ddc.dk/denmarkbydesign "Danish by Design"], ''DDC''.</ref> Ostali poznati dizajneri su [[Kristian Solmer Vedel]] (1923. – 2003.) u području industrijskoga dizajna, [[Jens Quistgaard]] (1919. –  2008.) za kuhinjski namještaj i pribor te [[Ole Wanscher]] (1903. – 1985.) koji je imao klasičan pristup dizajnu namještaja.

=== Književnost i filozofija ===
[[Datoteka:Constantin_Hansen_1836_-_HC_Andersen.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c2/C.A._Jensen_1836_-_HC_Andersen.jpg/170px-C.A._Jensen_1836_-_HC_Andersen.jpg|lijevo|mini|Portret [[Hans Christian Andersen|Hansa Christiana Andersena]] (1836.), autor [[Christian Albrecht Jensen]].|269x269px]]
Prva poznata danska književnost su mitovi i folklor iz 10. i 11. stoljeća. [[Saxo Grammaticus]], koji se inače smatra prvim danskim piscem, radio je za biskupa [[Absalon|Absalona]] na kronici [[Povijest Danske|danske povijesti]] (''[[Gesta Danorum]]''). Vrlo malo se zna o danskoj književnosti iz [[Srednji vijek|srednjega vijeka]]. U [[Prosvjetiteljstvo|doba prosvjetiteljstva]] bio je poznat [[Ludvig Holberg]] čije se komedije još uvijek izvode.

U kasnome 19. stoljeću književnost se smatrala instrumentom utjecaja na društvo. Poznat kao "[[moderni iskorak]]", ovaj pokret zagovarali su [[Georg Brandes]], [[Henrik Pontoppidan]] (dobitnik [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]]) i [[Jens Peter Jacobsen|J.&nbsp;P. Jacobsen]]. [[Romantizam]] je utjecao na glasovitoga pisca i pjesnika [[Hans Christian Andersen|Hansa Christiana Andersena]], poznatoga po svojim pričama i [[Bajka|bajkama]], kao primjerice ''[[Ružno pače]]'', ''[[Mala sirena]]'' i ''[[Snježna kraljica (bajka)|Snježna kraljica]]''. U novijoj povijesti [[Johannes Vilhelm Jensen]] također je dobio [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]]. [[Karen Blixen]] poznata je po svojim romanima i kratkim pričama. Drugi značajni danski pisci su [[Herman Bang]], [[Gustav Wied]], [[William Heinesen]], [[Martin Andersen Nexø]], [[Piet Hein]], [[Hans Scherfig]], [[Klaus Rifbjerg]], [[Dan Turèll]], [[Tove Ditlevsen]], [[Inger Christensen]] i [[Peter Høeg]].

Danska filozofija ima dugu tradiciju kao dio [[Zapadnjačka filozofija|zapadne filozofije]]. Možda najutjecajniji danski filozof bio je [[Søren Kierkegaard]], tvorac [[Kršćanski egzistencijalizam|kršćanskoga egzistencijalizma]]. Kierkegaard je imao nekoliko danskih sljedbenika, uključujući [[Harald Høffding|Haralda Høffdinga]], koji se kasnije u životu pridružio pokretu [[Pozitivizam|pozitivizma]]. Među ostalim Kierkegaardovim sljedbenicima su [[Jean-Paul Sartre]] koji je bio impresioniran Kierkegaardovim pogledima na pojedinca, te [[Rollo May]], koji je dao doprinos u stvaranju [[Humanistička psihologija|humanističke psihologije]]. Drugi zapaženi danski filozof je [[NFS Grundtvig|Grundtvig]], čija je filozofija dovela do novoga oblika neagresivnog nacionalizma u Danskoj, a koji je također utjecajan zbog svojih teoloških i povijesnih djela.

=== Slikarstvo i fotografija ===
[[Datoteka:C_W_Eckersberg_1841_-_Kvinde_foran_et_spejl.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/7a/C_W_Eckersberg_1841_-_Kvinde_foran_et_spejl.jpg/170px-C_W_Eckersberg_1841_-_Kvinde_foran_et_spejl.jpg|mini|''Žena ispred ogledala'' (1841.), [[Christoffer Wilhelm Eckersberg]].|323x323px]]
Dok je danska umjetnost bila pod utjecajem trendova u Njemačkoj i Nizozemskoj, crkvene [[Freska|freske]] iz 15. i 16. stoljeća, koje se mogu vidjeti u mnogim starijim crkvama u zemlji, od posebnoga su interesa jer su oslikane u stilu tipičnom za domaće danske slikare.<ref>[http://www.panoramas.dk/kalkmalerier/ Wall Paintings in Danish Churches from Panoramas.dk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091128170607/http://www.panoramas.dk/kalkmalerier/}}.</ref>

[[Dansko zlatno doba]], koje je započelo u prvoj polovici 19. stoljeća, bilo je nadahnuto novim osjećajem [[Nacionalizam|nacionalizma]] i [[Romantizam|romantizma]], koje je krajem prošlog stoljeća tipizirao [[Povijesno slikarstvo|povijesni slikar]] [[Nicolai Abraham Abildgaard|Nicolai Abildgaard]]. [[Christoffer Wilhelm Eckersberg]] nije bio samo produktivan umjetnik sam po sebi nego je i predavao na [[Kraljevska danska akademija likovnih umjetnosti|Kraljevskoj danskoj akademiji likovnih umjetnosti]] gdje su neki od njegovih studenata bili značajni slikari kao što su [[Wilhelm Bendz]], [[Christen Købke]], [[Martinus Rørbye]], [[Konstantin Hansen|Constantin Hansen]] i [[Wilhelm Marstrand]].

Godine 1871. [[Holger Drachmann]] i [[Karl Madsen]] posjetili su [[Skagen]] na krajnjem sjeveru [[Jylland|Jutlanda]] gdje su brzo izgradili jednu od najuspješnijih skandinavskih [[Slikari iz Skagena|umjetničkih kolonija]] specijaliziranih za [[naturalizam (umjetnost)|naturalizam]] i [[Realizam (umjetnost)|realizam]], a ne za tradicionalni pristup koji je favorizirala akademija. Ugostili su ih [[Michael Ancher]] i njegova supruga [[Anna Ancher]], a ubrzo su im se pridružili [[PS Krøyer|P. S. Krøyer]], [[Carl Locher]] i [[Laurits Tuxen]]. Svi su slikali pejzaže i motive života lokalnoga stanovništva.<ref>[http://www.answers.com/topic/skagen Art Encyclopedia: Skagen.]</ref> Slični trendovi razvili su se na Funenu s ''[[Fynboerne|Fynboerneima]]'' koji su uključivali [[Johannes Larsen|Johannesa Larsena]], [[Fritz Syberg|Fritza Syberga]] i [[Peter Hansen (slikar)|Petera Hansena]],<ref name="Funish">[http://www.johanneslarsenmuseet.dk/page.asp?sideid=2301&zcs=2200 "The Funish Art Colony"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130418012953/http://www.johanneslarsenmuseet.dk/page.asp?sideid=2301&zcs=2200|date=18 April 2013}}, ''Johannes Larsen Museet''.</ref> i na otoku Bornholm s [[Bornholmska slikarska škola|bornholmskom školom slikara]] uključujući [[Niels Lergaard|Nielsa Lergaarda]], [[Kræsten Iversen|Kræstena Iversena]] i [[Oluf Høst|Olufa Høsta]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.roughguides.com/travel/europe/denmark/introduction-to-denmark.aspx |title=The Bornholm School from the Rough Guide to Denmark. |access-date=13. listopada 2022. |archive-date=20. siječnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130120162042/http://www.roughguides.com/travel/europe/denmark/introduction-to-denmark.aspx |url-status=dead }}</ref>

Slikarstvo je i dalje istaknuti oblik umjetničkoga izražavanja u danskoj kulturi i utječe na glavne međunarodne trendove u ovome području. To uključuje [[impresionizam]] i modernističke stilove [[Ekspresionizam|ekspresionizma]], [[Apstraktna umjetnost|apstraktnoga slikarstva]] i [[Nadrealizam|nadrealizma]]. Dok je međunarodna suradnja i aktivnost gotovo uvijek bila ključna za dansku umjetničku zajednicu, utjecajni umjetnički kolektivi s čvrstom danskom bazom jesu [[De Tretten]] (1909. – 1912.), [[Linien]] (1930. i 1940.), [[COBRA (avangardni pokret)|COBRA]] (1948. – 1951.), [[Fluxus]] (1960-ih i 1970-ih), [[Junge Wilde|De Junge Vilde]] (1980-ih) i nedavno [[Superflex]] (osnovan 1993.). Većina danskih slikara modernoga doba također je bila vrlo aktivna s drugim oblicima umjetničkoga izražavanja, kao što su [[kiparstvo]], [[keramika]], umjetničke instalacije, [[aktivizam]], film i eksperimentalna arhitektura. Značajni danski slikari modernoga doba koji pripadaju različitim umjetničkim pokretima jesu [[Theodor Philipsen]] (1840. – 1920., impresionizam i naturalizam), [[Anna Klindt Sørensen]] (1899. – 1985., ekspresionizam), [[Franciska Clausen]] (1899. – 1986., Neue Sachlichkeit, kubizam, nadrealizam i drugi), [[Henry Heerup]] (1907. –1993., [[naiva]]), [[Robert Jacobsen]] (1912. – 1993., apstraktno slikarstvo), [[Carl-Henning Pedersen|Carl Henning Pedersen]] (1913. – 2007., apstraktno slikarstvo), [[Asger Jorn]] (1914. – 1973., [[situacionizam]], apstraktno slikarstvo), [[Bjørn Wiinblad]] ( 1918. – 2006., [[Art déco|art deco]], [[orijentalizam]]), [[Po Kirkebyju|Per Kirkeby]] (r. 1938., neoekspresionizam, apstraktno slikarstvo), [[Per Arnoldi]] (r. 1941., [[pop art]]), [[Michael Kvium]] (r. 1955., neo-nadrealizam) i [[Simone Aaberg Kærn]] (r. 1969., foto[[Fotorealizam|realizam]]).

Danska fotografija razvila se od snažnoga sudjelovanja i interesa za same početke [[Povijest fotografije|umjetnosti fotografije]] 1839. godine do uspjeha znatnoga broja Danaca u današnjemu svijetu fotografije. Pioniri poput [[Mads Alstrup|Madsa Alstrupa]] i [[Georg Emil Hansen|Georga Emila Hansena]] utrli su put brzo rastućoj profesiji tijekom druge polovice 19. stoljeća. Danas su danski fotografi kao što su [[Astrid Kruse Jensen]] i [[Jakov Aue Sobol|Jacob Aue Sobol]] aktivni u zemlji i inozemstvu, sudjelujući na ključnim izložbama diljem svijeta.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.photography-now.com/popup_ausst_5.php?id_ausstellungen=T50624 |title=Contemporary Danish Photography. |access-date=13. listopada 2022. |archive-date=7. srpnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120707000845/http://www.photography-now.com/popup_ausst_5.php?id_ausstellungen=T50624 |url-status=dead }}</ref>

=== Kuhinja ===
[[Datoteka:Smørrebrød-01.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/9d/Sm%C3%B8rrebr%C3%B8d-01.jpg/220px-Sm%C3%B8rrebr%C3%B8d-01.jpg|lijevo|mini|''Smørrebrød'', raznovrsni danski otvoreni sendviči.]]
Tradicionalna [[kuhinja]] Danske, kao i ostalih nordijskih zemalja, te [[Sjeverna Njemačka|Sjeverne Njemačke]], temelji se uglavnom na mesu, ribi i krumpiru. Danska su jela izrazito sezonska, a proizlaze iz poljoprivredne prošlosti zemlje, njezine geografije i klime i karakterističnih dugih, hladnih zima.

Otvoreni sendviči na raženom kruhu, poznati kao ''[[smørrebrød]]'', koji su u svom osnovnom obliku uobičajena jela za ručak, mogu se smatrati nacionalnim specijalitetom kada su pripremljeni i ukrašeni raznim drugim sastojcima. Tople obroke tradicionalno čini mljeveno meso, kao što su ''[[frikadeller]]'' (mesne okruglice od teletine i svinjetine) i ''hakkebøf'' (pljeskavice od mljevene govedine), ili obilnija jela od mesa i ribe kao što su ''[[flæskesteg]]'' (pečena svinjetina s čvarcima) i ''kogt torsk'' (bakalar) s umakom od [[Senf|senfa]]. Danska je poznata po pivima [[Carlsberg]] i [[Tuborg]], te po [[Akvavit|akvavitu]] i [[Pelinkovac|biterima]].

Otprilike od 1970. kuhari i restorani diljem Danske uveli su gurmansko kuhanje, pod velikim utjecajem [[Francuska kuhinja|francuske kuhinje]]. Također inspirirani kontinentalnim praksama, danski kuhari nedavno su razvili novu inovativnu kuhinju i niz gurmanskih jela temeljenih na visokokvalitetnim lokalnim proizvodima poznatu kao [[nova danska kuhinja]].<ref>{{Citiranje weba|title=new nordic recipes|url=http://denmark.dk/en/lifestyle/food-drink/new-nordic-recipes|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160807191139/http://denmark.dk/en/lifestyle/food-drink/new-nordic-recipes/|archive-date=7 August 2016|access-date=15 August 2016|publisher=Ministry of Foreign Affairs of Denmark}}</ref> Kao rezultat ovoga razvoja, Danska sada ima znatan broj međunarodno priznatih restorana od kojih je nekoliko nagrađeno [[Michelin vodič|Michelinovim zvjezdicama]].

=== Sport ===
[[Datoteka:Michael_Laudrup_2016c.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/d4/Michael_Laudrup_2016c.jpg/170px-Michael_Laudrup_2016c.jpg|mini|[[Michael Laudrup]] proglašen je najboljim danskim nogometašem svih vremena od strane Danske nogometne unije.]]
Sportovi su popularni u Danskoj, a njezini građani aktivno sudjeluju različitim sportovima. Nacionalni sport je [[nogomet]] s preko 320 000 igrača u više od 1600 klubova.<ref>{{Citiranje weba|year=2013|title=DIF specialforbunds medlems|url=http://public.tableausoftware.com/profile/#!/vizhome/DIFidraettenital2013-dif_dk/DIFmedl-foren-tal|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140526234318/http://public.tableausoftware.com/profile/#!/vizhome/DIFidraettenital2013-dif_dk/DIFmedl-foren-tal|archive-date=26 May 2014|access-date=15 June 2014|publisher=Danmarks Idrætsforbund|language=da}}</ref> Danska se šest puta uzastopno kvalificirala za [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europsko prvenstvo]] između 1984. i 2004., a pobijedila je naslov europskoga prvaka [[Europsko prvenstvo u nogometu – Švedska 1992.|1992]] . Ostala značajna postignuća jesu osvajanje [[FIFA Konfederacijski kup|FIFA konfederacijskoga kupa]] 1995. i dolazak do četvrtfinala [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetskoga prvenstva 1998.]] Značajni danski nogometaši su [[Allan Simonsen]], proglašen najboljim igračem Europe 1977., [[Peter Schmeichel]], proglašen "najboljim svjetskim vratarom" 1992. i 1993., i [[Michael Laudrup]], proglašen najboljim danskim igračem svih vremena od strane [[Danski nogometni savez|Danske nogometne unije]].<ref>{{Citiranje weba|date=13 November 2006|title=Michael Laudrup bedste spiller gennem tiderne|url=http://www.dbu.dk/news/newsShow.aspx?id=235647|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20110517122915/http://www.dbu.dk/news/newsShow.aspx?id=235647|archive-date=17 May 2011|access-date=18 November 2012|publisher=DBU}}</ref>

Veliki je fokus i na [[Rukomet|rukometu]]. [[Danska ženska rukometna reprezentacija|Ženska reprezentacija]] tijekom 1990-ih nizala je velike uspjehe te je osvojila ukupno 13 medalja – sedam zlatnih (1994., 1996. (2), 1997., 2000., 2002. i 2004.), četiri srebrne (1962., 1993., 1998. i 2004. ) i dvije brončane (1995. i 2013.). Što se tiče [[Danska rukometna reprezentacija|muškaraca]], Danska je osvojila 12 medalja: četiri zlatne (2008., 2012., 2016. i 2019.), četiri srebrne (1967., 2011., 2013. i 2014.) i četiri brončane (2002., 2004., 2006. i 2007.), najviše što je bilo koja momčad osvojila u povijesti [[Europska prvenstva u rukometu|Europskoga rukometnog prvenstva]].<ref>{{Citiranje weba|title=National Team rankings|url=http://www.eurohandball.com/2013/article/011996|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140203184111/http://www.eurohandball.com/2013/article/011996|archive-date=3 February 2014|access-date=13 May 2014|publisher=European Handball Federation}}</ref> Godine 2019. danska muška rukometna reprezentacija osvojila je svoj prvi [[Danska rukometna reprezentacija|naslov Svjetskoga prvaka]] na turniru koji su zajednički organizirali Njemačka i Danska. 

Posljednjih godina Danska se proslavila i kao jaka [[Biciklizam|biciklistička]] nacija, s [[Michael Rasmussen|Michaelom Rasmussenom]] koji je 2005. i 2006. dosegao status kralja planina na [[Tour de France|Tour de Franceu]]. Ostali popularni sportovi jesu [[golf]], koji je uglavnom popularan među starijim demografskim skupinama,<ref>{{Citiranje weba|title=Om DIF – Medlemstal|url=http://www.dif.dk/OmDIF/Forside/Idraetten%20i%20tal/medlemstal.aspx|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070716195104/http://www.dif.dk/OmDIF/Forside/Idraetten%20i%20tal/medlemstal.aspx|archive-date=16 July 2007|access-date=16 July 2007}}</ref> [[tenis]], u kojem je Danska uspješna na profesionalnoj razini, [[košarka]] (Danska se pridružila međunarodnome upravnom tijelu [[Međunarodna košarkaška federacija|FIBA]]-i 1951.),<ref>[http://www.fiba.com/pages/eng/fc/FIBA/fibaStru/nfLeag/p/nationalfederationnumber/271/nfProf.html Profile | Denmark] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151114021234/http://www.fiba.com/pages/eng/fc/FIBA/fibaStru/nfLeag/p/nationalfederationnumber/271/nfProf.html}}, Fiba.com.</ref> [[ragbi]] (danski ragbi savez postoji od 1950. godine),<ref>Bath, Richard (ed.</ref> [[hokej na ledu]] (često se natječe u najvišoj skupini Svjetskoga prvenstva za muškarce), [[veslanje]] (Danska se specijalizirala za lako veslanje i posebno je poznata po svome lakom [[Četverac bez kormilara|četvercu bez kormilara]], osvojivši šest zlatnih i dvije srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu te tri zlatne i dvije brončane [[Olimpijske igre|olimpijske]] medalje), te nekoliko dvoranskih sportova, posebice [[badminton]], [[stolni tenis]] i [[gimnastika]], u svakom od kojih je Danska osvojila svjetska prvenstva i olimpijske medalje. Brojne danske plaže i odmarališta popularna su mjesta za [[ribolov]], vožnju [[Kanu|kanuom]], [[Kajak|kajakom]] i mnoge druge sportove na vodi.

== Izvori ==
<div style="height: 220px; overflow: auto; padding: 3px; border:1px solid #AAAAAA; reflist4" >
{{izvori|30em}}
</div>

==Bilješke==
<references group="N"/>

== Literatura==
{{refbegin}}
* {{cite book|last1=Stone|first1=Andrew|last2=Bain|first2=Carolyn|last3=Booth|first3=Michael|last4=Parnell|first4=Fran|title=Denmark|date=2008|publisher=Lonely Planet|location=Footscray, Victoria|isbn=978-1-74104-669-4|page=[https://archive.org/details/lonelyplanetdenm00andr/page/31 31]|edition=5th|url=https://archive.org/details/lonelyplanetdenm00andr|url-access=registration}}
* {{cite book|last1=Busck |first1=Steen |editor-last1=Poulsen|editor-first1=Henning |title="Danmarks historie&nbsp; – i grundtræk" |year=2002 |publisher=Aarhus Universitetsforlag |publication-date=2002| isbn=978-87-7288-941-2 |language=da}}
* {{cite book |title= Den oövervinnerlige |last=Englund |first=Peter |authorlink=Peter Englund |year=2000 |publisher=Atlantis |location=Stockholm |isbn=978-91-7486-999-6 |language=sv}}
* {{cite book |title= The Northern Wars (1558–1721) |first=Robert I. |last=Frost |year=2000 |publisher=Pearson Education |isbn=978-0-582-06429-4}}
* {{Cite book|last1=Gammelgaard |first1=Frederik |last2=Sørensen |first2=Niels
|year=1998
|title=Danmark – en demokratisk stat
|publisher=Alinea
|isbn=978-87-23-00280-8|language=da}}
* {{cite book |title= Karl X Gustavs krig|last=Isacson |first= Claes-Göran |year= 2002 |publisher= Historiska Media |location= Lund |isbn= 978-91-85057-25-2|language=sv}}
* {{Cite book|last=Jørgensen |first=Gitte
|year=1995
|title=Sådan styres Danmark
|publisher=Flachs
|isbn=978-87-7826-031-4|language=da}}
* {{cite book |last=Michaelsen |first=Karsten Kjer |chapter=Politikens bog om Danmarks oldtid |title=Politikens Forlag (1. bogklubudgave) |year=2002 |publisher=Gyldendals Bogklubber |isbn=978-87-00-69328-9 |language=da}}
* {{in lang|sv}} Nationalencyklopedin, vol. 4, Bokförlaget Bra Böcker, 2000, {{ISBN|978-91-7024-619-7}}.
* {{cite book |last1=Parker |first1=Geoffrey |title=The Thirty Years' War |date=1984 |url=https://archive.org/details/thirtyyearswar0000unse |location=London and New York |publisher=Routledge |language=en |isbn=0-415-02534-6}}
{{refend}}


== Vanjske poveznice ==

* [http://www.denmark.dk/ Službena stranica Danske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201211054513/http://www.denmark.dk/|date=11. prosinca 2020.}}
* [http://www.visitdenmark.com/ Danski Turistbiro]
* [http://www.pausenberger.com/bornholm.html Bornholm, Danska fotografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060716120422/http://www.pausenberger.com/bornholm.html|date=16. srpnja 2006.}}
* [https://web.archive.org/web/20071011050224/http://kommune.eniro.dk/danmarkskort/ Danska: mapa regija i općina]
{{Portal Europa}}{{Nordijsko vijeće}}{{Europa}}{{Zapadnoeuropska unija}}{{Europska unija}}{{NATO}}


[[Kategorija:Danska| ]]
[[Kategorija:Države članice Europske unije]]
[[Kategorija:Države članice NATO-a]]