Vidi kôd stranice Parkinsonova bolest

{{Infokvir bolest
 | latinski = Paralysis agitans
 | kod-1    = G20
 | naziv-1  = Parkinsonova bolest
 | kod-2    = F02.3
 | naziv-2  = Demencija u Parkinsonovoj bolesti
}}
[[Datoteka:Sir William Richard Gowers Parkinson Disease sketch 1886.jpg|mini|200px|Ilustracija parkinsonove bolesti]]
'''Parkinsonova bolest''' je [[bolest]] poremećaja pokreta zbog smanjenja lučenja kemijske supstancije [[dopamin]]a u dijelu [[mozak|mozga]] koji ima važnu ulogu u kontroli voljnih pokreta (bazalni gangliji).
Bolest je nazvana po liječniku iz [[London]]a dr. [[James Parkinson|Jamesu Parkinsonu]], koji je [[1817.]] godine prvi opisao simptome [[bolest]]i.

== Opis bolesti ==

==== Pet kliničkih stupnjeva Parkinsonove bolesti ====

* 0 - nema znakova bolesti
* 1 - bolest zahvaća jednu stranu tijela 
* 1,5 - jednostrana + aksijalna zahvaćenost
* 2 - zahvaćene obje strane tijela bez poremećaja ravnoteže
* 2,5 - blaga obostrana bolest s nesigurnošću, ali i održavanjem položaja pri naglom izbacivanju iz početnog položaja
* 3 - blaga do umjerena obostrana bolest s posturalnom nestabilnošću, ali bolesnik je fizički samostalan
* 4 - teška onesposobljenost, s tim da je bolesnik još sposoban stajati i hodati bez pomoći
* 5 - vezanost uz kolica ili krevet.<ref name="Demarin,Bošnjak-Pašić">[http://www.vasezdravlje.com/izdanje/clanak/1039/1/ Vaše zdravlje br. 51 (12/06)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120210023709/http://www.vasezdravlje.com/izdanje/clanak/1039/1/ |date=10. veljače 2012. }} Akademkinja Vida Demarin, dr. med., spec. neuropsihijatar; mr. sc. Marija Bošnjak-Pašić, dr. med., spec. neurolog: ''Bolest crne jezgre mozga''.</ref>

==== Primarni simptomi ====
* [[Tremor]] (drhtanje)
* Rigor (ukočenost)
* [[Bradikinezija]] (usporenost pokreta)
* Posturalna nestabilnost (slaba ravnoteža)
* Smetnje u kretanju

==== Sekundarni simptomi ====
* [[Depresija (raspoloženje)|Depresija]]
* [[Opstipacija]] (zatvor)
* [[Inkontinencija]]
* [[Disfagija]] (problemi gutanja)
* [[Demencija]]
* [[Mikrografija]]
* [[Seboreja]] [[Koža|kože]] i vlasišta
* Smetnje u govoru
* [[Hipotenzija]] (niski [[krvni tlak]])
* Poremećaji u spavanju

== Tip bolesti ==
Prognoza Parkinsonove bolesti ovisi o tipu bolesti:

* Tip A - Tremor dominantni tip - blaži oblik bolesti povezan s tremorom i drugim simptomima ograničenim na jednu stranu tijela. Najbolja prognoza - bolesnici odgovaraju jako dobro na uobičajene lijekove kao što je levodopa. Poslije tog razdoblja, pojačavaju se različiti stupnjevi sindroma levodopa neuspjeha.

* Tip B - Akinetički tip - teži, nestabilni oblik bolesti s problemom hodanja i zanemarivom količinom tremora. Umjesto toga, u pojavi bolesti rano su prisutne poteškoće u hodanju, poteškoće s držanjem tijela i ravnotežom. Ove osobe mogu imati jako dobar odgovor na lijekove u razdoblju do 8 godina.
Liječenje Parkinsonove bolesti, uz primjenu lijekova, uključuje i nefarmakološke mjere (tjelovježba, prehrana, suportivne grupe). Cilj liječenja je postići kontinuiranu stimulaciju dopaminergičkih neurona primjenom antiparkinsonika (lijekova za liječenje Parkinsonove bolesti).

== Terapija ==
U terapiji se najčešće primjenjuju:
 
# levodopa - jedan od najdjelotvornijih lijekova, podiže razinu dopamina - tvari koja nedostaje u mozgu oboljelih;
# direktni stimulatori dopaminergičkih neurona (bromokriptin, apomorfin, pramipeksol, ropinirol) – izravno stimuliraju receptore i zamjenjuju ulogu dopamina u mozgu; u ranoj fazi bolesti uzimaju se kao monoterapija, a kasnije u kombinaciji s levodopom pojačavajući njen učinak;
# inhibitori enzima monoaminoksidaze tipa B (MAO B – selegilin) – blokira enzimatski put razgradnje dopamina i na taj način povećava raspoloživu količinu dopamina;
# inhibitori enzima [[Katehol-o-metiltransferaza|katehol-O-metiltransferaze]] (COMT – entakapon) - blokira razgradnju levodope prije ulaska u mozak, uzima se samo uz levodopu te značajno produljuje njen učinak;
# antikolinergici – prvi lijekovi koji su se primjenjivali u terapiji Parkinsonove bolesti; u primjeni dulje od 100 godina; obzirom na mnoge nuspojave sve se rjeđe primjenjuju;
# amantadin – [[lijek]] dostupan u Republici [[Hrvatska|Hrvatskoj]] u formi amantadinsulfata, a najčešće se propisuje u početnim fazama bolesti.

[[Kirurgija|Kirurško]] liječenje i/ili ugradnja stimulatora primjenjuju se samo kod bolesnika koji su razvili nekontrolirane pokrete koji se ne mogu uspješno liječiti lijekovima.

Psihološki tretmani obično su zasnovani na kognitivno-behavioralnoj terapiji. [[Kognitivno-bihevioralna psihoterapija]] je znanstveno dokazana efikasna za niz komorbiditeta u Parkinsonovoj bolesti uključujući bolne sindrome, insomniju, anksioznost, [[Klinička depresija|depresiju]], i poremećaje impluzivnosti.<ref name="Zec2020">{{cite journal |vauthors=Zečević I |title=Clinical Practice Guidelines Based on Evidence for Cognitive-Behavioral Therapy in Parkinson's Disease Comorbidities: A Literature Review |journal=Clin Psychol Psychother |date=Ožujak 2020. |pmid=32196842 |doi=10.1002/cpp.2448 |type=Review|issn = 1063-3995}}}</ref> Psiholog Ivan Zečević u svojim smjernicama za rad tvrdi da multidisciplinarni pristup Parkinsonovoj bolesti treba uključivati psihologa s obzirom na to da se motorni simptomi mogu pogrošati psihološkim faktorima kao što je anksioznost, fobija, panični napadi itd., ali i zato što psihološki faktori mogu značajno poboljšati kvalitetu života pacijenata.<ref name= "Zec2020"/> Psihološki tretmani trebaju biti zasnovani na znanstvenim dokazima, individualno prilagođavani pacijentima i pratiti kliničke smjernice za adaptiranje terapije Parkinsonovoj bolesti, uključujući i kognitivna i motorna oštećenja.

== Medicinska rehabilitacija ==

Medicinska rehabilitacija omogućuje maksimalno osposobljavanje za samostalno izvođenje aktivnosti svakodnevnog života kroz adekvatnu edukaciju i programe u koje su uključeni i bolesnik i njegova [[obitelj]]. Individualni plan i program rehabilitacije za svakog pojedinog bolesnika podrazumijeva:

* izradu programa vježbi sukladno svakom pojedinom slučaju,
* evaluiraju se i liječe problemi vezani za bol koji utječu na aktivnost bolesnika,
* utvrđuju se problemi hodanja,
* poboljšava se balans i educira se o prevenciji pada,
* uključivanje u fizioterapeutske postupke,
* poučavaju se bolesnici o vježbama disanja,
* uključuju se u grupne vježbe,
* primjena različitih tehnika masaže (manualna, hidromasaža…)
* tehnike opuštanja kroz grupne ili individualne programe s ciljem opće relaksiranosti mišića, pravilnijeg disanja, smanjenja [[stres]]a i pozitivnog utjecaja na svladavanje [[Klinička depresija|depresije]],
* educiraju se o savladavanju poteškoća u aktivnostima dnevnog življenja učenjem novih strategija izvođenja pokreta (hranjenje, oblačenje, kupanje),
* uključivanje u radnu terapiju gdje se koristi svrsishodni i koordinirani pokret u radnom procesu kako bi se postiglo poboljšanje,
* korištenje suportivnih i komplementarnih terapija (glazboterapija.),
* primjena pravilne i uravnotežene [[Prehrana|prehrane]] kako bi se postigla zadovoljavajuća razina energije i bolji učinak lijekova te spriječilo smanjenje tjelesne težine zbog poteškoća žvakanja i gutanja hrane,
* preporučuje se korištenje pomagala,
* educiraju se bolesnici i članovi obitelji o bolesti, centrima i udrugama.

Tim koji skrbi o bolesniku čine: bolesnikova obitelj, liječnik opće medicine, [[neurolog]], [[fizijatar]], viši fizioterapeuti i radni terapeuti, medicinska sestra, dijetetičar. Povremeno se uključuju u rad [[logoped]] (vježbe za govor) i [[psiholog]] (za bolesnika i njegovu obitelj).

== Poznati slučajevi ==
Od Parkinsonove bolesti boluje glumac [[Michael J. Fox]] koji godišnje izdvaja milijune na istraživanje [[matična stanica|matičnih stanica]] kako bi se našao lijek za ovu bolest. Od nje je bolovao i pokojni [[Ivan Pavao II.|papa Ivan Pavao II.]] te boksač [[Muhammad Ali]].

== Povezani članci ==
* [[Svjetski dan Parkinsonove bolesti]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Bibliografija ==
*{{Citiranje weba|date=2018-06-06|title=Parkinsonova bolest - bolest crne jezgre mozga|url=https://www.vasezdravlje.com/bolesti-i-stanja/parkinsonova-bolest-bolest-crne-jezgre-mozga|access-date=2022-03-02|website=vasezdravlje.com|first1=Vida|last1=Demarin|first2=Marija|last2=Bošnjak-Pašić}}


== Vanjske poveznice ==
=== Sestrinski projekti ===
{{ WProjekti 
|commons        = 
|commonshr      = 
|commonscat     = Parkinson's disease
|commonscathr   = Parkinsonova bolest 
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}

=== Mrežne stranice ===
*[https://web.archive.org/web/20080314022952/http://hubpp.mef.hr/docovi/parkin.htm Hrvatska udruga bolesnika s poremećajima pokreta - HUBPP] {{jezikk|hrv.|hrvatski}}
*[http://shorterlink.com/?FW59EK Parkinson's Disease] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927100334/http://shorterlink.com/?FW59EK |date=27. rujna 2007. }} {{eng oznaka}} 

{{Upozorenje-medicina}}

[[Kategorija:Bolesti živčanoga sustava]]