Vidi kôd stranice Mornarička zvjezdarnica u Puli

{{coor title dms|44|51|56|N|13|50|46.5|E|display=title,inline|scale:1000}}
{| class="wikitable" align=right
|colspan=2 text align=center|'''Popis asteroida koje je Johann Palisa<br>otkrio iz Mornaričke zvjezdarnice u Puli'''
|-
|colspan=2|[[Datoteka:Pola_observatory_m.jpg|280px]]
|-
!width="150" style="background:#efefef;"|Broj i ime
!style="background:#ffdead;"|Datum otkrića
|-
| [[136 Austria]]
| [[18. ožujka]] [[1874.]]
|-
| [[137 Meliboea]]
| [[21. travnja]] 1874.
|-
| [[140 Siwa]] 
| [[13. listopada]] 1874.
|-
| [[142 Polana]]
| [[28. siječnja]] [[1875.]]
|-
| [[143 Adria]]
| [[23. veljače]] 1875.
|-
| [[151 Abundantia]]
| [[1. studenog]] 1875.
|-
| [[153 Hilda]]
| [[2. studenog]] 1875.
|-
| [[155 Scylla]]
| [[8. studenog]] 1875.
|-
| [[156 Xanthippe]]
| [[22. studenog]] 1875.
|-
| [[178 Belisana]]
| [[6. studenog]] [[1877.]]
|-
| [[182 Elsa]]
| [[7. veljače]] [[1878.]]
|-
| [[183 Istria]]
| [[8. veljače]] 1878.
|-
| [[184 Dejopeja]]
| [[28. veljače]] 1878.
|-
| [[192 Nausikaa]]
| [[17. veljače]] [[1879.]]
|-
| [[195 Eurykleia]]
| [[19. travnja]] 1879.
|-
| [[197 Arete]]
| [[21. svibnja]] 1879.
|-
| [[201 Penelope]]
| [[7. kolovoza]] 1879.
|-
| [[204 Kallisto]]
| [[8. listopada]] 1879.
|-
| [[205 Martha]]
| [[13. listopada]] 1879.
|-
| [[207 Hedda]]
| [[17. listopada]] 1879.
|-
| [[208 Lacrimosa]]
| [[21. listopada]] 1879.
|-
| [[210 Isabella]]
| [[12. studenog]] 1879.
|-
| [[211 Isolda]]
| [[10. prosinca]] 1879.
|-
| [[212 Medea]]
| [[6. veljače]] [[1880.]]
|-
| [[214 Aschera]]
| [[29. veljače]] 1880.
|-
| [[216 Kleopatra]]
| [[10. travnja]] 1880.
|-
| [[218 Bianca]]
| [[4. rujna]] 1880.
|-
| [[219 Thusnelda]]
| [[30. rujna]] 1880.
|}
'''Mornarička zvjezdarnica u Puli''' ([[njemački jezik|njem]]. ''K. und K. Marinesternwarte Pola''), najstarija je [[zvjezdarnica]] na tlu [[Hrvatska|Hrvatske]]. Strateškom odlukom proširenja sfere interesa [[Austro-Ugarska|Austro–Ugarske]] monarhije na [[Jadransko more]] te traganjem za lokacijom na kojoj se mogu izbjeći budući problemi s lokacijom na nesigurnom teritoriju, [[1853.]] godine [[Pula]] postaje glavna vojna luka monarhije. Rastom flote rastu i potrebe za podešavanjem [[kronometar]]a brodova, te je tako [[1871.]] godine sagrađen Hidrografski zavod Austro-Ugarske monarhije na brdu [[Monte Zaro]] (K. und K. Marinesternwarte Pola). Na početku njena rada instrumenti, oprema i literatura sele se u Pulu iz [[Trst]]a. Posao izgradnje i astronomska opažanja u tom periodu vrši prvi voditelj [[Franz Paugger]]. Velik rast obima i snage flote prate rast grada ali i zvjezdarnice.

== Rad Johanna Palise ==
Pod ravnanjem [[Johann Palisa|Johanna Palise]] ([[1872.]] – [[1880.]]), zvjezdarnica postaje svjetski poznata po otkrićima. S njenih se teleskopa otkriva 28 malih planeta ([[asteroid]]a) od kojih prvi dobiva naziv "[[136 Austria|Austria]]" a slijede između ostalih i "[[142 Polana|Polana]]", "[[143 Adria|Adria]]" i "[[183 Istria|Istria]]". 

Pod ravnanjem baruna [[Ivo Benko|Ive Benka]] barun od Bojnika ([[1884.]] – [[1885.]], [[1894.]] – [[1901.]]) raste kvaliteta i obim geofizičkih mjerenja. Kako je prvenstvena namjena zvjezdarnice bio tehnička podrška floti, instrumentarij je u pogledu astronomskog određivanja vremena bio prvoklasan, a neki su od tih instrumenata do nedavno korišteni pri zvjezdarnici u [[Trst]]u. Kako bi se kugla za signalizaciju podneva bolje vidjela, prebačena je na kaštel, a između nje i sobe s kronometrima na Monte Zaru provučena je električna linija. Što se ticalo klasičnih teleskopa za sve namjene s maksimalnim promjerom refraktora od 170 mm i reflektora od 300 mm, bez obzira na vrhunsku kakvoću i značajna otkrića to nisu bili impozantni teleskopi. Taj nerazmjer instrumentarija i postignuća pokazuje koliko je tadašnja Pula bilo povoljno mjesto za podizanje zvjezdarnice. 

== Zvjezdarnica u periodu 1918. do danas ==
[[Datoteka:Pulska zvjezdarnica (134FJAKA 1033) (44796381805).jpg|mini|lijevo|250px|Zvjezdarnica 2018. godine.]]
Raspadom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske monarhije]], tijekom bezvlašća, kompletan zavod i zvjezdarnica su izloženi pljački, uništava se biblioteka i dio instrumentarija. Grad Pulu zauzima talijanska vojska. U [[Kraljevina Italija|Kraljevini Italiji]] Pula prestaje biti istaknuta luka te dolazi do stagnacije grada i zvjezdarnice u njemu. Instrumentarij i biblioteka se dobrim dijelom seli u Trst, Udine i drugdje po talijanskim zvjezdarnicama, a u Puli se ukida zvjezdarnica. Dalje u zgradi Hidrografskog instituta ostaje raditi meteorološka i magnetska stanica, sve do njegova razaranja pod savezničkim bombama [[1944.]] godine. Bombardiranje je preživio samo manji dio lijevog krila zgrade. U blokadi grada nakon završetka drugog svjetskog rata i britanske okupacije definitivno biva uništen ili u Trst prebačen sav preostali instrumentarij i biblioteka. Razrješenjem Pulske krize i dolaskom [[SFRJ|Jugoslavije]] postoje preči problemi od obnove srušene zgrade Hidrografskog zavoda, porušen i oštećen dio se uklanja, a preostali dio lijevog krila se sanira i služi od [[1947.]] godine kao vojna meteorološka stanica. Ostatak poravnanog terena na kojem su ostajali temelji zgrade i stupova instrumenata čine čistinu na vrhu brda koja postaje neslužbeno dječje igralište. Na euforiji izazvanoj epohalnim postignućima astronautike i nekolicini amaterski sagrađenih teleskopa, [[1973.]] godine osniva se u Puli [[Amatersko astronomsko društvo Istra|Amatersko astronomsko društvo "Istra"]], kojemu je jedan od ciljeva bila i valorizacija, obnova, te privođenje svrsi preostalog dijela zvjezdarnice. Nižu se rezultati na amaterskom i edukacijskom radu i devet godina kasnije, astronomsko društvo dobiva na upravljanje taj prostor. Grad Pula više u astronomskom smislu nije onaj grad u kojem je zvjezdarnica nastala, jer je [[svjetlosno onečišćenje]] takvog intenziteta da se samo manji dio astronomskih opažanja može vršiti sa zvjezdarnice. Planira se nov ustroj u pravcu edukacije mladeži, djelomična dogradnja i smještaj [[planetarij]]a u taj prostor. Nade da će se zgrada zvjezdarnice i Hidrografskog instituta moći obnoviti u cijelom ili dijelu bivšeg volumenu prestaju podizanjem zgrada dječjeg vrtića na vrh brda Monte Zaro. Takvom odlukom grada u kojem se pokazuje neosjetljivost na tradicijske vrijednosti, edukacijske i promidžbene aktivnosti astronomskog društva dovode se u pitanje. Sjećanje na tu zvjezdarnicu seli se u povijest astronomije, gdje je Pola Observatory, kodnog broja MPC – 538, pojam po vizualnom otkrivanju asteroida, a njene ruševine su mjesto na koje hodočaste astronomi. Osim asteroida "Polana" koji kružeći oko Sunca podsjeća na slavu te zvjezdarnice, od [[1997.]] godine velik je dio asteroida [[243 Ida]] nazvan '''Pola regio''', pulskoj zvjezdarnici u čast.

==Predstojnici==
# [[Franz Paugger]] <small>(1871.)</small>
# [[Johann Palisa]] <small>(1872. – 1880.)</small>
# [[Ivo Benko|Ivo Benko Bojnički]] <small>(1884. – 1885.)</small>
# [[Franz Laschober]]
# Ivo Benko Bojnički <small>(1893. – 1901.)</small>
# [[Cäsar Arbesser von Rastburg]]

==Više informacija==
*[[Hidrografski zavod u Puli]]


{{Pula}}

== Vanjske poveznice ==
* {{HTE|mornaricka-zvjezdarnica-u-puli|Mornarička zvjezdarnica u Puli}}

[[Kategorija:Zvjezdarnice u Hrvatskoj|Pula]]
[[Kategorija:Građevine u Puli]]
[[Kategorija:Austrougarska ratna mornarica]]