Vidi kôd stranice Perzijski zaljev

{{izdvojeni članak|rujan 2012.}}
{{infookvir more
| ime              = Perzijski zaljev<br>(Arapski zaljev)
| drugo ime        = 
| slika            = PersianGulf_vue_satellite_du_golfe_persique.jpg
| slika_opis       = [[Satelitsko snimanje|Satelitska fotografija]] Perzijskog zaljeva
| slika2           = 
| slika2_opis      = 
| zemljovid        = 
| zemljovid_opis   = 

| koordinate       = {{coord|26|0|0|N|52|0|0|E|region:ZZ_type:waterbody|display =inline,title}}
| lokacija         = [[Jugozapadna Azija]]
| obalne države    = 
| ocean            = [[Indijski ocean]]
| granična mora    = [[Omanski zaljev]]
| dz               = IRN,IRK,KUV,SAU,BHR,KAT,UAE,OMA

| površina         = ~239.000{{sfn|Kämpf|Sadrinasab|2005|p=130}}
| dimenzije        = 
| duljina          = ~990{{sfn|Kämpf|Sadrinasab|2005|p=130}}
| širina           = ~370{{sfn|Kämpf|Sadrinasab|2005|p=130}}
| prosječna dubina = −36<{{sfn|Kämpf|Sadrinasab|2005|p=130}}
| najveća dubina   = −102{{sfn|Smith|1981|p=11}}
| duljina obale    = ~5500{{sfn|CIA|2012}}
| zapremina        = ~9100
| najmanja temperatura  = 
| prosječna temperatura = 
| najveća temperatura   = 
| smrznuto         = 
| salinitet        = 39,5 (sezonski ±20 %)

| površina slijeva = 1400000
| pritoci          = [[Arvand-Rud]], [[Bahmanšir]],<br>[[Džarahi]], [[Zohre]], [[Hele]],<br>[[Mand]], [[Mehran]], [[Kol]]
| otoci            = [[#Zemljopis|52]]

| lokacijska_karta_zemljovid       = 
| lokacijska_karta_zemljovid_opis  = 
| pushpin_map      = Azija
| pushpin_label    = {{nowrap|Perzijski zaljev}}
}}
'''Perzijski zaljev''' ili '''Arapski zaljev''' ([[Perzijski jezik|perz.]] خلیج فارس; ''Halīdž-e Fārs'') [[More|morska]] je površina u [[Jugozapadna Azija|Jugozapadnoj Aziji]] smještena između [[Iranska visoravan|Iranske visoravni]], [[Mezopotamija|Mezopotamije]] i [[Arapski poluotok|Arapskog poluotoka]]. Najsjeverniji je ogranak [[Indijski ocean|Indijskog oceana]] i s [[Otvoreno more|otvorenim morem]] povezan je [[Hormuški tjesnac|Hormuškim tjesnacom]] na krajnjem jugoistoku. U strogom [[Hidrografija|hidrografskom]] smislu Perzijski zaljev nadovezuje se na [[Omanski zaljev]], a usprkos uvriježenim nazivima obje se vodene površine na temelju veličine stručno klasificiraju kao [[More|mora]]. Perzijski zaljev ima površinu od 239.000 [[km²]] i oplakuje [[Obala|obale]] osam suverenih država: [[Iran]]a, [[Irak]]a, [[Kuvajt]]a, [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]], [[Bahrein]]a, [[Katar]]a, [[UAE|Ujedinjenih Arapskih Emirata]] i [[Oman]]a.

U zaljev se na krajnjem sjeverozapadu ulijeva rijeka [[Šat al-Arab]] koja nastaje spajanjem [[Eufrat]]a i [[Tigris]]a, a ostali [[Pritok|pritoci]] uglavnom su sezonskog tipa što zajedno s prevladavajućom [[#Klima|vrućom pustinjskom klimom]] rezultira prosječnim [[salinitet]]om od čak 39,5 [[‰]], ekstremom karakterističnim još samo za [[Crveno more]]. Bazen Perzijskog zaljeva i [[Mezopotamija]] zajednički su se oblikovali od [[Kreda (geološko razdoblje)|kasne krede]] do [[pleistocen]]a prvenstveno zbog sudaranja [[Euroazijska ploča|euroazijske]] i [[Arapska ploča|arapske ploče]], a južni se dio ove [[#Geologija|geološke]] cjeline pod [[more]]m našao prije 7 – 14,5 tisuća godina zbog [[Transgresija|transgresije]]. [[#Batimetrija|Prosječna dubina]] od 36 m odnosno maksimalna od 102 [[Metar|m]] čine Perzijski zaljev jednim od najplićih mora [[svijet]]a. Jedan od produkta geološke povijesti jest i masovna akumulacija [[Ugljikovodici|ugljikovodika]] zbog čega Perzijski zaljev s okolicom predstavlja najbogatiju svjetsku regiju [[Nafta|naftom]] i [[Prirodni plin|prirodnim plinom]].

Perzijski zaljev ima dugu i turbulentnu [[#Povijest|povijest]] − na njegovim su obalama rođene neke od prvih ljudskih [[civilizacija]], kroz [[#Stari vijek|stari]] i [[#Srednji vijek|srednji vijek]] bio je važnom karikom u pomorskom lancu između [[Orijent]]a i [[Zapadni svijet|Zapada]], tijekom [[#Novi vijek|novog vijeka]] postao je poprištem sukoba [[Safavidsko Carstvo|Iranaca]], [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]] i [[Europa|europskih]] kolonijalnih sila poput [[Portugal]]a i [[UK|Britanije]], a suvremena povijest također mu je začinjena brojnim sukobima zbog geostrateške kontrole nad zalihama i izvozom [[#Energetika|fosilnih goriva]]. Perzijski zaljev imenovan je prema drevnoj regiji [[Fars|Perziji]] i pod takvim je nazivom diljem svijeta poznat duže od 2500 godina. Koncem [[20. stoljeće|20. stoljeća]] neke članice [[Arapska liga|Arapske lige]] zbog [[#Nomenklatura i kontroverzije|političkih razloga]] počele su lokalno koristiti nazive ''Arapski zaljev'' ili ''Zaljev'' što nije naišlo na veći odjek kod međunarodnih i hidrografskih institucija.

Obale Perzijskog zaljeva danas naseljava desetak milijuna ljudi, a [[#Gradovi|najveći gradovi]] su [[Dubai]], [[Doha]], [[Abu Zabi]] i [[Damam]]. Do [[1970-ih]] godina [[#Gospodarstvo|gospodarstva]] obalnih naselja bila su orijentirana na [[#Ribarstvo|ribarstvo i vađenje bisera]], no zahvaljujući otkrićima ležišta nafte preobrazili su se u važne [[#Promet|međunarodne luke]] odnosno odredišta za [[#Turizam|elitni turizam]]. Golemi građevinski projekti usmjereni k novim gospodarskim granama ozbiljno ugrožavaju [[#Biologija i ekologija|biljni i životinjski svijet]] koji se sastoji od oko [[#Fauna|700 vrsta riba]], ugroženih sisavaca poput [[dugong]]a, te široko rasprostranjenih [[#Flora|šuma mangrova]].

== Zemljopis ==
[[Datoteka:Arabian Sea map hr.svg|mini|lijevo|250px|Perzijski zaljev [[Sjever|najsjeverniji]] je<br>odvojak [[Indijski ocean|Indijskog oceana]]]]
Perzijski zaljev je poluzatvoreno [[more]] kojeg omeđuju [[Arapski poluotok]] na jugozapadu, [[Mezopotamija]] na sjeverozapadu i [[Iranska visoravan]] na sjeveroistoku. [[Obala]] se također u [[Politika|političkom]] smislu dijeli na iransku i arapsku,{{sfn|IHO|1953|pp=20-21}} a razdvojena je [[Šat al-Arab|Šat al-Arabom (ili Arvand-Rudom)]]: [[Iran]] je smješten na sjevernom, dok se [[Irak]], [[Kuvajt]], [[Saudijska Arabija]], [[Bahrein]], [[Katar]], [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] i [[Oman]] nalaze na južnom dijelu. Perzijski zaljev na istoku se preko 56 [[km]] širokog [[Hormuški tjesnac|Hormuškog tjesnaca]] spaja s [[Omanski zaljev|Omanskim zaljevom]], a granicu između dviju vodenih površina [[Međunarodna hidrografska organizacija]] određuje točkama Ras-Lima (25°57'N) na južnoj (omanskoj) obali odnosno Ras-Kuhom (25°48'N) na sjevernoj (iranskoj) obali.{{sfn|IHO|1953|pp=20-21}} Sukladno navedenim [[Hidrografija|hidrografskim]] parametrima, Perzijski zaljev proteže se duljinom do 990 [[km]] u smjeru sjeverozapad-jugoistok odnosno širinom do 370 [[km]]{{sfn|Kämpf|Sadrinasab|2005|p=130}}. Najsjevernija točka smještena je pokraj iranske luke [[Bandar-e Homeini]] (30°25'N) i ujedno predstavlja najsjeverniju točku [[Indijski ocean|Indijskog oceana]] kao šireg pojma. [[Površina]] Perzijskog zaljeva iznosi oko 239.000 [[km²]]{{sfn|Kämpf|Sadrinasab|2005|p=130}} što je približno četiri puta veće od površine [[Hrvatska|Hrvatske]].
{{Dvostruka slika|right|200708221458-small.jpg|175|Hengamsland.jpg|175|[[Pijesak|Pješčana]] [[plaža]] kod [[Kafdži]]ja<br>(zapadna obala, [[Saudijska Arabija|KSA]])|[[Klif]]ovi [[Hengam]]a<br>(istočna obala, [[Iran]])}}
Uzdužna os Perzijskog zaljeva razdvaja dvije potpuno različite [[Geomorfologija|geomorfološke]] strukture koje [[Tektonika ploča|tektonski]] uvelike ovise jedna o drugoj. Sjeveroistočna odnosno iranska [[obala]] tektonski je nestabilna za razliku od arapske na jugozapadu, oblikom je konkavna prema [[Iranska visoravan|kopnenoj unutrašnjosti]] i [[Dalmatinski tip obale|dalmatinskog je tipa]] odnosno pruža se usporedno s linearnim [[reljef]]nim oblicima gorja [[Zagros]]. Manja odstupanja u ovoj [[Litoralna geografija|litoralnoj strukturi]] postoje zbog [[Riječna delta|riječnih delti]] [[Zohre]], [[Hele]], [[Mand (rijeka)|Manda]] i [[Mehran (rijeka)|Mehrana]], dok [[estuarij]]a nema jer [[morske mijene]] nisu izražene. [[Prekambrij]]ska arapska obala na jugozapadu tektonski je stabilna, relativno je usporedna s radijalnom iranskom obalom na suprotnoj strani i ima oblik slova L. Usprkos izuzetno niskim [[reljef]]nim oblicima i nepostojanju [[Rijeka (vodotok)|rijeka]], arapska je obala izuzetno je asimetrična u užem smislu što implicra i visoki [[koeficijent razvedenosti]]. Ovo je osobito izraženo na tzv. [[Piratska obala|Piratskoj obali]] današnjih [[UAE|Ujedinjenih Arapskih Emirata]] na koje otpada oko 1300 od 5500 [[km]] obalne linije.{{sfn|CIA|2012}} U južnom dijelu Perzijskog zaljeva raspoređena je i većina [[otok]]a među kojima su najveći:
{|cellpadding=12
|valign=top|
* [[Kešm]] (1491 [[km²]])
* [[Bubijan]] (863 km²)
* [[Bahrein]] (572 km²)
|valign=top|
* [[Abu al-Abjad]] (306 km²)
* [[Kiš]] (91,5 km²)
* [[Lavan]] (76 km²)
|valign=top|
* [[Larak]] (49 km²)
* [[Failaka]] (43 km²)
* [[Hormuz (otok)|Hormuz]] (42 km²)
|}
Država [[Katar]] najveći je [[poluotok]] (11.500 [[km²]]) i proteže se oko 160 [[km]] prema sjeveru zatvarajući pritom [[Bahreinski zaljev]] odnosno njegov južni odvojak poznat kao [[Salvaški zaljev]]. Veći dio [[Obala|obale]] Perzijskog zaljeva [[Pijesak|pješčanog]] je sastava i blagog nagiba što je produkt djelovanja [[Morske mijene|plime i oseke]], a uključuje i sjevernu [[aluvij]]alnu obalu uz [[Mezopotamija|Mezopotamiju]] odnosno [[Močvara|močvarna]] područja u [[Horanski kanal|Horanskom (Clarenceovom) kanalu]] između [[Kešm]]a i [[Kopno|kopna]]. [[Stijena|Stjenovita]] obala s [[klif]]ovima nastala je [[Abrazija|abrazijom]] strmijih [[antiklinala]] što je karakteristika na iranskoj strani, osobito između [[Kangan]]a i [[Asaluje]] odnosno u okolici [[Gerze]]. Još kompleksnija stjenovita obala pojavljuje uz planinski lanac [[Hadžar (gorje)|Hadžar]] na krajnjem istoku arapske obale gdje postoji niz manjih [[poluotok]]a i uskih [[zaljev]]a. Potonji se ponekad nazivaju i ''[[fjord]]ovima'' što nije ispravno u [[Geomorfologija|geomorfološkom]] smislu s obzirom na to da nisu nastali djelovanjem [[ledenjak]]a već [[Tektonika ploča|tektonikom]].

<gallery>
Datoteka:Kuwait-Islands.png|[[Kuvajt]]ska [[obala]] i [[ušće]]<br>[[Šat al-Arab]]a
Datoteka:Qatar 31 January 2003.jpg|[[Katar]], najveći [[poluotok]]<br>u zaljevu
Datoteka:Manama bahrain.jpg|[[Bahrein]], jedina [[otočna država]]
Datoteka:QeshmIsland NASA.jpg|[[Kešm]] (najveći otok) i [[Horanski kanal]]
Datoteka:Musandam Peninsula, Oman.jpg|Poluotok [[Musandam (poluotok)|Musandam]] na krajnjem jugoistoku
</gallery>

=== Batimetrija ===
[[Datoteka:Persian Gulf Bathymetry.jpg|mini|desno|250px|[[Batimetrijska karta]] Perzijskog zaljeva]]
Prosječna dubina Perzijskog zaljeva iznosi 36 [[Metar|m]],{{sfn|Kämpf|Sadrinasab|2005|p=130}} dok je najveća izmjerena dubina 102 [[Metar|m]].{{sfn|Smith|1981|p=11}} Iako je [[Površina|površinom]] gotovo dvostruko veći od [[Jadransko more|Jadranskog mora]], [[Obujam|zapremnina]] morske [[Voda|vode]] mu je približno četiri puta manja i iznosi 9100 [[km³]]. Pojas tzv. južne pličine zauzima trećinu zaljeva i proteže se od [[Saudijska Arabija|saudijskog]] [[Džubail]]a preko krajnjih [[sjever]]nih točaka [[Bahrein]]a i [[Katar]]a do [[oman]]skog [[Musandam (poluotok)|Musandam]]a širinom do 200 [[km]], a maksimalna dubina mu je svega 20 [[Metar|m]].{{sfn|Kämpf|Sadrinasab|2005|p=130}} Područja sličnih batimetrijskih karakteristika pojavljuju se i uz saudijsku [[Obala|obalu]] širinom od 50 [[km]], zatim uz [[Mezopotamija|mezopotamsku]] obalu širinom do 100 [[km]] (sjeverno od poteza [[Kiran]] – [[Bandar-e Dejlam|Dejlam]]) zbog [[aluvij]]alnih nanosa velikih [[Rijeka (vodotok)|rijeka]], te oko [[iran]]skog otoka [[Kešm]]a. Pojas čija je dubina veća od prosječne (>36 [[Metar|m]]) proteže se sjeverno od središnje osi odnosno radijalno uz [[iran]]sku obalu sve do [[Hormuški tjesnac|Hormuškog tjesnaca]], te sadržava tri kotline dublje od 70 [[Metar|m]].

[[Izobate]] sjeverne kotline okvirno se protežu uz [[Epikontinentalni pojas|epikontinentalne]] granice [[Iran]]a sa [[Saudijska Arabija|Saudijskom Arabijom]] i [[Bahrein]]om odnosno od otoka [[Farsi (otok)|Farsi]] prema jugoistoku, a najveća izmjerena dubina iznosi 77 [[Metar|m]].{{sfn|Smith|1981|p=11}} Izraženije [[Tektonika ploča|tektonsko djelovanje]] primjetno je kod dublje i prostranije južne kotline koja se duljinom od približno 250 [[km]] pruža od [[Bani Forur]]a prema sjeverozapadu. Dvadesetak kilometara [[zapad]]no od spomenutog otoka izmjereno je 102 [[Metar|m]] što je najveća kotlinska dubina u cijelom zaljevu. Treća kotlina smještena je na krajnjem istoku odnosno u [[Hormuški tjesnac|Hormuškom tjesnacu]] gdje su također izmjerene dubine veće od 100 metara (maksimalno 110 [[Metar|m]],{{sfn|Kämpf|Sadrinasab|2005|p=131}} no takve nisu kotlinskog karaktera već su dijelom kosine koja se spušta prema dubljem [[Omanski zaljev|Omanskom zaljevu]] odnosno nalaze se podno same granice Perzijskog zaljeva proizvoljno određenoj prema [[Međunarodna hidrografska organizacija|Međunarodnoj hidrografskoj organizaciji (IHO)]].

=== Hidrologija ===

Perzijski zaljev [[Hlapljenje|hlapi]] 2,0 [[Metar|m]] godišnje (po jedinici [[Površina|površine]]) što je daleko više od [[Rijeka (vodotok)|riječnog]] dotoka odnosno količine [[oborina]]. Najvažniji pritjecaj predstavlja [[Šat al-Arab]] na krajnjem sjeveru na čiji se slijev nadovezuju [[Eufrat]], [[Tigris]], [[Karun]] i [[Dez]].{{sfn|Kämpf|Sadrinasab|2005|p=131}} Sredinom [[20. stoljeće|20. stoljeća]], ukupan [[Istjek (hidrologija)|istjek]] ovog [[slijev]]a procjenjivao se između 35 i 45 [[km³]] odnosno između 0,15 i 0,19 [[Metar|m]]/[[Godina|god.]] raspoređeno prema ukupnoj površini zaljeva, no danas se takve vrijednosti smatraju precjenjenima s obzirom na to da su na navedenim rijekama izgrađene brojne goleme [[Brana|brane]], osobito u [[Iran]]u i [[Turska|Turskoj]].{{sfn|Kämpf|Sadrinasab|2005|p=131}} Osim površinskih voda, diljem istočne obale zaljeva postoji i oko 200 [[Vrulja|podvodnih krških izvora]]. Perzijskozaljevski slijev odvojak je [[Indijski ocean|indijskooceanskog]] i površina mu je približno 1,400.000 [[km²]]. [[Razvodnica]] je određena [[Turska|turskim]] gorjem [[Taurus (gorje)|Taurus]] na sjeveru, [[pustinja]]ma [[Sirija|Sirije]], [[Irak]]a i [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] na zapadu, te [[iran]]skim gorjem [[Zagros]] na istoku. Potonja razvodnica nije strogo orografski određena tj. ne prati planinske vrhove već je smještena istočnije i proteže se od [[Hamadan]]a kroz suhe [[Dolina|doline]] prema jugu. Ova hidrološka anomalija rezultat je [[Geomorfologija|geomorfološke]] strukture [[orogen]]a koji preusmjerava [[otjecanje]] u smjeru suprotnom od njihovih površinskih korita i provodi ga do Perzijskog zaljeva.{{sfn|Ehlers|2004}}
[[Datoteka:Persian Gulf Currents (Cro).PNG|mini|desno|250px|[[Morske struje]] u Perzijskom zaljevu]]
Zbog izraženog [[Hlapljenje|hlapljenja]], u Perzijskom zaljevu primjetna je obrnuta ljevkasta cirkulacija koja zahvaljujući geostrofijskim strujama provodi gusti gonji odljev uz obalu [[UAE|Emirata]], odnosno priljevne vode [[Indijski ocean|Indijskog oceana]] uz [[iran]]sku obalu. Prema određenim tezama, najgušća voda usmjerava donji odljev prema pličinama na jugu zaljeva. Nasuprot tome, postoje i teze da se gusta voda oblikuje u središtu zaljeva odnosno da su [[Voda|vodene]] mase južnih pličina [[Zima|zimi]] prevruće i nedovoljno guste za jači utjecaj na donji odljev.{{sfn|Kämpf|Sadrinasab|2005|p=132}} Spomenuti [[fenomen]]i još su [[2000-ih]] godina bili nedovoljno istraženi zbog ograničenog broja [[Hidrologija|znanstvenih]] mjerenja. Prema dostupnim podatcima, brzina protoka prema [[sjeverozapad]]u uz iransku [[Obala|obalu]] iznosi između 10 i 30 [[cm]]/[[Sekunda|s]] (mjereno na 52°E),{{sfn|Thoppil|Hogan|2010|pp=946-955}} dok je na [[Saudijska Arabija|saudijskoj]] oko 5 cm/s.{{sfn|Hassanzadeh|Hosseinibalam|Rezaei-Latifi|2011|p=5884–5902}} Brzina protoka može drastično varirati ovisno o sezonskim [[šamal]]ima, snažnim [[Vjetar|vjetrovima]] sa sjeverozapada.{{sfn|Kämpf|Sadrinasab|2005|p=132}}

[[Salinitet]] u Perzijskom zaljevu podložan je značajnim [[Godišnja doba|sezonskim]] varijacijama. Iz nepoznatih razloga, [[Termohalinska pokretna traka|termohalinski]] dotok [[Indijski ocean|indijskooceanskih voda]] jača u kasno [[proljeće]] i [[Ljeto|ljeti]], te protječe uz [[iran]]sku obalu odnosno obrnuto od smjera kazaljke na satu. Ljetno protjecanje izaziva izrazito visok stupanj saliniteta od 39,5 [[‰]] sve do dubine od 40 [[Metar|m]], dok vrijednosti mogu varirati ±2 [[‰]] na udaljenosti od 50 − 100 [[km]].{{sfn|Kämpf|Sadrinasab|2005|p=133}} Najviši salinitet zabilježen je u južnim pličinama uz [[UAE]] odnosno u [[Bahreinski zaljev|Bahreinskom zaljevu]] gdje se vrijednosti penju i iznad 45 ‰,{{sfn|Kämpf|Sadrinasab|2005|p=130}} a u izoliranim [[laguna]]ma Katarskog poluotoka izmjereno je čak 70 ‰.{{sfn|Riegl|Purkis|2012}}{{is|pogl. 2.4.}} Cirkulacija indijskooceanskih voda nije karakteristična za cijeli Perzijski zaljev već se ljeti proteže do 52°E odnosno [[katar]]ske obale, dok se [[Zima|zimi]] barijera pomiče oko 200 [[km]] prema [[istok]]u (55°30'E). Kao rezultat toga, površinske vode Perzijskog zaljeva slanije su zimi nego ljeti što je [[fenomen]] koji je dugi niz desetljeća predstavljao zagonetku za [[Oceanografija|oceanografe]].{{sfn|Kämpf|Sadrinasab|2005|p=133}} Početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] tvrdilo se da je riječ o ishodu razlika u količini [[Rijeka (vodotok)|riječnog]] [[Istjek (hidrologija)|istjeka]], potom se pripisivao sezonskim promjenama u stupnju [[Hlapljenje|hlapljenja]], a zatim i utjecaju zimskih [[Vjetar|vjetrova]]. Prema najnovijim hidrološkim istraživanjima, gušći odljev je stabilan i nije u korelaciji s varijacijama dotoka [[Indijski ocean|indijskooceanskih voda]] već hlapljenjem i [[Morske mijene|morskim mijenama]].{{sfn|Kämpf|Sadrinasab|2005|p=133}}

Procjenjeno vrijeme izmjene cjelokupne [[Voda|vode]] Perzijskog zaljeva iznosi manje od dvije godine{{sfn|Kämpf|Sadrinasab|2005|p=133}} što je vrlo kratko razdoblje s obzirom na to da npr. [[Jadransko more|Jadranskom]] treba 3 − 4 odnosno [[Crno more|Crnom moru]] 500 godina. [[Brzina]] dotoka vodoravno se kreće između 0,35 i 0,45 [[m/s]] odnosno okomito do 0,04 [[m/s]]{{sfn|Pous|Carton|Lazure|2004|p=7}}. Razlike među [[Morske mijene|morskim mjenama]] kreću se od 0,8 − 1,25 [[Metar|m]] duž većeg dijela obale, a najizraženije su uz [[Mezopotamija|mezopotamsku]] obalu i u [[Horanski kanal|Horanskom kanalu]] gdje se kreću i iznad 2,0 m. Mjerenja kod luke [[Asaluje]] uz [[Najbandski zaljev]] tijekom [[jesen]]i [[2011.]] godine pokazala su rekordne amplitudne oscilacije [[Morske mijene|morskih mijena]] od čak 3,0 [[Metar|m]].{{sfn|Aghajanloo|Dolatshahi Pirouz|Montazeri Namin|2011|p=798}} U Perzijskom zaljevu postoje tri [[Amfidromijska točka|amfidromijske točke]]: donja se nalazi približno 50 [[km]] sjeveroistočno od [[katar]]skog otoka [[Halul]], središnja iznad [[Bahrein]]a, a gornja oko 100 [[km]] od najjužnije točke [[kuvajt]]ske obale.{{sfn|Kämpf|Sadrinasab|2005|p=134}} Prosječna izmjerena [[temperatura]] na površini zaljeva je 20 [[°C]] [[Zima|zimi]] (2 °C niža nego u [[Hormuški tjesnac|Hormuškom tjesnacu]]), 25 [[°C]] tijekom [[Proljeće|proljeća]],{{sfn|Kämpf|Sadrinasab|2005|p=141}} zatim iznad 32 °C tijekom [[Ljeto|ljeta]], te 27 [[°C]] tijekom [[jesen]]i.{{sfn|Kämpf|Sadrinasab|2005|p=142}}

=== Klima ===
[[Datoteka:Qatar sandstorm.JPG|mini|desno|250px|Pješčana [[oluja]] nad [[Katar]]om]]
Područjem Perzijskog zaljeva prema uvriježenoj [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji]] u potpunosti prevladava vruća [[pustinjska klima]] (<tt>BSh</tt>). Najvažniji čimbenik koji utječe na [[Klima|klimu]] svakako je [[Geografija|zemljopisni]] položaj odnosno „dodirivanje” [[Rakova obratnica|Rakove obratnice]] na [[jug]]u zbog čega su [[Ljeto|ljetne]] [[Temperatura|temperature]] izuzetno visoke. U gradovima na jugu poput [[Abu Zabi]]ja i [[Dubai]]ja prosječne temperature ljeti dosežu vrijednosti iznad 45 [[°C]], dok se na krajnjem sjeveru zaljeva (npr. [[Abadan]]) tijekom [[Zima|zimskih]] mjeseci prosječno spuštaju ispod 12 [[°C]] odnosno povremeno čak i ispod nule. Diljem Perzijskog zaljeva javlja se [[fenomen]] morske [[Magla|magle]] zbog čega je izražena visoka [[Vlažnost zraka|relativna vlažnost zraka]].{{sfn|Kiyāni Haftlang|2003|pp=17-25}} [[Oborine]] su rijetkost i pojavljuju se uglavnom na sjeveroistoku kroz kratkotrajne [[Kiša|pljuskove]] između [[Studeni|studenog]] i [[Travanj|travnja]], dok na jugozapadu prosječna količina padalina ne prelazi 100 [[mm]].

Ljeti se nad Perzijskim zaljevom pojavljuju neke od najsnažnijih [[ciklona]] na [[Zemlja|Zemlji]] (994 [[hPa]]) i imaju presudan utjecaj na [[Vrijeme (klima)|vrijeme]].{{sfn|Ehlers|1992}} Ove ciklone rezultiraju [[šamal]]ima (dosl. ''sjeverni [[vjetar]]'') koju pušu sa sjeverozapada odnosno iz pravca [[Mezopotamija|Mezopotamije]]{{sfn|Ehlers|1992}} prosječnom jačinom od 20 [[čvor]]ova (oko 10 [[m/s]]),{{sfn|Kämpf|Sadrinasab|2005|p=131}} iako ponekad dosegnu i [[Oluja|olujnu]] jačinu. Također, prisutni su i [[Vjetar|vjetrovi]] iz pravca [[Arabija|Arabije]] koji pušu preko Perzijskog zaljeva i protuteža su šamalima. Nastaju u [[pustinja]]ma kao vruć i suh zapadni vjetar natovaren prašinom i [[Pijesak|pijeskom]], no prelaskom preko [[More|mora]] se [[Vlaga|vlaže]] pa stvaraju izrazito [[Osjet ugode|neugodan osjet]] na istočnoj obali.{{sfn|Ehlers|1992}}

=== Gradovi ===
{|class="infobox" style="text-align:center; width:97%; margin-right:10px; font-size:90%"
|-
! style="text-align:center;" colspan="11"|Najnaseljeniji gradovi uz Perzijski zaljev
|-
!rowspan=23 width:150|<br>
[[Datoteka:Dubai 2010.JPG|135px|Dubai]]<br>Dubai<br>
[[Datoteka:DohaSkyline 2.jpg|border|135px|Doha]]<br>Doha<br>
!  style="text-align:center; background:#f5f5f5;"|Rang
!  style="text-align:center; background:#f5f5f5;"|Grad
!  style="text-align:center; background:#f5f5f5;"|Država
!  style="text-align:center; background:#f5f5f5;"|Admin. jedinica
!  style="text-align:center; background:#f5f5f5;"|Stanovništvo
!rowspan=23 width:150|<br>
[[Datoteka:Bandar Abbas 2.jpg|135px|Bandar-e Abas]]<br>Bandar-e Abas<br>
[[Datoteka:Bahrain17.JPG|135px|Manama]]<br>Manama<br>
|-
| style="text-align:center; background:#f0f0f0;"|1||align=left|'''[[Dubai]]'''||{{Z|UAE}} [[UAE]]||[[Dubai (emirat)]]||3,843.121
|-
| style="text-align:center; background:#f0f0f0;"|2||align=left|'''[[Doha]]'''||{{Z+X|KAT}}||[[Ad Davhah]]||998.651
|-
| style="text-align:center; background:#f0f0f0;"|3||align=left|'''[[Abu Zabi]]'''||{{Z|UAE}} [[UAE]]||[[Abu Dhabi (emirat)|Abu Zabi (emirat)]]||896.751
|-
| style="text-align:center; background:#f0f0f0;"|4||align=left|'''[[Damam]]'''||{{Z|SAU}} [[Saudijska Arabija|KSA]]||[[Istočna pokrajina (Saudijska Arabija)|Istočna pokrajina]]||769.000
|-
| style="text-align:center; background:#f0f0f0;"|5||align=left|'''[[Sharjah (grad)|Šardžah]]'''||{{Z|UAE}} [[UAE]]||[[Sharjah (emirat)|Šardžah (emirat)]]||519.000
|-
| style="text-align:center; background:#f0f0f0;"|6||align=left|'''[[Katif]]'''||{{Z|SAU}} [[Saudijska Arabija|KSA]]||[[Istočna pokrajina (Saudijska Arabija)|Istočna pokrajina]]||474.573
|-
| style="text-align:center; background:#f0f0f0;"|7||align=left|'''[[Bandar Abas|Bandar-e Abas]]'''||{{Z+X|IRN}}||[[Hormuzgan]]||367.508
|-
| style="text-align:center; background:#f0f0f0;"|8||align=left|'''[[Bušeher]]'''||{{Z+X|IRN}}||[[Bušeherska pokrajina]]||161.674
|-
| style="text-align:center; background:#f0f0f0;"|9||align=left|'''[[Manama]]'''||{{Z+X|BHR}}||[[Glavna pokrajina (Bahrein)|Glavna pokrajina]]||157.474
|-
| style="text-align:center; background:#f0f0f0;"|10||align=left|'''[[Kuwait]]'''||{{Z+X|KUV}}||[[Al Asimah (Kuvajt)|Al Asimah]]||151.060
|-
|}{{clear}}

== Geologija ==
[[Datoteka:Arabian Plate map-uni.png|mini|desno|200px|[[Litosferne ploče]] s prikazanim smjerovima [[Tektonika ploča|pomicanja]] u [[mm]]/[[Godina|god.]]]]
Područje Perzijskog zaljeva još je tijekom [[paleozoik]]a bilo izloženo drevnom oceanu [[Paleotetis]], odnosno tijekom [[mezozoik]]a [[Neotetis]]u.{{sfn|Konyuhov|Maleki|2006|p=344}} Veći dijelovi Perzijskog zaljeva, [[Arapski poluotok|Arapskog poluotoka]], jugozapadnog [[Iran]]a i istočne [[Mezopotamija|Mezopotamije]] tijekom [[mezozoik]]a zajedno su tvorili [[Arapska ploča|Arapsku ploču]].{{sfn|Ross|Uchupi|White|1986|p=537-556}} Glavni čimbenici koji su uvjetovali sužavanje ove platforme odnosno oblikovanje današnje [[Geologija|geološko]]-[[Geomorfologija|geomorfološke]] strukture Perzijskog zaljeva uključuju deformaciju poluotoka [[Musandam (poluotok)|Musandam]] zbog [[Subdukcija|subdukcije]] od istoka prema jugozapadu tijekom kasne [[Kreda (geološko razdoblje)|krede]] i srednjeg [[tercijar]]a, zatim sudaranje [[Euroazijska ploča|euroazijske]] i [[Arapska ploča|arapske]] [[litosferne ploče]] tijekom [[oligocen]]a ili ranog [[miocen]]a, te konsolidaciju gorja [[Zagros]] zbog [[Gravitacija|gravitacijskog]] klizanja tijekom [[neogen]]a i [[pleistocen]]a.{{sfn|Ross|Uchupi|White|1986|p=537-556}} Sporedni čimbenici pak uključuju izdizanje [[Arapski poluotok|Arapskog poluotoka]] prema [[Crveno more|Crvenom moru]] tijekom tercijara, [[Tektonika ploča|tektonska pomicanja]] [[prekambrij]]skih naslaga [[sol]]i oko Hormuza, izdizanje površinske platforme zbog tektonske nestabilnosti [[Sedimenti|sedimenata]] i [[sol]]i, te propadanje iste 400 − 600 [[Metar|m]] tijekom krede.{{sfn|Ross|Uchupi|White|1986|p=537-556}} [[Potres|Seizmičke aktivnosti]] danas su ograničene u [[Planina|planinskim]] predjelima [[Hadžar (gorje)|Hadžar]]a i [[Zagros]]a koji zemljopisno omeđuju Perzijski zaljev s istočne strane. U užem [[Geomorfologija|geomorfološkom]] smislu, Perzijski zaljev predstavlja [[Geološka depresija|depresiju]] koja se ispod [[Nadmorska visina|razine mora]] našla prije 7 − 14,5 tisuća godina zbog [[Transgresija|transgresije]].{{sfn|Lambeck|1996|p=49}}

Perzijski zaljev i [[Mezopotamija|Mezopotamijom]] kao [[Geologija|geološka]] cjelina predstavljaju područje najvećih ležišta [[Ugljikovodici|ugljikovodika]] u [[svijet]]u.{{sfn|Ghazban|Motiei|2009}} Ovisno o procjenama iz sredine [[2000-ih]] godina, regija sadrži između 55 – 68 % ukupnih svjetskih zaliha [[Nafta|nafte]] odnosno 40 % zaliha [[Prirodni plin|prirodnog plina]].{{sfn|Konyuhov|Maleki|2006|p=344}} Kolosalne zalihe navedenih [[Fosilna goriva|fosilnih goriva]] rezultat su akumulacije debelih slojeva [[Sedimentne stijene|sedimenata]] (debljine 12 – 13 [[km]]), osobito [[Karbonati|karbonata]] i [[Evaporiti|evaporita]] odnosno [[Vapnenac|vapnenca]] i [[lapor]]a bogatih [[silikati]]ma.{{sfn|Konyuhov|Maleki|2006|p=344}}

== Biologija i ekologija ==

=== Flora ===
{{Dvostruka slika|left|Aerial-View-of-Bu-Tinah-Island.jpg|179|HaraForestQeshm.jpg|175|>[[Šuma mangrova|Šume mangrova]]:<br>[[UAE|Emiratski]] otok [[Bu Tinah]] (''lijevo'') i [[iran]]ski otok [[Kešm]] (''desno'')}}
[[Flora]] i [[fauna]] u Perzijskom zaljevu su raznolike i jedinstvene zbog [[#Zemljopis|zemljopisnih]] karakteristika, prevladavajućih pličina i relativne izolacije od [[Indijski ocean|otvorenog mora]], te utjecaja različitih ekozona. Zaljev je [[stanište]] stotina međusobno ovisnih [[vrsta]] [[Biljke|biljaka]] i [[životinja]] među kojima ima i na desetke [[endem]]a, a neke od njih zbog raznih su čimbenika izloženi su ozbiljnoj opasnosti od [[Izumiranje|izumiranja]]. U [[Biogeografija|biogeografskom]] kontekstu, Perzijski zaljev većim dijelom pripada [[Afrotropska zona|afrotropskoj]] odnosno manjim dijelom [[Paleoarktička zona|paleoarktičkoj zoni]], dok je primjetan utjecaj i susjedne [[Indomalajska zona|indomalajske zone]] s istoka.{{sfn|Frey|Kürschner|Probst|1999}} Prevladavajuće biljno kraljevstvo zaljeva jest [[paleotropis]] kojeg obronci [[Zagros]]a odvajaju od [[holarktik]]a na sjeveru.{{sfn|Frey|Kürschner|Probst|1999}} Ova raznolika [[Geobotanika|geobotanička]] struktura ishod je [[Geologija|geološkog]] razvoja koji započinje s [[orogen]]ima stvoreni tijekom [[miocen]]a. Oni su rezultirali temeljnom promjenom u diobi [[More|mora]] i [[Kopno|kopna]] odnosno drastičnim [[Ekologija|ekološkim]] razlikama u regiji što je utjecalo na [[Evolucija|evoluciju]] [[vrsta]]. Afrotropski elementi [[Migracija|migrirali]] su na područje Perzijskog zaljeva preko kopnenih mostova između današnje [[Afrika|Afrike]] i [[Azija|Azije]], a indomalajski elementi zbog [[klima]]tskih su se razloga počeli povlačiti nauštrb paleoarktičkih.{{sfn|Frey|Kürschner|Probst|1999}} Sažimanje voda [[Tetis (ocean)|Tetisa]] dovelo je do stvaranje velikog bazena sastavljenog od [[Mezopotamija|Mezopotamije]] i Perzijskog zaljeva koji je nadalje bio zaprekom širenju [[Holarktik|holarktičkih]] elemenata prema [[paleotropis]]u na jugu.{{sfn|Zohary|1973}}

[[Bočata voda|Bočate]] obalne [[močvare]] najbogatija su [[Biogeografija|biogeografska]] područja i azonalno se pojavljuju na krajnjem [[aluvij]]alnom sjeveru Perzijskog zaljeva, između [[Kopno|kopna]] i otoka [[Kešm]], te na riječnim [[Ušće|ušćima]]. Močvarno područje oko [[Šat al-Arab]]a odnosno ušća [[Eufrat]]a i [[Tigris]]a u južnoj [[Mezopotamija|Mezopotamiji]] prostire se na približno 20.000 [[km²]] i predstavlja jedno od najvećih takve vrste u [[svijet]]u.<ref>[[#Carp1980|Carp, Erik (1980.)]], str. 187.</ref> [[Šuma mangrova|Šume mangrova]] koje zahvaćaju [[Plima i oseka|plime i oseke]] karakterističan su primjer [[Simbioza|simbioze]] diljem [[Obala|obale]] Perzijskog zaljeva i [[stanište]] su brojnim [[rakovi]]ma, manjim [[riba]]ma i [[kukci]]ma koji su pak [[hrana]] raznim vrstama morskih [[ptica]]. Najstariji povijesni tekst koji spominje mangrove su zabilješke [[Aleksandar Makedonski|Aleksandrovog]] admirala [[Nearh]]a koji je prilikom pomorskih istraživanja od [[Suza (Iran)|Suze]] do [[Indija|Indije]] u [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeću pr. Kr.]] plovio upravo Perzijskim zaljevom.<ref>[[#SpaldingCollinsKainuma2010|Spalding, Mark D.; Collins, Lorna; Kainuma, Mami (2010.)]], str. 23.</ref> Mangrovi većinom pripadaju [[Rod (taksonomija)|rodu]] ''[[Avicennia]]'', u izoliranim područjima pojavljuje se ''[[Rhizophora]]'', a na većim visinama i ''[[Halocnemum strobilaceum]]''.{{sfn|Frey|Kürschner|Probst|1999}} Neposredno uz ovaj pojas pojavluju se i druge biljne vrste otporne na [[sol]] kao što su ''[[Chenopodiaceae]]'', ''[[Zygophyllum]]'', ''[[Frankenia]]'', ''[[Spergularia]]'' i ''[[Atriplex]]''. Uz [[Kopno|kopnena]] područja duž Perzijskog zaljeva prevladava [[Pustinje i vegetacija sušnih područja|polupustinjsko nisko raslinje]] uključujući [[Afrika|afričke]] tropske [[Kserofiti|kserofite]] (npr. ''[[Tamarix]]'') među koje se zbog niskih fizionomskih karakteristika ubrajaju i [[Rod (taksonomija)|rodovi]] ''[[Acer]]'' odnosno ''[[Pistacia]]''.{{sfn|Frey|Kürschner|Probst|1999}} Područja također obiluju i [[Invazivna vrsta|invazivnim vrstama]] polupustinjskih grmova iz nubijsko-sindske regije kao što su ''[[Acacia nubica]]'', ''[[Acacia sejal]]'', ''[[Euphorbia larica]]'', ''[[Periploca aphylla]]'', ''[[Stocksia brahuica]]'', ''[[Salvadora persica]]'', te grmoviti ''[[Ziziphus]]''.{{sfn|Frey|Kürschner|Probst|1999}} Zbog kratkotrajnih obilnih [[kiša]] tijekom kasne [[Zima|zime]] i [[Proljeće|proljeća]], grmovita područja poprimaju kontrastnu [[Zelena|zelenu]] boju. Pojas kserofitskih grmova prema nižim visinama susjednog [[Zagros]]a i [[Mezopotamija|Mezopotamiji]] omeđen je ili se prožima sa [[šuma]]ma [[hrast]]a (npr. ''[[Quercus brantii]]'').{{sfn|Frey|Kürschner|Probst|1999}}

=== Fauna ===
{{Dvostruka slika|right|Dugong.jpg|181|Hengam Dolphins (1).jpg|175|[[Dugong]] s mladunčem|[[Dupin]]i}}
[[Fauna]] Perzijskog zaljeva vrlo je srodna onoj u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]] odnosno sjevernoj [[Arabija|Arabiji]], a najutjecajnija [[Priroda|prirodna]] granica između različitih [[takson]]a je rijeka [[Tigris]].{{sfn|Anderson|1999}} Fauna zemljopisno nije jednoliko raspoređena i neke se [[Vrsta|vrste]] pojavljuju isključivo u vrlo [[Vlažnost zraka|vlažnim]] obalnim područjima, no čitavo se područje zajedno s nedovoljno istraženim [[Otok|otocima]] može svrstati u saharo-sindsku (ili saharo-arapsku) regiju.{{sfn|Anderson|1999}} Lokalni kontrasti odnosno prožimanje ekozona osobito je primjetno kod [[Leptiri|leptira]]; dok s [[oman]]ske strane 30 % vrsta pripada afrotropiku odnosno 15 % [[paleoarktik]]u, na susjednoj [[iran]]skoj strani pojavljuju se četiri orijentalne, devet eremijskih (pustinjskih), te sedam paleotropskih vrsta.{{sfn|Larsen|1987|pp=178-199}}

Najveći [[sisavci]] u Perzijskom zaljevu su [[kit]]ovi, [[dupin]]i, [[pliskavice]] i [[Sirene (životinje)|sirene]].{{sfn|Braulik|2010|p=55-60}} Vrste kitova koje redovito obitavaju zaljevom uključuju [[Ulješura|ulješure]], [[Grbavi kit|grbavog]], [[Brydeov kit|Brydeovog]] i [[Perajasti kit|perajastog kita]],{{sfn|Braulik|2010|p=55-60}} dok u njegove istočnije krajeve koji su više izloženi [[Indijski ocean|Indijskom oceanu]] ponekad zalazi i [[plavetni kit]], najveća živuća [[životinja]] na [[Zemlja|Zemlji]].{{sfn|Braulik|2010|p=55-60}} Ostale prisutne vrste iz reda ''[[Cetacea]]'' su [[Orka|orke]], zatim [[Crni dupin|crni]], [[Tamnoleđi dupin|tamnoleđi]], [[Rissov dupin|Rissov]], [[Dugokljuni tropski dupin|dugokljuni tropski]], [[Šiljatoglavi bjeloprsi dupin|šiljatoglavi bjeloprsi]], [[Dugokljuni obični dupin|dugokljuni obični]], [[Prugasti dupin|prugasti]] i indopacifički [[grbavi dupin]], te [[bezperajasta pliskavica]].{{sfn|Braulik|2010|p=55-60}} Niti jedna od navedenih vrsta nije [[endem]] već su rasprostranjene diljem svjetskih mora ili pak [[Indijski ocean|Indijskog oceana]].{{sfn|Anderson|1999}} Jedna od jedinstvenih vrsta [[Morski sisavci|morskih sisavaca]] u zaljevu je [[dugong]] iz reda [[Sirene (životinje)|sirena]]. Broj jedinki dugonga procjenjuje na oko 7300 što Perzijski zaljev čini drugim najvećim [[stanište]]m nakon obala [[Australija|Australije]].{{sfn|Marsh|2002|p=31}} Rasprostranjeni su isključivo uz jugozapadnu obalu odnosno u pličinama [[Bahreinski zaljev|Bahreinskog zaljeva]] odnosno [[uvala]]ma [[UAE|Emirata]] i hrane se morskim travama.{{sfn|Marsh|2002|p=31}} O dugoj prisutnosti ovih životinja svjedoče najstarije ikad pronađene kosti dugonga na otoku [[Akab]] koje se datiraju u kasno [[5. tisućljeće pr. Kr.]]{{sfn|Marsh|2002|p=31}} [[Reptili]] Perzijskog zaljeva uključuju izuzetno opasne [[morske zmije]],{{sfn|Anderson|1999}} te vrste [[Morske kornjače|morskih kornjača]] kao što su ''[[Caretta caretta]]'', ''[[Chelonia mydas]]'', ''[[Eretmochelys imbricata]]'', ''[[Lepidochelys olivacea]]'' i ''[[Dermochelys coriacea]]''.{{sfn|Anderson|1979|pp=501-528}} U [[močvara]]ma na mezopotamskoj obali odnosno ušćima istočnih rijeka također je prisutna i mekooklopna kornjača ''[[Rafetus euphraticus]]''.{{sfn|Anderson|1999}}
[[Datoteka:Bullshark.JPG|mini|lijevo|200px|[[Morski pas]] ''[[Carcharhinus leucas]]'', najopasnija [[riba]] Perzijskog zaljeva i njegovih [[pritok]]a]]
Perzijski zaljev [[stanište]] je stotinama vrsta [[riba]]: prema [[Ihtiologija|stručnim]] procjenama iz [[1940-ih]] bilo ih je 336 raspoređenih u 107 [[Porodica (taksonomija)|porodica]],{{sfn|Aʿlam|1999}} dok podatci iz [[2000-ih]] govore o više od 700 [[vrsta]].{{sfn|Froese|Pauly|2003}} Okvirno se mogu podijeliti na [[zrakoperke]] (>63 porodice) i [[hrskavičnjače]] (>7 porodica),{{sfn|Aʿlam|1999}} a [[endem]]ske vrste uključuju ''[[Diplodus noct]]'', ''[[Doryrhamphus excisus abbreviatus]]'' i ''[[Rhabdosargus haffara]]''.{{sfn|Froese|Pauly|2003}} Najznačajnije vrste za komercijalni [[ribolov]] su [[srdela]], [[grboglavka]], španjolska [[skuša]], [[tuna]] i [[plosnatice]], a njihov izlov pa tako i broj bitno ovisi o lokalnim [[Šijiti|šijitskim]] ili [[Suniti|sunitskim]] svjetonazorima prema kojima jedne spadaju u [[halal]] odnosno druge u [[haram]].{{sfn|Aʿlam|1999}} [[Hrskavičnjače]] su najveće [[ribe]] u Perzijskom zaljevu i broje 28 vrsta: četiri [[Ražopsi|ražopsa]], po dvije [[drhtulje]] i [[pilašice]], te 20 [[Plavetni psi|plavetnih pasa]].{{sfn|Froese|Pauly|2003}} Goleme ali bezopasne [[Kitopsina|kitopsine]] redovita su pojava u istočnom dijelu zaljeva, a najopasniji među [[Morski psi|morskim psima]] je ''[[Carcharhinus leucas]]'' (tzv. pas bik).<ref name="IranicaFishI">[[#IranicaFishI|Coad, Brian W. (15.12.1999.)]]</ref> Osim što napada [[Ribarstvo|ribare]] i sakupljače [[biser]]a na moru, redovito ulazi u sjeverne rijeke poput [[Karun]]a ili [[Tigris]]a te bez provociranja napada [[Plivanje|plivače]], djecu i perače odjeće.<ref name="IranicaFishI"/> Deseci napada i smrtni slučajevi zabilježeni su duž 420 [[km]] Karunovog toka s [[iran]]ske strane,<ref name="IranicaFishI"/> a s [[Irak|iračke]] čak do [[Bagdad]]a.{{sfn|Aʿlam|1999}} Među ostalim ribljim vrstama opasnim za ljude je i egzotična ''[[Heteropneustes fossilis]]'' iz reda [[Somovke|somovki]] koja se pojavljuje u [[Bočata voda|bočatim]] močvarama [[Huzestan]]a.<ref name="IranicaFishI"/>
[[Datoteka:CoralJI3.jpg|mini|desno|200px|[[Koralji]]]]
Oko 80 % ribljih vrsta usko je vezano uz [[Koralji|koralje]]{{sfn|Froese|Pauly|2003}} koji su rasprostranjeni u svim dijelovima Perzijskog zaljeva.{{sfn|Riegl|Purkis|2012}}{{is|pogl. 2.5.1.}} Uz [[UAE|emiratsku]] obalu nalazi se 34 vrsta koralja, uz [[Saudijska Arabija|saudijsku]] 50, a najviše uz [[iran]]sku.{{sfn|Riegl|Purkis|2012}}{{is|pogl. 2.5.1.}} Među vrstama nema [[endem]]a već su sve usko povezane s onima u [[Indijski ocean|Indijskom oceanu]].{{sfn|Riegl|Purkis|2012}}{{is|pogl. 2.5.1.}} Vrste [[Meduze|meduza]] uključuju ''[[Aequorea aequorea]]'', ''[[Aequorea rnacrodactyla]]'' i ''[[Aequorea pensilis]]'' iz [[Red (taksonomija)|reda]] ''[[Leptomedusae]]'', zatim ''[[Olindias singularís]]'' iz reda ''[[Limnomedusae]]'', te ''[[Tamoya gargantua]]'', ''[[Pelagia noctiluca]]'', ''[[Sanderia malayensis]]'', ''[[Crambionella orsini]]'' i ''[[Catostylus perezi]]''.{{sfn|Kramp|1956|pp=235-242}} Potonja je najveća među nabrojanima i prosječni [[promjer]] joj je 160 [[mm]].{{sfn|Kramp|1956|pp=235-242}}

Na području Perzijskog zaljeva također je rasprostranjen i velik broj vrsta [[ptica]], [[stanarica]] i [[selica]]. Prevladavajuće vrste pripadaju indomalajskoj ekozoni, dok ostatak pripada afrotropskoj{{sfn|Scott|1989}} odnosno paleoarktičkoj.{{sfn|Anderson|1999}} Tijekom [[Proljeće|proljetnih]] i [[jesen]]skih sezona [[Migracija (zoologija)|migracija]], u močvarama Perzijskog zaljeva zaustavlja se veliki broj [[Rodarice|rodarica]] i drugih [[selica]] kao što su [[Siva čaplja|sive čaplje]], [[Velika bijela čaplja|bijele čaplje]], [[Ružičasti plamenac|ružičasti plamenci]], [[dalmatinski pelikan]]i, [[vranci]], [[mlakuše]], [[čigre]], itd.{{sfn|Anderson|1999}} Neke od navedenih vrsta u zaljevu se pojavljuju isključivo [[Zima|zimi]]. Ptice se [[Gnijezdo|gnijezde]] na raznim mjestima: u [[močvara]]ma, [[Šuma mangrova|šumama mangrova]], pješčanim [[plaža]]ma, stjenovitim [[obala]]ma i na [[klif]]ovima. Brojni manji [[Pusti otok|pusti otoci]] pružaju idealno utočište za kolonije [[Morske ptice|morskih ptica]] među kojima su prevladavaju [[čigre]] ''[[Sterna bergii|S. bergii]]'', ''[[Sterna bengalensis|S. bengalensis]]'', ''[[Sterna repressa|S. repressa]]'', ''[[Sterna anaethetus|S. anaethetus]]'' i ''[[Sterna saundersi|S. saundersi]]'', [[Phaethontidae|tropičarke]] ''[[Phaethon aethereus|P. aethereus]]'', [[endem]]ski [[vranci]] ''[[Phalacrocorax nigrogularis|P. nigrogularis]]'', te [[zovoji]] ''[[Puffinus lherminieri|P. lherminieri persicus]]''.{{sfn|Scott|1989}}

<gallery>
Datoteka:Egretta_gularis_-Oman_-on_a_beach-8.jpg|[[Čaplja]]<br>(''[[Egretta gularis|E. gularis]]'')
Datoteka:Pycnonotus leucotis -Doha, Qatar -two-8 (2).jpg|[[Bulbuli]]<br>(''[[Pycnonotus leucotis|P. leucotis]]'')
Datoteka:IndianRoller005.jpg|[[Zlatovrana]]<br>(''[[Coracias benghalensis|C. benghalensis]]'')
Datoteka:Streptopelia senegalensis 001.jpg|[[Golub]]<br>(''[[Spilopelia senegalensis|S. senegalensis]]'')
Datoteka:Socotra Cormorant.jpg|[[Endem]]ski [[perzijski vranac]]<br>(''[[Phalacrocorax nigrogularis|P. nigrogularis]]'')
</gallery>

=== Zaštićena područja ===
{{Lokacijska karta+|Perzijski zaljev|width=300|float=right
 |caption = Glavna zaštićena područja uz Perzijski zaljev
 |places  =
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=26.318|long=57.100|position=bottom|label=<small>[[Hara-je Rud-e Gaz|Hara-je<br>Rud-e Gaz]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=27.069|long=56.833|position=top|label=<small>[[Hara-je Tiab-Minab]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=26.836|long=55.726|position=top|label=<small>[[Hara-je Horan|Hara-je<br>Horan]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=26.287|long=54.516|position=left|label=<small>[[Forur]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=26.790|long=53.410|position=left|label=<small>[[Šidvar]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=27.274|long=52.803|position=left|label=<small>[[Nacionalni park Najband|Najband]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=27.850|long=51.772|position=right|label=<small>[[Nacionalni park Nahilu-Dajer|Nahilu-Dajer]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=28.028|long=51.405|position=left|label=<small>[[Zaštićeno područje Mand|Mand]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=29.165|long=50.826|position=right|label=<small>[[Zaštićeno područje Hele|Hele]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=29.323|long=50.346|position=left|label=<small>[[Harku (otok)|Harku]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=30.429|long=48.796|position=left|label=<small>[[Utočište za divljač Šadegan|Šadegan]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=27.414|long=49.265|position=bottom|label=<small>[[Musalamijski zaljev|Musalamijski<br>zaljev]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=24.746|long=50.757|position=left|label=<small>[[Salvaški zaljev|Salvaški<br>zaljev]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=26.160|long=50.590|position=bottom|label=<small>[[Ras Sanad]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=26.213|long=56.427|position=left|label=<small>[[Džabal Letub|Džabal<br>Letub]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=24.633|long=53.083|position=left|label=<small>[[Bu Tinah]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=24.298|long=53.289|position=bottom|label=<small>[[Maravah (UAE)|Maravah]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=25.193|long=55.320|position=left|label=<small>[[Ras al-Kor]]</small>}}
 }}

Zbog relativno visoke [[bioraznolikost]]i, u Perzijskom zaljevu odnosno njegovim [[Obala|obalnim]] područjima postoji dvadesetak većih zaštićenih područja. U iranskom [[Huzestan]]u, [[Bušeherska pokrajina|Bušeherskoj pokrajini]] i [[Hormuzgan]]u nalaze se 22 zaštićenih područja{{sfn|Statistical Centre of Iran|2006}} od čega je polovica [[Priobalje|priobalnog]] karaktera. [[Nacionalni park]] [[Hara-je Horan]] između [[Kešm]]a i iranskog kopna odnosno u [[Horanski kanal|Horanskom kanalu]] najveće je zaštićeno područje i obuhvaća približno 400 [[km²]] [[šuma mangrova]] ispresjecanih brojnim plimnim kanalima,<ref>[[#HöpnerEbrahimipourMaraschi2000|Höpner, Thomas; Ebrahimipour, Hossein; Maraschi, S. M. Kazem (2000.)]], str. 30.</ref> a zajedno sa susjednim [[močvara]]ma prostire se na oko 860 [[km²]].<ref name="HöpnerEbrahimipourMaraschi2000.31">[[#HöpnerEbrahimipourMaraschi2000|Höpner, Thomas; Ebrahimipour, Hossein; Maraschi, S. M. Kazem (2000.)]], str. 31.</ref> Od [[1976.]] godine Hara-je Horan nalazi se na [[UNESCO]]-ovom popisu [[Rezervat biosfere|rezervata biosfere]].<ref>[[#UNESCOMAB2562010|UNESCO MAB: Asia (25.6.2010.)]], str. 2.-3.</ref> Duž iranske obale postoji još pet zaštićenih područja šuma mangrova (uglavnom uz [[Dodatak:Popis iranskih rijeka|riječna]] ušća): [[Hara-je Rud-e Gaz]], [[Hara-je Tiab-Minab]], [[Nacionalni park Najband|Najband]], [[Nacionalni park Nahilu-Dajer|Nahilu-Dajer]], [[Zaštićeno područje Mand|Mand]] i [[Zaštićeno područje Hele|Hele]].<ref name="SpaldingCollinsKainuma2010.76">[[#SpaldingCollinsKainuma2010|Spalding, Mark D.; Collins, Lorna; Kainuma, Mami (2010.)]], str. 76.</ref> Na krajnjem sjeveru Perzijskog zaljeva nalazi se i močvarno utočište za divljač [[Utočište za divljač Šadegan|Šadegan]]. [[Ekologija|Ekološka]] svjesnost i potreba za zaštitom ovih područja godine [[1971.]] rezultirala je međunarodnom [[Ramsarska konvencija|Ramsarskom konvencijom]] o zaštiti [[močvara]].<ref>Vidi:<br>• [[#Carp1980|Carp, Erik (1980.)]], str. 163.<br>• [[#SpaldingCollinsKainuma2010|Spalding, Mark D.; Collins, Lorna; Kainuma, Mami (2010.)]], str. 75.</ref> Manje zaštićene zone s [[iran]]ske strane uključuju otoke [[Forur]], [[Šidvar]] i [[Harku (otok)|Harku]] koji su usputna stanica brojnim [[ptica]]ma [[selica]]ma.

Na arapskoj strani obale najznačajnije zaštićeno područje jest [[Musalamijski zaljev]] u [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]] kojeg karakterizira izuzetna [[bioraznolikost]].<ref name="HöpnerEbrahimipourMaraschi2000.31"/> Osim [[šuma mangrova]], ono uključuje i [[Močvara|močvare]], [[Koraljni greben|koraljne grebene]], [[klif]]ove, [[Pješčana dina|pješčane dine]], itd. Musalamijski zaljev zaštićen je [[1998.]] godine inicijativom [[Europa|europskih]] znanstvenika i s 127 stručnih publikacija predstavlja najbolje obrađenu ekozonu Perzijskog zaljeva.<ref name="HöpnerEbrahimipourMaraschi2000.31"/> Druga velika zaštićena područja su [[Salvaški zaljev]] između Saudijske Arabije i [[Katar]]a odnosno [[Maravah (UAE)|Maravah]] u [[Abu Dhabi (emirat)|emiratu Abu Zabiju]],<ref name="SpaldingCollinsKainuma2010.76"/> dok se diljem [[UAE]] nalazi još desetak manjih zaštićenih morskih zona i to uglavnom na otocima (npr. [[Bu Tinah]]).<ref>[[#Alsharhan2008|Alsharhan, A. S. (2008.)]], str. 99.</ref> Slične manje zone postoje i u [[Katar]]u,<ref>[[#SpaldingCollinsKainuma2010|Spalding, Mark D.; Collins, Lorna; Kainuma, Mami (2010.)]], str. 77.</ref> a jedinstvene primjere predstavljaju gradska zaštićena područja poput [[Ras Sanad]]a na [[Bahrein]]u i [[Ras al-Kor]]a u [[Dubai]]ju. Potonji predstavlja veliko prirodno stanište [[Ružičasti plamenac|ružičastog plamenca]], a u njegovoj neposrednoj blizini nalaze se golema [[Industrija|industrijska]] zona i poslovne novogradnje. Na krajnjem istoku arapske obale odnosno [[oman]]skom [[Musandam (poluotok)|Musandamu]] nalazi se [[prirodni rezervat]] [[Džabal Letub]] koji je pretežito planinskog karaktera, ali zonom obuhvaća i dijelove priobalja.

=== Zagađenja ===
[[Datoteka:Kuwait burn oilfield.png|mini|lijevo|225px|[[Kuvajt]] tijekom [[Zaljevski rat|rata]] [[1991.]] g.]]
Perzijskom zaljevu prijeti velika opasnost od [[Zagađenje|zagađenja]] zbog jedinstvenih [[#Energetika|energetskih]], [[#Promet|prometnih]] i [[#Geopolitika|geopolitičkih]] uvjeta. S obzirom na to da se radi o području s najbogatijim zalihama [[Fosilna goriva|fosilnih goriva]] na svijetu i da su najveći potrošači udaljeni tisućama kilometara, prijevoz [[Nafta|nafte]] odvija se prvenstveno [[Pomorstvo|pomorskim]] putem i 30 % svih [[tanker]]a redovito prometuje zaljevom.{{sfn|Braulik|2010|p=60-61}} Rutinska crpljenja, prijevoz i manji incidenti godišnje rezultiraju izlijevanjem 1,2 milijuna [[barel]]a nafte u [[more]].{{sfn|Braulik|2010|p=60-61}} Dodatne povezane probleme stvara i nestabilna geopolitička situacija zbog koje su od [[1980.]] godine vođena tri velika [[rat]]a. Tijekom [[Iransko-irački rat|iransko-iračkog rata]] ([[1980.]] – [[1988.]]) obje su strane gađale suparničke tankere u cilju izazivanja [[Gospodarstvo|gospodarske]] štete, dok je [[Oružane snage SAD-a|američka vojska]] također napadala i [[iran]]ske naftne platforme. Jedna od posljedica ovog rata su i veća kemijska zagađenja u priobalnom [[Huzestan]]u.{{sfn|Braulik|2010|p=60-61}} Najveća ekološka [[katastrofa]] dogodila se [[1991.]] godine prilikom [[Irak|iračkog]] povlačenja iz [[Kuvajt]]a nakon poraza u [[Zaljevski rat|Zaljevskom ratu]]: brojne naftne bušotine na kopnu su zapaljene što je izazvalo veliko zagađenje [[zrak]]a, dok je u [[more]] ispušteno između 240.000 i 480.000 [[m³]] sirove nafte.<ref>[[#KhordaguiAlAjmi1993|Khordagui, Hosny; Al-Ajmi, Dhari (1993.)]], str. 557.-562.</ref> Potencijalnu opasnost od ranih [[2010-ih]] godina predstavljaju i [[Ratna mornarica SAD-a|američki ratni brodovi]] na [[Nuklearni reaktor|nuklearni pogon]] odnosno iranska nuklearna elektrana u obalnom [[Bušeher]]u koji se spominju kao glavne mete u mogućem oružanom sukobu [[Iran]]a i [[SAD]]-a. Iranske [[Močvara|močvare]] na sjeveru Perzijskog zaljeva ugrožene su [[Industrija|industrijskim]] zagađenjima,<ref>[[#TabatabaieAmiri1592011|Tabatabaie, Taybeh; Amiri, Fazel (15.9.2011.)]], str. 364.-365. i 373.</ref> a [[Hidrologija|hidrološku]] neravnotežu u ovim krajevima pospješuje i izgradnja golemih [[brana]] u [[Iran]]u i [[Turska|Turskoj]].{{sfn|Kämpf|Sadrinasab|2005|p=131}} Neki od jedinstvenih primjera zagađenja posljedica su kolosalnih [[Građevinarstvo|građevinskih]] projekata u [[Dubai]]ju i [[Katar]]u: izgradnja najvećih [[Umjetni otok|umjetnih otoka]] svijeta bitno je narušila podvodna staništa i broj pridnenih [[riba]] sveden je na 5 % u odnosu na [[1978.]] godinu.{{sfn|Braulik|2010|p=60-61}} Projekti također uništavaju i morsku travu čime se sužava stanište [[dugong]]a.{{sfn|Marsh|2002|p=32}} S druge strane, pozitivna posljedica izgradnje umjetnih otoka jest širenje [[staništa]] za određene vrste [[Koralji|koralja]].{{sfn|Riegl|Purkis|2012|p=10}}

== Povijest ==

=== Prapovijest ===
{{Dvostruka slika|right|Sumer1.jpg|200|Sumer3.jpg|200|{{eng oznaka}} [[Zemljovid]]i južne [[Mezopotamija|Mezopotamije]] s prikazanim [[Civilizacija|civilizacijskim]] žarištima i promjenama [[Obala|obale]]: stanje iz [[5. tisućljeće pr. Kr.|5000. pr. Kr.]] (''lijevo'') i [[4. tisućljeće pr. Kr.|4000. pr. Kr.]] (''desno'')}}
[[Arheologija|Arheološka]] nalazišta uz obale [[Arapski poluotok|Arapskog poluotoka]], [[Mezopotamija|Mezopotamije]] i [[Iranska visoravan|Iranske visoravni]] svjedoče o dugoj prisutnosti [[ljudi]] na području Perzijskog zaljeva.<ref name="IranicaIPersGulf">[[#IranicaIPersGulf|Potts, Daniel Thomas (20.7.2005.)]]</ref> Na arapskoj obali pronađeni su deseci lokaliteta koje karakteriziraju fino izrađene [[Strijela|strelice]] zbog čega se skupno nazivaju Arabijskom dvostranom kulturom.<ref name="IranicaIPersGulf"/> Na temelju pronađenih ostataka [[Domesticiranje|domesticiranih]] [[Domaća ovca|ovaca]] i [[Domaća koza|koza]] kultura se definitivno razlikuje od [[Epipaleolitik|epipaleolitičkih]] [[Lovci-sakupljači|lovaca-sakupljača]] i klasificira se [[Neolitik|neolitičkom]], iako nisu pronađeni dokazi o domesticiranu [[Biljke|biljaka]].<ref name="IranicaIPersGulf"/> Najstariji primjeri ove kulture nađeni su uz [[otok]]e kod [[Abu Zabi]]ja i datiraju se između [[6. tisućljeće pr. Kr.|5800. i 5300. pr. Kr.]], a pretpostavlja se da je [[stočarstvo]] usvojeno posredstvom [[Pretkeramički neolitik|pretkeramičkih neolitičkih]] kultura s krajnjeg zapada [[Plodni polumjesec|Plodnog polumjeseca]] odnosno južnog [[Levant]]a.<ref name="IranicaIPersGulf"/> Osim uzgoja ovaca i koza, za [[Prehrana|prehranu]] stanovništva na ovim područjima od izuzetne važnosti bile su i [[školjke]], [[ribe]], te [[Dugong|dugonzi]].<ref name="IranicaIPersGulf"/>

Na [[iran]]skoj strani obale [[Neolitik|neolitička]] nalazišta nisu pronađena,<ref name="IranicaIPersGulf"/> a [[Prapovijest|prapovijesni]] lokaliteti poput [[Halile]] (15-ak [[km]] jugoistočno od [[Bušeher]]a) datiraju se između [[6. tisućljeće pr. Kr.|5500. i 5000. pr. Kr.]] i povezuju se s [[Eneolitik|eneolitičkom]] [[Ubaid|Ubaidskom kulturom]] u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]]{{sfn|Carter|Challis|Priestman|Tofighian|2006}}{{is|str. 2. i 6.}}. Ubaidski lokaliteti kao što su [[Eridu]], [[Ur]], [[Larsa]], [[Girsu]] i [[Nina-Sirara]] danas su od Perzijskog zaljeva udaljeni 200 - 250 [[km]], no tijekom prapovijesti nalazili su se na samoj [[Obala|obali]] o čemu svjedoče kasniji [[sumer]]ski [[klinopis]]i kao i suvremene [[Arheologija|arheološke]]<ref>[[#PirazzoliPluet1991|Pirazzoli, Paolo Antonio; Pluet, Jean (1991.)]], str. 111.-113.</ref> i [[Geologija|geološke]] studije.{{sfn|Lambeck|1996|pp=55-56}} Naime, prilikom punjenja perzijskozaljevskog bazena [[Nadmorska visina|razina mora]] dosegnula je današnju oko [[5. tisućljeće pr. Kr.|5000. pr. Kr.]], potom je oko [[4. tisućljeće pr. Kr.|4000. pr. Kr.]] dodatno porasla na +2,0 [[Metar|m]], te se konačno počela spuštati za 0,4 m svakih tisuću godina.{{sfn|Lambeck|1996|p=49}} Vrhunac [[holocen]]ske [[Transgresija|transgresije]] koincidira s [[Ubaid|ubaidskim razdobljem]]{{sfn|Lambeck|1996|pp=55-56}} i odigrao je drastičnu ulogu na oscilacije obalnih linija s obzirom na to da se navedeni lokaliteti nalaze na vrlo niskoj [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] (od +3,0 do +5,0 [[Metar|m]]). [[Fenomen]] je prema mišljenjima stručnjaka imao dalekosežne [[Kultura|kulturne]] posljedice: podizanje mora odnosno [[katastrofa]]lna potapanja velikih područja ostala su duboko utkana u sjećanjima [[Drevna Mezopotamija|drevnih mezopotamskih]] naroda i izravno su utjecali na kasniju [[sumer]]sku književnost i [[Mezopotamska mitologija|mitologiju]] (božanstva [[Enki]] i [[Oannes]]).{{sfn|Lambeck|1996|pp=55-56}} [[Ep o Gilgamešu]], najstarije sačuvano [[Književnost|književno]] djelo koje opisuje [[Poplava|opći potop]], utjecalo je i na [[Biblija|biblijsku]] [[Knjiga Postanka|priču]] o [[Noa|Noi]].<ref>[[#Coogan2009|Coogan, Michael David (2009.)]], str. 56.-57.</ref> Činjenica da je prije [[8. tisućljeće pr. Kr.|8000. pr. Kr.]] većina dna današnjeg Perzijskog zaljeva bilo suho odnosno plodno [[aluvij]]alno i [[Močvara|močvarno]] područje natopljeno rukavcima [[Eufrat]]a i [[Tigris]]a predstavlja enigmu za [[Antropologija|antropologe]] i [[arheolog]]e koji istražuju ljudske [[Migracija|migracije]] odnosno podrijetlo prvih [[civilizacija]].{{sfn|Lambeck|1996|pp=55-56}}

=== Stari vijek ===
[[Datoteka:Relief spinner Louvre Sb2834.jpg|mini|lijevo|225px|[[Elam]]ski [[Reljef (umjetnost)|reljef]] iz [[Suza (Iran)|Suze]] s prikazom objedovanja [[ribe]] (<tt>Sb 2834</tt>, [[Louvre]] u [[Pariz]]u)]]
[[Pismo|Pisana]] [[povijest]] započinje upravo na sjevernim obalama Perzijskog zaljeva gdje se koncem [[4. tisućljeće pr. Kr.|4. tisućljeća pr. Kr.]] u [[Sumer]]u i [[Elam]]u javljaju prva poznata pisma (uz [[Drevni Egipat|Egipat]]). Brojni [[klinopis]]i navode pomorsku trgovinu između sumerskih gradova smještenih na porječju [[Eufrat]]a i [[Tigris]]a s elamskim gradovima na porječju [[Karun]]a i [[Karhe]]a,<ref name="IranicaMarTradeI">[[#IranicaMarTradeI|Potts, Daniel Thomas (15.8.2009.)]]</ref> a činjenica da je današnji [[Šat al-Arab]] tada bio pod [[more]]m podrazumijeva i plovidbu Perzijskim zaljevom.<ref name="IranicaMarTradeI"/> [[Sumerani]] su bili prvi [[Pomorstvo|pomorci]] u zaljevu<ref name="Daryaee2003">[[#Daryaee2003|Daryaee, Touraj (2003.)]]</ref>{{is|str 1.}}, no zbog nedostatka arheoloških artefakata danas nije moguće detaljno rekonstruirati izgled sumerskih i elamskih [[brod]]ova.<ref name="IranicaMarTradeI"/> Ipak, zahvaljujući klinopisima danas je poznato da je Perzijski zaljev nazivan ''Južnim morem'', a poznata su imena nekih drevnih pomorskih [[regija]] poput [[Dilmun]]a (istočna [[Arabija]] s [[Bahrein]]om) i [[Magan]]a ([[oman]]ski [[Musandam (poluotok)|Musandam]]) koje su bile važne stanice za trgovinu [[Bakar (element)|bakrom]] i [[srebro]]m.<ref name="IranicaMarTradeI"/> Najudaljenije luke s kojoma se trgovalo u ranom [[Stari vijek|starom vijeku]] bile su smještene u [[Meluha|Meluhi]], regiji koju se poistovjećuje s [[Civilizacija Doline Inda|civilizacijom Doline Inda]] odnosno [[Harappa|Harappom]].<ref>[[#Gensheimer1984|Gensheimer, Thomas Robert (1984.)]], str. 65.-73.</ref> Osim plemenitih [[metal]]a, arheološka istraživanja pokazuju da je u zaljevu bila razvijena trgovina [[Riba|ribom]], [[Školjke|školjkama]] i [[bitumen]]om.<ref name="IranicaMarTradeI"/> Etnička slika na obalama Perzijskog zaljeva bitno će se promijeniti kroz [[2. tisućljeće pr. Kr.|2. tisućljeća pr. Kr.]] kada sjeverozapad naseljavaju [[Semitski narodi|semitski]] odnosno istok [[iranski narodi]] uključujući [[Perzijanci|Perzijance]] po kojima je vodena površina dobila današnje ime.

{{Quote box|width=25%|align=right|quote=''Kralj [[Darije Veliki|Darije]] kaže: „Ja sam [[Perzijanci|Perzijanac]], vladar [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|Perzije]] koji ovladaše [[Drevni Egipat|Egiptom]].<br>Zapovjedih kopanje ovog [[Kanal (građevina)|kanala]] od rijeke zvane [[Nil]] u Egiptu do Perzijskog mora.<br>Nakon što iskopaše kanal kako naredih, [[brod]]ovi ploviše njime od Egipta do Perzije kako i zamislih.”''|source=[[Darije Veliki|Darijevi]] Sueski natpisi (DZc §7-12), ~[[500. pr. Kr.]]<ref name="Redmount1995">[[#Redmount1995|Redmount, Carol Ann (1995.)]], str. 127.-135.</ref>}}

Od sredine [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]] čitavim Perzijskim zaljevom i njegovim [[obala]]ma vladat će [[iran]]ske dinastije [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|Ahemenida]], [[Partsko Carstvo|Arsakida]] i [[Sasanidsko Perzijsko Carstvo|Sasanida]]. Za razliku od [[Stara Grčka|starih Grka]] koji su zamišljali da poznati [[svijet]] okružuje zajednički [[ocean]]<ref name="MojtahedZadeh2342004">[[#MojtahedZadeh2342004|Mojtahed Zadeh, Pirouz (23.4.2004.)]]</ref>{{is|str 2.}}, [[Iranci]] su istovremeno vjerovali da postoje dvije odvojene vodene mase − [[Istok|istočno]] more koje je uključivalo Perzijski zaljev i [[Crveno more]], odnosno [[zapad]]no more tj. [[Sredozemlje]]<ref name="MojtahedZadeh2342004"/>{{is|str 2.}}. Istočni [[Pomorstvo|pomorski]] putevi bili su dobro poznati Irancima o čemu svjedoči [[Herodot]]ov zapis u kojem [[Darije I. Veliki]] (vl. [[522. pr. Kr.|522.]] – [[486. pr. Kr.]]) zapošljava [[Karija|karijskog]] moreplovca [[Skilak Karijandski|Skilaka]] zbog istraživanja [[More|mora]] od Perzijskog zaljeva do [[Ind]]a<ref name="MojtahedZadeh2342004"/>{{is|str 4.}}. Nakon što su pomorski putevi bili pomno istraženi, [[Darije I. Veliki|Darije]] se otisnuo brodovljem iz Perzijskog zaljeva i pokorio zapadnu Indiju. Većina [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|ahemenidskog]] brodovlja izgrađena je u [[Fenicija|Feniciji]], dok su među mornarima osim Feničana također služili i [[Drevni Egipat|Egipćani]], [[Cipar|Ciprani]] i [[Grci]].<ref name="Farrokh2007.6869">[[#Farrokh2007|Farrokh, Kaveh (2007.)]], str. 68.-69.</ref> [[Brod]]ovi iz ovog razdoblja bili su do 40 [[Metar|m]] duljine, prevozili su do 300 ljudi, a mornarički stožer bio im je smješten u [[Huzestan]]u.<ref name="Farrokh2007.6869"/> Na otoku [[Harg]]u u Perzijskom zaljevu pronađeni su epigrafski perzijski [[klinopis]]i koji govore o ugodnom životu uz korištenje [[bunar]]a.<ref>[[#TehranTimes232008|Tehran Times (2.3.2008.)]]</ref> O važnosti pomorskog [[promet]]a svjedoči [[stela]] iz [[Suez]]a koja ovjerava Darijevu gradnju prvog [[Sueski kanal|Sueskog kanala]] odnosno plovidbu od [[Nil]]a do [[Fars|Perzije]], a značajna je i kao najstariji pisani dokument koji Perzijski zaljev spominje današnjim nazivom<ref name="UNGEGN442006">[[#UNGEGN442006|UNGEGN (4.4.2006.)]]</ref>{{is|str. 1-2}} − vodena površina imenovana je „Perzijskim morem” ili „Morem koje počinje u Perziji” ([[Perzijski jezik|stperz.]] ''Draja tja hacâ Pârsâ'').<ref name="Redmount1995"/> Ovaj su [[Toponim|hidronim]] kasnije preuzeli i [[Stara Grčka|Grci]]<ref name="Daryaee2003"/>{{is|str 1.}} i [[Stari Rim|Rimljani]] pa se proširio i među svim [[Jezik|jezicima]] [[Zapadni svijet|Zapadnog svijeta]]. Navedeni podatci također upućuju i da je u [[Stari vijek|starovjekovnom]] [[Iran]]u postojala [[Geografija|znanstvena zemljopisna]] perspektiva u globalnim okvirima<ref name="MojtahedZadeh2342004"/>{{is|str 4.}}. Iranski koncept dvaju svjetskih [[More|mora]] kasnije je preuzet u [[Kuran]]u ([[:s:Sura 55.|''Ar Rahman'' 19.-22.]]), a [[islam]]ski [[Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu|geografi i kartografi]] koristili su ga sve do [[14. stoljeće|14. stoljeća]]<ref name="MojtahedZadeh2342004"/>{{is|str 2.}}. Neposredno nakon pada [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|ahemenidskog Perzijskog Carstva]], pomorskim putevima koje je 300 godine ranije istražio [[Skilak Karijandski|Skilak]] prolazio je i [[Aleksandar Makedonski|Aleksandrov]] admiral [[Nearh]] predvodeći pritom [[Kraljevina Makedonija|makedonsku]] vojsku od [[Ind]]a preko [[Arapsko more|Arapskog mora]] i Perzijskog zaljeva do [[Suza (Iran)|Suze]] na rijeci [[Karun]].{{sfn|Bosworth|1988|pp=541-566}} Iako Nearhova knjiga ''Indika'' nije začuvana, brojne njegove zabilješke danas su poznate zahvaljujući djelima [[Strabon]]a, [[Arijan|Arijana Nikomedijskog]] i [[Diodor Sicilski|Diodora Sicilskog]], a uključuju detaljne opise [[Dodatak:Popis iranskih rijeka|rijeka]], [[životinja]], [[Biljke|biljaka]] ljudi i njihovih običaja uz obale [[Karmanija|Karmanije]] i [[Fars|Perzije]].{{sfn|Bosworth|1988|pp=541-566}} Iz kasnijeg [[Seleukidsko Carstvo|seleukidskog]] i [[Partsko Carstvo|partskog razdoblja]] o Perzijskog zaljevu postoji mali broj podataka, a jedno od njih je knjiga „Putovanje [[Crveno more|Eritrejskim morem]]” nepoznatog autora koja u XXVII. i XXXVI. odlomku spominje perzijsku luku Ommanu bogatu [[zlato]]m, [[datulja]]ma, [[vino]]m, [[Odjeća|odjećom]], [[grimiz]]om i [[biser]]ima.<ref name="IranicaMarTradeI"/> Međutim, suvremeni [[povjesničar]]i nisu usuglašeni radi li se o luci na iranskoj ili arapskoj strani obale.<ref name="IranicaMarTradeI"/> Ostale neidentificirane luke su [[Gerha]] koju spominje [[Strabon]], te [[Karaks-Spasinu]] koju [[Plinije Stariji]] smješta na sjever Perzijskog zaljeva.
[[Datoteka:Indo-Sassanid.jpg|mini|lijevo|275px|{{eng oznaka}} Pomorske i kopnene [[promet]]ne rute u [[Rimsko Carstvo|Rimskom]], [[Sasanidsko Perzijsko Carstvo|Sasanidskom]] i [[Gupta Carstvo|Gupta Carstvu]]]]
Transazijske [[promet]]ne rute bitno su dobile na značaju na prijelazu iz [[3. stoljeće|3.]] u [[4. stoljeće]] prilikom stabilizacije dvaju velikih carstava – [[Sasanidsko Perzijsko Carstvo|Sasanidskog Perzijskog]] na [[istok]]u odnosno [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] na [[zapad]]u<ref name="Daryaee2003"/>{{is|str. 4. i 15.-16.}}. Zbog njihovih [[Rimsko-perzijski ratovi|političkih tenzija]] odnosno povremenih sukoba trgovci su nerijetko preferirali pomorske prometne rute nauštrb [[Azija|kontinentalnih]], a dva važna odvojka bili su [[Crveno more]] i Perzijski zaljev odakle se [[roba]] otpremala na zapad preko [[Mezopotamija|Mezopotamije]]<ref name="Daryaee2003"/>{{is|str 4. 15-16}}. U 4. stoljeću [[Amijan Marcelin]] opisuje Perzijski zaljev kao more prepuno [[brod]]ovima odnosno njegove obale ispunjene [[grad]]ovima i [[Selo|selima]]<ref name="Daryaee2003"/>{{is|str. 9.}}, a [[Mojsije Horenski]] piše o izuzetnoj kvaliteti zaljevskih [[biser]]a koji su vrlo cijenjeni na sasanidskom dvoru.<ref name="IranicaMarTradeI"/> S obzirom na to da ograničen broj [[Primarna literatura|primarnih izvora]] spominje [[Sasanidsko Perzijsko Carstvo|sasanidsku]] [[Mornarica|mornaricu]], pretpostavlja se da su iranske [[Luka|luke]] bile uglavnom [[Trgovina|trgovačkog]] karaktera<ref name="Daryaee2003"/>{{is|str 6.}}. Rev-Ardašir (suvremeni [[Rišaher]]) bio je glavna sasanidska [[luka]] iz koje je roba opskrbljivala [[Firuzabad]], [[Bišapur]] i [[Istahr]]{{sfn|Carter|Challis|Priestman|Tofighian|2006}}{{is|str 33.}}. Drugi važni lučki grad bio je [[Siraf]] koji je gravitirao prema [[Širaz]]u i [[Firuzabad]]u, a njegovo osnivanje datira se u vrijeme vladavine [[Šapur II.|Šapura II.]]<ref name="Daryaee2003"/>{{is|str 6.}} [[Sasanidi]] su imali [[Kolonija|kolonije]] na [[Šri Lanka|Šri Lanki]] i u [[Malezija|Maleziji]], no one nisu bile vojnog već trgovačkog tipa<ref name="Daryaee2003"/>{{is|str 8.}}. Prisutnost [[Kina|kineskih]] pomorskih trgovaca u Perzijskom zaljevu ovjerena je još u [[4. stoljeće|4. stoljeću]], dok su također na obali južne [[Kina|Kine]] pronađeni sasanidski [[Srebro|srebrenjaci]] što svjedoči o aktivnoj iransko-kineskoj pomorskoj trgovini<ref name="Daryaee2003"/>{{is|str 13.}}. Sasanidske umjetnine poput [[Staklo|stakla]] pronađene su i u [[Koreja|Koreji]] i [[Japan]]u, ali danas nije moguće sa sigurnošću utvrditi jesu li tamo stizale izravnim pomorskim putem iz Perzijskog zaljeva ili pak kopnenim [[karavana]]ma.<ref name="IranicaMarTradeI"/> Glavni sasanidski [[izvoz]]ni proizvodi bili su [[platno]], [[vuna]], [[pamuk]], [[parfem]]i i osobito [[sag]]ovi<ref name="Daryaee2003"/>{{is|str 3.}}, a iz [[Indija|Indije]] i [[Kina|Kine]] prvenstveno je uvožena [[svila]].<ref name="IranicaMarTradeI"/> [[Rimsko-perzijski ratovi]] i visoki sasanidski [[porez]]i na svilu nagnali su Rimljane da potraže [[Put tamjana|nove pomorske rute]] preko [[Crveno more|Crvenog]] i [[Arapsko more|Arapskog mora]], što je pak za posljedicu imalo jačanje [[promet]]a u zapadnoj [[Arabija|Arabiji]] odnosno naglo bogaćenje gradova poput [[Meka|Meke]]<ref name="Daryaee2003"/>{{is|str 5.}}. Iz [[Arapski jezik|arapskih]] izvora saznajemo da su u kasnom [[Sasanidsko Perzijsko Carstvo|sasanidskom razdoblju]] odnosno [[Stari vijek|starom vijeku]] većinu stanovništva na obali zaljeva činili [[Perzijanci]], dok su [[Arapi]] živjeli u okolnim [[pustinja]]ma<ref name="Daryaee2003"/>{{is|str 9.}}

=== Srednji vijek ===
[[Datoteka:Stylized Persian Gulf.jpg|mini|desno|250px|{{ara oznaka}} Perzijski zaljev ([[Istahri]], [[10. stoljeće|10. st.]])]]
[[Srednji vijek]] na području Perzijskog zaljeva započinje s [[Arapi|arapskim]] pohodima i širenjem [[islam]]a od sredine [[7. stoljeće|7. stoljeća]]. Osvajanje zaljevskih [[luka]] bilo je od vitalnog značaja zbog prometnih i gospodarskih veza s bogatim [[orijent]]alnim državama tog vremena<ref name="Daryaee2003"/>{{is|str 8.}}. Neki od lučko-prometnih čvorišta u ranom srednjem vijeku bili su otok [[Hormuz (otok)|Hormuz]] odakle se [[roba]] otpremala na sjever prema [[Ras al-Khaimah|Džulfaru]] i [[Sirdžan]]u, zatim [[Bandar-e Lenge]] koji je gravitirao [[Darab]]u u [[Fars]]u, te otok [[Harg]] koji je imao stratešku važnost još u [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|ahemenidskom]] i [[Sasanidsko Perzijsko Carstvo|sasanidskom razdoblju]]<ref name="Daryaee2003"/>{{is|str 8.}}. [[Siraf]], mali lučki grad koji je ranije bio sasanidskom vojnom lukom i obalnom promatračnicom, u [[islam]]skom se razdoblju preobrazio u trgovačku luku i veleban grad s kojim se prema pisanju [[Perzijanci|Perzijanca]] [[Istahri]]ja oko [[850.]] godine mogao mjeriti isključivo [[fars]]ki [[Širaz]]<ref name="Daryaee2003"/>{{is|str 7.}}. Isti autor također navodi da su gradske [[Kuća|kuće]] građene od [[Drvo (materijal)|drva]] iz [[Indija|Indije]] i [[Zanzibar]]a, a arheološka istraživanja u gradu su među ostalim otkrila i [[Kina|kineski]] [[porculan]], te [[Kovanica|kovanice]] iz srednjovjekovne [[Španjolska|Španjolske]], [[Rusija|Rusije]] i [[Sirija|Sirije]]. Kao i u [[Stari vijek|starom vijeku]], Perzijski zaljev bio je jedino svjetsko more iz kojeg su vađeni biseri<ref name="Daryaee2003"/>{{is|str 3.}}. Istahri je u svom djelu „Knjiga tradicija zemalja” ([[Arapski jezik|arap.]] ''Kitāb al-masālik va’l-mamālik'') iscrtao [[zemljovid]] Perzijskog zaljeva u preciznom radijalnom obliku,<ref>[[#Kamal1933|Kamal, Yusuf (1933.); ur. Sezgin, Fuat (1987.)]], III., str. 584.-622.</ref> dok su istovremeno njegovi [[Europa|europski]] suvremenici slijedili [[Klaudije Ptolemej|Ptolemejevu]] ili [[bizant]]sku [[Kartografija|kartografsku]] tradiciju prikazivajući ga u nepravilnom pravokutnom ili izduženom obliku.<ref name="IranicaGeoIVCart">[[#IranicaGeoIVCart|Alai, Cyrus (15.12.2000.)]]</ref> [[Iran]]ska regija [[Fars|Fars (Perzija)]] tijekom srednjeg vijeka obuhvaćala je čitavu istočnu obalu Perzijskog zaljeva uključujući pripadajuće [[otok]]e{{sfn|Wilson|2011}}{{is|str 71.}}, a [[Arapi|arapski]] zemljopisci dijelili su je na dva dijela − ''Sardsir'' ili „hladnu zemlju” ([[Iranska visoravan|kontinentalna unutrašnjost]]) odnosno ''Garmsir'' ili „toplu zemlju” uz morsku obalu{{sfn|Wilson|2011}}{{is|str 71.}}. Osim istočnih i [[Mezopotamija|mezopotamskih]] luka uključujući [[Abasidi|abasidsku]] prijestolnicu [[Bagdad]], važna pomorska čvorišta nalazila su se i na Bahreinu i poluotoku Musandam. S [[Bahrein]]a je oko [[900.]] godine pokrenuta [[Šijiti|šijitskih]] [[Karmati|Karmata]] pobuna protiv [[Abasidi|abasidskih kalifa]], a na [[Musandam (poluotok)|Musandamu]] je rođena dinastija koja je oko [[1100.]] godine osnovala obalno [[Hormuško kraljevstvo]].<ref name="IranicaHormuzII">[[#IranicaHormuzII|Floor, Willem (15.12.2004.)]]</ref> Općenito, golemi srednjovjekovni [[kalifat]] stvorio je još stabilnije političko okruženje od onog u rimsko-sasanidsko doba zahvaljujući kojem je [[trgovina]] u zaljevu cvala više nego ikad, no takva idilična situacija naprasno je prekinuta u [[13. stoljeće|13. stoljeću]] kada su [[Mongolsko Carstvo|Mongoli]] poharali ne samo lučke gradove<ref name="Daryaee2003"/>{{is|str 7.}} već i prijestolnicu [[Bagdad]], pa čak i najudaljenije trgovačke partnere poput [[Kina|Kine]]. U kasnom srednjem vijeku, neki od [[Europa|europskih]] [[putopisac]]a koji su putovali obalom Perzijskog zaljeva bili su [[Odorik iz Pordenone|bl. Odorik]] i [[Marko Polo]].<ref name="IranicaHormuzII"/>

=== Novi vijek ===
[[Datoteka:Artillery Watch Tower.jpg|mini|lijevo|225px|Ostaci [[portugal]]ske tvrđave na [[Hormuz (otok)|Hormuzu]]]]
Početak [[Novi vijek|novog vijeka]] na prostorima Perzijskog zaljeva obilježen je ponovnom uspostavom [[iran]]ske dominacije pod [[Safavidsko Carstvo|safavidskom dinastijom]], širenjem [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] u pomorski povezanoj [[Mezopotamija|Mezopotamiji]], te pojavom [[Kolonijalizam|kolonijalnih]] sila što je posljedica [[Velika geografska otkrića|velikih pomorskih otkrića]] odnosno uspostave [[Put začina|Puta začina]].<ref name="IranicaPortI">[[#IranicaPortI|Cunha, João Teles (20.7.2009.)]]</ref> Ova je ruta spajala [[Indija|Indiju]] i [[Malajski arhipelag]] s Europom opkoljavajući pritom [[Afrika|Afriku]], a Perzijski zaljev je zahvaljujući [[#Zemljopis|zemljopisnom]] položaju predstavljao idealno utočište odnosno stanicu za trgovinu s državama [[Jugozapadna Azija|Jugozapadne Azije]]. Prvi [[Europa|Europljani]] koji su se pojavili u Perzijskom zaljevu bili su [[Portugalci]] − njihova flota iskrcala se [[1501.]] godine na otoku [[Hormuz (otok)|Hormuz]], pokorila lokalno [[Hormuško kraljevstvo|kraljevstvo]], te tijekom sljedećih sedam godina izgradila veliku [[Utvrda|utvrdu]].<ref name="IranicaPortI"/> Izuzevši glavnu, manje utvrde također su izgrađene i u [[Bandar Abas|Bandar-e Abasu]], [[Ras al-Khaimah|Džulfaru]], [[Katif]]u, te na otocima [[Bahrein]]u i [[Tarut]]u. Usprkos prvotnom negodovanju, [[Safavidi|iranski Safavidi]] kroz [[15. stoljeće]] tolerirali su [[portugal]]sku prisutnost na obalama s obzirom na to da im nisu u stanju parirati na moru, niti su Portugalci imali pretenzija prema [[Iranska visoravan|iranskoj kontinentalnoj unutrašnjosti]], a osobito zato što su u Osmanlijama vidjeli zajedničkog neprijatelja.<ref name="IranicaPortI"/> [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]] su [[1552.]] i [[1581.]] godine pokušale zaposjesti [[Hormuz (otok)|Hormuz]], no ekspedicije završavaju neuspjehom i portugalska pomorska dominacija u Perzijskom zaljevu nastavlja se sve do [[1620-ih]] godina. Osim portugalskih, važne [[Luka|luke]] iz ovog razdoblja uključuju i iransku [[Bandar-e Kong]] pokraj današnje [[Bandar-e Lenge]] odnosno osmanlijsku [[Basra|Basru]] na [[Šat al-Arab]]u.<ref>[[#Floor2006|Floor, Willem (2006.)]]</ref>
[[Datoteka:Gombroon·Persia·1704.jpg|mini|lijevo|225px|[[Nizozemska]] trgovačka stanica<br>u [[Bandar Abas|Bandar-e Abasu]] ([[1704.]])]]
[[Datoteka:Telgraph Island 2.jpg|mini|desno|175px|Postavljanje [[telegraf]]a od [[Musandam (poluotok)|Musandama]] do [[Bušeher]]a ([[1864.]])]]
Nakon što je početkom [[17. stoljeće|17. stoljeća]] konsolidirao kontinentalne granice prema [[Osmansko Carstvo|Osmanlijama]] i [[Uzbeci]]ma, [[iran]]ski vladar [[Abas I.|Abas Veliki]] pokreće niz pomorskih operacija protiv [[portugal]]skih [[kolonija]] u Pezijskom zaljevu. Godine [[1602.]] Portugalci su protjerani iz [[Bahrein]]a,<ref name="IranicaHormuzII"/> a [[1622.]] unajmljuje flotu [[Britanska Istočnoindijska kompanija|Britanske Istočnoindijske kompanije]] koja iskrcava [[Oružane snage Irana|iransku vojsku]] na otok [[Hormuz (otok)|Hormuz]].{{sfn|Ferrier|1985}} Opsada portugalske [[Utvrda|utvrde]] završava uspješno uz minimalne ljudske gubitke među kojima je bio i slavni [[Englezi|engleski]] pomorac [[William Baffin|W. Baffin]]{{sfn|Wilson|2011}}{{is|str 146.}}. Ovim pohodima okončana je [[portugal]]ska prisutnost, a sljedeće stoljeće i pol proteklo je bez političke prisutnosti [[Europa|europskih]] sila odnosno u znaku suparništva [[Safavidsko Carstvo|safavidskog]] [[Iran]]a, [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]] i [[Arapi|arapskog]] [[Oman]]a. Međutim, s obzirom na to da niti jedna od navedenih strana nije raspolagala s većom flotom, [[promet]] u Perzijskom zaljevu predvodili su [[Britansko Carstvo|Britanci]], [[Francusko carstvo|Francuzi]], [[Španjolsko kolonijalno carstvo|Španjolci]] i [[Nizozemska|Nizozemci]] kojima su ovisno o političkim uvjetima davane razne trgovačke privilegije.<ref>[[#IranicaDutchPersRel|Floor, Willem (15.12.1996.)]]</ref> Regionalni sukobi kulminirali su sredinom [[18. stoljeće|18. stoljeća]] kada iranski vladar [[Nader-šah]] protjeruje Osmanlije s juga [[Mezopotamija|Mezopotamije]], a potom u [[Bušeher]]u gradi novu vojnu [[Luka|luku]] odakle pokreće i uspješne pohode protiv [[Oman]]aca na južnoj obali zaljeva{{sfn|Wilson|2011}}{{is|str 173.}}. Ipak, potpuna iranska kontrola nad zaljevom bila je kratkog vijeka jer slabosti proizišle Naderovim pohodima po Indiji i Omanu odnosno dinastijskim sukobima u samom [[Iran]]u tijekom [[1750-ih]] i [[1760-ih]] godina iskorištavaju Britanci koji zaposjedaju [[Mogulsko Carstvo|mogulsku Indiju]], odakle potom vode pohode i na obale Perzijskog zaljeva.{{sfn|Ferrier|1985}}

Zauzimanjem [[Bušeher]]a [[1763.]] godine započinje dvostoljetno razdoblje [[UK|britanske]] prevlasti na obalama Perzijskog zaljeva. Koncem [[18. stoljeće|18. stoljeća]] uspostavljena je trgovačka kontrola i nad [[Oman]]om, a zbog učestalih [[Pirati|piratskih]] napada [[Vehabije|vehabijskih]] [[Arapi|Arapa]] godine [[1809.]] pokrenuta je pomorska ekspedicija kojom su prisvojeni obalni dijelovi [[Arabija|Arabije]] od [[Bahrein]]a do [[Musandam (poluotok)|Musandama]]{{sfn|Wilson|2011}}{{is|str str. 204.-205.}}. Obalni dijelovi današnjih [[UAE]] ranije su često bili nazivani [[Piratska obala|Piratskom obalom]]{{sfn|Wilson|2011}}{{is|str 204.-205..}}, dok se nakon britanskog sklapanja primirja s lokalnim [[Šeik|šeicima]] počela nazivati Obalom primirja ([[Engleski jezik|engl.]] ''Trucial coast''){{sfn|Wilson|2011}}{{is|str 224.}}. Potpisivanje ugovora o britansko-arapskom savezništvu na neograničeno vrijeme bio je jedan od povoda kratkotrajnog [[Anglo-iranski rat|rata]] između [[UK|Britanaca]] i [[Iran]]aca, no sukob nije doveo do ikakvih teritorijalnih promjena. Daljnjim jačanjem [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]] koncem [[19. stoljeće|19. stoljeća]] arapske državice postale su [[protektorat]]ima, a početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] prisvojena je i [[Osmansko Carstvo|osmanlijska]] [[Mezopotamija]] čime je Perzijski zaljev u potpunosti bio politički podijeljen između Britanije i [[Iran]]a.

Prisutnost [[Europa|Europljana]] na ovim područjima tijekom [[Novi vijek|novog vijeka]] rezultirala je napretkom u [[Kartografija|kartografiji]] Perzijskog zaljeva. Jedan od prvih većih pomaka bio je [[zemljovid]] [[Jean Baptiste Bourguignon d'Anville|J. B. B. d’Anvillea]] iz [[1712.]] godine koji je izrađen na temelju [[UK|britanskim]] istraživanja i podataka prikupljenih od [[Engelbert Kaempfer|E. Kaempfera]] još [[1712.]] godine.<ref>[[#Lazar1986|Lazar, M. (1986.)]], II., str. 594.</ref> Opsežna istraživanja [[Obala|obale]] i [[otok]]a Perzijskog zaljeva između [[1820.]] i [[1829.]] godine proveo je [[UK|britanski]] ''Bombay Marine'' ([[Britanska Indija|indijski]] ogranak [[Britanska kraljevska ratna mornarica|kraljevske ratne mornarice]]) i rezultirao izradom 31 zemljovida i [[Luka|lučkih]] nacrta poznatih kao „[[Časna Istočnoindijska kompanija|Istočnoindijske]] karte Perzijskog zaljeva” ([[Engleski jezik|engl.]] ''East India Company Charts of the Persian Gulf'').<ref name="IranicaGeoIVCart"/> Ovi zemljovidi odnosno nacrti bili su popraćeni [[tekst]]ualnim opisima i [[Boja|obojenim]] prikazima priobalja.<ref>[[#Cook1990|Cook, Andrew S. (1990.)]]</ref>

== Geopolitika ==

=== Pomorske granice ===
[[Datoteka:Iranian borders in Omans and Persian Gulf (Cro).PNG|mini|desno|400px|{{legenda-linija|grey solid 3px|Granice [[Teritorijalno more|teritorijalnih mora]]}}{{legenda-linija|black solid 3px|[[Državna granica|Državne granice]] i [[epikontinentalni pojas]]evi}}{{legenda-linija|black dotted 3px|Nerješeni status razgraničenja}}{{legenda-linija|red solid 3px|Granice [[Iran]]a i [[Arapska liga|arapskih država]]}}]]
Potreba za određivanjem središnje granice Perzijskog zaljeva pojavila se [[1965.]] godine kada su je [[Teheran]] i [[London]] okvirno definirali na temelju [[Epikontinentalni pojas|epikontinentalnih pojaseva]] između [[Iran]]a na istoku odnosno [[UK|britanskih]] [[protektorat]]a na [[Arapski poluotok|Arapskom poluotoku]]{{sfn|Mojtahed Zadeh|2006}}{{is|str 263.}}, a upotpunjena je tri godine kasnije kada je Iran sklopio i sličan bilateralni ugovor sa [[Saudijska Arabija|Saudijskom Arabijom]].<ref name="UNOLAIran">[[#UNOLAIran|UN OLA: Iran (3.2.2012.)]]</ref> Prilikom postizanja potonjeg sporazuma presudnu ulogu odigrala su bogata [[Nafta|naftna]] polja odnosno otoci [[Farsi (otok)|Farsi]] i [[Arabi (otok)|Arabi]] zbog kojih iransko-saudijska granica djelomično odstupa od [[Epikontinentalni pojas|epikontinentalne linije]]{{sfn|Mojtahed Zadeh|2006}}{{is|str 295.}}. Tijekom [[1960-ih]] godina započela su i razgraničenja na sjeveru zaljeva s osamostaljenim [[Kuvajt]]om, no precizne morske granice nisu definirane do današnjeg dana zbog trostranih političkih nesuglasica na razini [[Iran]] – [[Irak]] – [[Kuvajt]]. U zemljopisnom smislu, najveći problem predstavljali su iranski otok [[Harg]] odnosno kuvajtski otok [[Failaka]] s obzirom na to da obje strane potraživale da njihov [[otok]] bude temeljnom točkom za određivanje središnje linije, dok su istovremeno drugoj strani negirali to pravo. Iako su se [[1970.]] godine [[Iran]] i [[Kuvajt]] usuglasili da prihvaćaju relevantnost oba [[otok]]a, ratificiranje sporazuma je odgođeno do daljnjeg.{{sfn|Mojtahed Zadeh|2006}}{{is|str 273.}}

Pomorsko razgraničenje posebno se zakompliciralo [[1971.]] godine kada su nezavisnost od [[UK|Britanije]] proglasili [[Katar]], [[Bahrein]] i [[UAE]]. Iran je iste godine potpisao pomorski granični ugovor s [[Katar]]om<ref name="UNOLAIran"/> i dvije zemlje nisu imale daljnjih nesporazuma, no u žarištu spora našli su se otoci [[Veliki Tunb|Veliki]] i [[Mali Tunb]] odnosno cijeli [[Bahrein]] koje je [[Iran]] potraživao od [[Britansko Carstvo|Britanije]] još od [[1930-ih]] godina.<ref>[[#IranicaGBIIOver|Wright, Denis (15.12.2002.)]]</ref> Ubrzo su Iranci prihvatili samostalnost [[Bahrein]]a,<ref name="UNOLAIran"/> a otoke Veliki i Mali Tunb zaposjeli su [[Oružane snage Irana|vojskom]] čime je započeo dugogodišnji spor s [[UAE|Emiratima]]. Godine [[1975.]] sklopljen je i bilateralni ugovor Irana i [[Oman]]a čime je određena granica u strateški važnom [[Hormuški tjesnac|Hormuškom tjesnacu]].<ref name="UNOLAIran"/> Pomorske granice bivših britanskih protektorata uglavnom su bile određene sporazumima lokalnih vlasti prije njihovog osamostaljenja, s izuzetkom [[Katar]]a i [[Bahrein]]a koji se i danas spore oko [[Zubarah]]a i [[Havar]]a s pripadajućim [[Havar (otočje)|otočjem]]. [[Irak]] i [[Kuvajt]] također imaju otočne sporove oko [[Bubiyan]]a i [[Warbah]]a koji su se rasplamsali tijekom [[Zaljevski rat|rata]] s početka [[1990-ih]], no [[1993.]] godine prihvatili su smjernice [[UN]]-ove komisije. Godine [[2010.]] Kuvajt je sklopio bilateralni sporazum sa [[Saudijska Arabija|Saudijskom Arabijom]] čime je riješen status [[Epikontinentalni pojas|epikontinentalnog pojasa]]. Nakon trodesetljetnih sporova zbog [[Musandam (poluotok)|Musandama]], godine [[2003.]] [[Oman]] i [[UAE]] potpisali su tajni sporazum o pomorskom razgraničenju, no nije poznat niti jedan njegov detalj. Sukladno [[UN]]-ovoj [[Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora|konvenciji o pravu mora]], [[teritorijalne vode]] država Perzijskog zaljeva obuhvaćaju obalni pojas širine 12 [[Morska milja|morskih milja]] uz jednako širok [[vanjski pojas]].

{|
|- bgcolor="#dddddd"
!colspan=5|<big>Pomorske granice

|- bgcolor="#dddddd"
!width=175px|Granica:<br><small>([[Zapad|W]]→[[Istok|E]])</small>
!width=175px|Vrsta:<br><small>([[Teritorijalno more|T. m.]] / [[Epikontinentalni pojas|E. p.]])</small>
!width=300px|Kronologija razgraničenja:<br><small>(Sporazumi, mir. ugovori, arbitraže i protokoli)</small>
!width=75px|Status:<br><small>([[2012.]])</small>
!width=150px|Sporna područja:

|- bgcolor="#eeeeee"
!align="center"| {{Z|IRK}} [[Irak]] − [[Iran]] {{Z|IRN}}
|align="center"| teritorijalno-epikontinentalna
|align="left"| −
|align="center"| <span style="color:red;">Neriješen</span>
|align="left"|<small>Ušće [[Šat al-Arab]]a</small>

|- bgcolor="#eeeeee"
!align="center"| {{Z|IRK}} [[Irak]] − [[Kuvajt]] {{Z|KUV}}
|align="center"| teritorijalno-epikontinentalna
|align="left"|<small> Komisija (1993.)</small><ref name="UNOLAIraq">[[#UNOLAIraq|UN OLA: Iraq (20.10.2011.)]]</ref><ref name="UNOLAKuwait">[[#UNOLAKuwait|UN OLA: Kuwait (3.2.2012.)]]</ref>
|align="center"| <span style="color:red;">Neriješen</span>
|align="left"|<small> [[Bubijan]] i [[Varbah]]</small>

|- bgcolor="#eeeeee"
!align="center"| {{Z|IRN}} [[Iran]] − [[Kuvajt]] {{Z|KUV}}
|align="center"| epikontinentalna
|align="left"|<small> Sporazum (1970.)</small><ref name="UNOLAIran"/><ref name="UNOLAKuwait"/>
|align="center"| <span style="color:grey;">Neratificiran</span>
|align="left"|<small> E. pojas</small>

|- bgcolor="#eeeeee"
!align="center"| {{Z|SAU}} [[Saudijska Arabija|KSA]] − [[Kuvajt]] {{Z|KUV}}
|align="center"| teritorijalno-epikontinentalna
|align="left"|<small> Sporazum (2000.; r. 2001.)</small><ref name="UNOLAKuwait"/><ref name="UNOLAKSA">[[#UNOLAKSA|UN OLA: Saudi Arabia (3.2.2012.)]]</ref>
|align="center"| <span style="color:green;">Riješen</span>
|align="left"| −

|- bgcolor="#eeeeee"
!align="center"| {{Z|SAU}} [[Saudijska Arabija|KSA]] − [[Iran]] {{Z|IRN}}
|align="center"| epikontinentalna
|align="left"|<small> Sporazum (1968., r. 1969.)</small><ref name="UNOLAIran"/><ref name="UNOLAKSA"/>
|align="center"| <span style="color:green;">Riješen</span>
|align="left"| −

|- bgcolor="#eeeeee"
!align="center"| {{Z|SAU}} [[Saudijska Arabija|KSA]] − [[Bahrein]] {{Z|BHR}}
|align="center"| teritorijalno-epikontinentalna
|align="left"|<small> Sporazum (1958.)</small><ref name="UNOLAKSA"/><ref name="UNOLABahrain">[[#UNOLABahrain|UN OLA: Bahrain (6.5.2010.)]]</ref>
|align="center"| <span style="color:green;">Riješen</span>
|align="left"| −

|- bgcolor="#eeeeee"
!align="center"| {{Z|SAU}} [[Saudijska Arabija|KSA]] − [[Katar]] {{Z|KAT}}
|align="center"| teritorijalna
|align="left"|<small> Sporazum (1965., r. 1971.)</small><ref name="UNOLAKSA"/><ref name="UNOLAQatar">[[#UNOLAQatar|UN OLA: Qatar (6.1.2010.)]]</ref>
|align="center"| <span style="color:green;">Riješen</span>
|align="left"| −

|- bgcolor="#eeeeee"
!align="center"| {{Z|BHR}} [[Bahrein]] − [[Katar]] {{Z|KAT}}
|align="center"| teritorijalno-epikontinentalna
|align="left"| −
|align="center"| <span style="color:red;">Neriješen</span>
|align="left"|<small> [[Zubarah]] i [[Havar]] s [[Havar (otočje)|otočjem]]</small>
|- bgcolor="#eeeeee"
!align="center"| {{Z|BHR}} [[Bahrein]] − [[Iran]] {{Z|IRN}}
|align="center"| epikontinentalna
|align="left"|<small> Sporazum Iran-UK (1965.), sporazum (1971., r. 1972.)</small><ref name="UNOLAIran"/><ref name="UNOLABahrain"/>
|align="center"| <span style="color:green;">Riješen</span>
|align="left"| −

|- bgcolor="#eeeeee"
!align="center"| {{Z|KAT}} [[Katar]] − [[Iran]] {{Z|IRN}}
|align="center"| epikontinentalna
|align="left"|<small> Sporazum Iran-UK (1965.), sporazum (1969., r. 1970.)</small><ref name="UNOLAIran"/><ref name="UNOLAQatar"/>
|align="center"| <span style="color:green;">Riješen</span>
|align="left"| −

|- bgcolor="#eeeeee"
!align="center"| {{Z|KAT}} [[Katar]] − [[UAE]] {{Z|UAE}}
|align="center"| teritorijalno-epikontinentalna
|align="left"|<small> Sporazum (1969.)<ref name="UNOLAQatar"/></small><ref name="UNOLAUAE">[[#UNOLAUAE|UN OLA: UAE (9.12.2011.)]]</ref>
|align="center"| <span style="color:green;">Riješen</span>
|align="left"| −

|- bgcolor="#eeeeee"
!align="center"| {{Z|SAU}} [[Saudijska Arabija|KSA]] − [[UAE]] {{Z|UAE}}
|align="center"| teritorijalna
|align="left"|<small> Sporazum (1974.)<ref name="UNOLAKSA"/></small><ref name="UNOLAUAE"/>
|align="center"| <span style="color:red;">Neriješen</span>
|align="left"|<small> T. more</small>

|- bgcolor="#eeeeee"
!align="center"| {{Z|IRN}} [[Iran]] − [[UAE]] {{Z|UAE}}
|align="center"| epikontinentalna
|align="left"|<small> Sporazum Iran-UK (1965.), sporazum Iran-Dubai (1974.)</small><ref name="UNOLAIran"/><ref name="UNOLAUAE"/>
|align="center"| <span style="color:red;">Neriješen</span>
|align="left"|<small> [[Abu Musa]], [[Veliki Tunb|Veliki]] i [[Mali Tunb]]</small>

|- bgcolor="#eeeeee"
!align="center"| {{Z|OMA}} [[Oman]] − [[UAE]] {{Z|UAE}}
|align="center"| teritorijalno-epikontinentalna
|align="left"|<small> Tajni sporazum (2003.)</small><ref name="UNOLAUAE"/><ref name="UNOLAOman">[[#UNOLAOman|UN OLA: Oman (9.9.2010.)]]</ref>
|align="center"| <span style="color:red;">Neriješen</span>
|align="left"|<small> [[Musandam (poluotok)|Musandam]]</small>

|- bgcolor="#eeeeee"
!align="center"| {{Z|OMA}} [[Oman]] − [[Iran]] {{Z|IRN}}
|align="center"| teritorijalno-epikontinentalna
|align="left"|<small> Sporazum (1974., r. 1975.), sporazum (2000.)</small><ref name="UNOLAIran"/><ref name="UNOLAOman"/>
|align="center"| <span style="color:green;">Riješen</span>
|align="left"| −
|}

=== Vojne baze ===
{{Dvostruka slika|left|Iranian kilo class submarine.jpg|175|US Navy 050605-N-0905V-014 In an exceptional display of pride and patriotism the Battle Flag is unfurled aboard the Gold Eagle as she makes her way through the Persian Gulf.jpg|180|[[Oružane snage Irana|Iranska]] podmornica [[Podmornice klase Kilo|klase ''Kilo'']]|[[Ratna mornarica SAD-a|Američki]] nosač [[USS Carl Vinson (CVN-70)|''Carl Vinson'']]}}

[[Oružane snage Irana]] raspolažu s najviše [[Vojska|vojnih]] baza i postrojenja, a glavna [[luka]] i mornarički stožer nalazi im se u [[Bandar Abas|Bandar-e Abasu]]. Sporedne baze koncentrirane uz [[Hormuški tjesnac]] također uključuju [[Bandar-e Lenge]] i one na otocima [[Kešm]]u, [[Larak]]u, [[Siri]]ju i [[Abu Musa|Abu Musi]]. Ostale mornaričke baze su [[Bušeher]] s obližnjim [[Harg]]om, te [[Bandar-e Homeini]], [[Bandar-e Mahšaher]] i [[Horamšaher]] na krajnjem sjeveru. Kao u slučaju potonje luke, u [[Šat al-Arab]]u smješteni su [[Um Kasr]] i [[Basra]] koji služe kao baze maloj [[Irak|iračkoj]] mornarici. Oko 56 [[km]] južno od grada [[Kuwait]]a nalazi se [[Ras al-Kulajah]], jedina pomorska baza u [[Kuvajt]]u. [[Saudijska ratna mornarica]] djeluje iz [[Džubail]]a koji je sjedište cjelokupnoj Istočnoj floti. Mornaričke baze ostalih država su [[Mina Salman]] i [[Manama]] u [[Bahrein]]u, [[Doha]] i otok [[Halul]] u [[Katar]]u, [[Abu Zabi]] u [[UAE|Emiratima]], te otok [[Ganam]] kod [[Musandam (poluotok)|Musandama]] u [[Oman]]u.

U Perzijskom zaljevu također su stalno prisutne mornarice [[Zapadni svijet|zapadnih]] sila i to zbog strateške kontrole nad kolosalnim zalihama [[Nafta|nafte]] i [[Prirodni plin|plina]].<ref>[[#Soucek2008|Soucek, Svatopluk (2008.)]]</ref> Bahreinska luka [[Mina Salman]] sjedište je cijeloj Petoj floti [[SAD|američke]] [[Ratna mornarica SAD-a|ratne mornarice]] koja se također redovito služi i [[UAE|emiratskom]] lukom [[Luka Jebel Ali|Džabal Ali]] u [[Dubai]]ju. Oko 50 [[km]] od Abu Zabija nalazi se i stalna [[francuska]] mornaričko-zračna baza [[Francuska vojna baza u UAE-u|''Camp de la Paix'']].

== Nomenklatura i kontroverzije ==
<div style="width: 280px; float: right; margin-left: 10px; margin-bottom: 10px; padding: 3px; border: 1px solid #000000; height: 520px; overflow: auto;">

'''Galerija povijesnih zemljovida:'''
[[Datoteka:Mappa di Eratostene.jpg|mini|250px|{{eng oznaka}} [[Zemljovid svijeta]]<br>([[Eratosten]], [[3. stoljeće pr. Kr.|3. st. pr. Kr.]], rek. iz [[1883.]])]]
[[Datoteka:Ptolemy Cosmographia 1467 - Arabian peninsula.jpg|mini|250px|{{lat oznaka}} <tt>VI.</tt> ''Sinus Persicus, [[Arabija|Arabia Felix]], [[Karmanija|Carmania]]'' ([[Klaudije Ptolemej|K. Ptolemej]], [[2. stoljeće|2. st.]], rek. iz [[1467.]])]]
[[Datoteka:Ibn Howqal World map.jpg|mini|250px|{{ara oznaka}} [[Zemljovid svijeta]]<br>([[Ibn Havkal]], [[10. stoljeće|10. st.]])]]
[[Datoteka:Map of 1531 denoting Sinus Persicus, Nova et Integra Universi Orbis Descriptio.jpg|mini|250px|{{lat oznaka}} ''Nova et Integra Universi Orbis Descriptio'' ([[Oronce Finé|O. Finé]], [[1532.]])]]
[[Datoteka:Persici Sive Sopho Rvm Regni Typvs.The Ortelius map of Persia, Antwerp, 1570.jpg|mini|250px|{{lat oznaka}} ''Persici Sive Sophorum Regni Typus''<br>([[Abraham Ortelius|A. Ortelius]], [[1570.]])]]
[[Datoteka:Arabia Felice Nuova Tavola 1574.jpg|mini|250px|{{ita oznaka}} ''Arabia Felice Nuova Tavola''<br>([[Girolamo Ruscelli|G. Ruscelli]], [[1574.]])]]
[[Datoteka:Gerard de Jode version, Prime Partos Asia (Antwerp, 1577).jpg|mini|250px|{{lat oznaka}} ''Prime Partos Asia''<br>([[Gerard de Jode|G. de Jode]], [[1577.]])]]
[[Datoteka:Matthaus 1598.jpg|mini|250px|{{lat oznaka}} ''Persia; Media''<br>([[Matthias Quad|M. Quad]], [[1602.]])]]
[[Datoteka:Hondius 1610.jpg|mini|250px|{{lat oznaka}} ''Asia Nova Descriptio''<br>([[Jodocus Hondius|J. Hondius]], [[1610.]])]]
[[Datoteka:Mercator-Hondius (1634) Ottoman Empire.jpg|mini|250px|{{lat oznaka}} ''Turcicum Imperium'' ([[Jodocus Hondius II.|J. Hondius II.]], [[1634.]])]]
[[Datoteka:Hondius Jodocus and Janssonius Johannes. Persici vel Sophorum Regni Typus. (Amsterdam 1636).jpg|mini|250px|{{lat oznaka}} ''Persici vel Sophorum Regni Typus''<br>([[Jan Janssonius|J. Janssonius]], [[1636.]])]]
[[Datoteka:Pierre Du Val. Expeditionis Alexandri Magni Per Europam, Asiam et Africam. 1654.jpg|mini|250px|{{lat oznaka}} ''Expeditionis Alexandri Magni''<br>([[Pierre Duval|P. Duval]], [[1654.]])]]
[[Datoteka:Persia. Sive Sophorvm Regnvm. Janssonius map of Persia. 1666.jpg|mini|250px|{{lat oznaka}} ''Persia''<br>([[Jan Janssonius|J. Janssonius]] prema [[Joan Blaeu|J. Blaeuu]], [[1666.]])]]
[[Datoteka:Gulf16..JPG|mini|250px|{{lat oznaka}} ''Arabia Felix'' (autor nepoznat, [[17. stoljeće|17. st.]])]]
[[Datoteka:Pieter van der Aa - The Coast of Arabia the Red Sea, and Persian Sea of Bassora Past the Straits of Hormuz.tif|mini|250px|{{lat oznaka}} ''Arabie'' ([[Pieter van der Aa|P. van der Aa]], [[1707.]])]]
[[Datoteka:Jomann Imperium Periscum.jpg|mini|250px|{{lat oznaka}} ''Imperii Persici''<br>([[Johann Baptist Homann|J. B. Homann]], cca [[1715.]])]]
[[Datoteka:1724 De L'Isle Map of Persia (Iran, Iraq, Afghanistan) - Geographicus - Persia-delisle-1724.jpg|mini|250px|{{fra oznaka}} ''Carte de Perse''<br>([[Guillaume Delisle|G. Delisle]], [[1724.]])]]
[[Datoteka:1730 Ottens Map of Persia (Iran, Iraq, Turkey) - Geographicus - RegnumPersicum-ottens-1730.jpg|mini|250px|{{lat oznaka}} ''Regnum Persicum''<br>([[Reiner Ottens|R.]] i [[Joshua Ottens|J. Ottens]], [[1730.]])]]
[[Datoteka:Bellin - Karte von der Küste von Arabien c.1745 (crop).png|mini|250px|{{deu oznaka}} ''Karte von der Küste von Arabien''<br>([[Jacques-Nicolas Bellin|J.-N. Bellin]], [[1745.]])]]
[[Datoteka:New and accurate map of Persia.jpg|mini|250px|{{eng oznaka}} ''Persia''<br>([[Emanuel Bowen|E. Bowen]], [[1747.]])]]
[[Datoteka:Afteekening van de Persische Golf.JPG|mini|250px|{{nld oznaka}} ''Persische Golf'' ([[Johannes van Keulen|J. van Keulen]], [[1753.]])]]
[[Datoteka:1753 Vaugondy Map of Persia, Arabia and Turkey - Geographicus - TurkeyArabiaPersia-vaugondy-1753.jpg|mini|250px|{{fra oznaka}} ''Empire de Perse''<br>([[Gilles Robert de Vaugondy|G. R. de Vaugondy]], [[1753.]])]]
[[Datoteka:Rigobert Bonne. Perse. 1787 (A).jpg|mini|250px|{{fra oznaka}} ''Carte de l'Empire de Perse''<br>([[Rigobert Bonne|R. Bonne]], [[1787.]])]]
[[Datoteka:Thomas Kitchin. Composite Asia, islands according to d'Anville. 1787 (A).jpg|mini|250px|{{eng oznaka}} ''Persia''<br>([[Thomas Kitchin|T. Kitchin]], [[1787.]])]]
[[Datoteka:1801 Cary Map of Persia ( Iran, Iraq, Afghanistan ) - Geographicus - Persia-cary-1801.jpg|mini|250px|{{eng oznaka}} ''A New Map of Persia''<br>([[John Cary|J. Cary]], [[1801.]])]]
[[Datoteka:Persia 1814.jpg|mini|250px|{{eng oznaka}} ''Persia''<br>([[John Thomson (kartograf)|J. Thomson]], [[1814.]])]]
[[Datoteka:1818 Pinkerton Map of Persia ( Iran, Afghanistan ) - Geographicus - Persia2-pinkerton-1818.jpg|mini|250px|{{eng oznaka}} ''Persia''<br>([[John Pinkerton|J. Pinkerton]], [[1818.]])]]
[[Datoteka:Persian-gulf-dubai-mus.JPG|mini|250px|{{eng oznaka}} ''Arabia'' ([[Robert Montgomery Martin|R. M. Martin]] i [[John Tallis|J. Tallis]], [[1851.]])]]
[[Datoteka:Joseph Grassl, 1855, Persien.PNG|mini|250px|{{deu oznaka}} ''Neuste Spezialkarte von Persien''<br>([[Joseph Grässl|J. Grässl]], [[1855.]])]]
[[Datoteka:Map of Persia, Turkey in Asia, Afghanistan, Beloochistan ; Palestine, or the Holy Land -inset-. (1863, c1860).jpg|mini|250px|{{eng oznaka}} ''Persia'' ([[Samuel Augustus Mitchell|S. A. Mitchell]], reizdanje iz [[1872.]])]]
[[Datoteka:Stielers Handatlas 1891 59.jpg|mini|250px|{{deu oznaka}} ''Iran & Turan''<br>([[Adolf Stieler|A. Stieler]], [[1891.]])]]
[[Datoteka:Mazenderan The World Wide Atlas 1895.jpg|mini|250px|{{eng oznaka}} ''Persia'' ([[William Johnston (geograf)|W.]] i [[Alexander Keith Johnston|A. K. Johnston]], r. iz [[1895.]])]]
[[Datoteka:Saudi map of Persian gulf 1952.jpg|mini|250px|{{ara oznaka}} Saudi [[ARAMCO]] ([[1952.]])]]
</div>

[[Etimologija]] Perzijskog zaljeva temelji se na drevnoj [[iran]]skoj regiji [[Fars|Perziji (Farsu)]] odnosno [[Perzijanci]]ma koji su naselili njegove [[Obala|obale]] još početkom [[1. tisućljeće pr. Kr.|1. tisućljeća pr. Kr.]], a najstariji povijesni dokument koji spominje taj [[Toponim|hidronim]] su [[Darije Veliki|Darijevi]] natpisi iz [[Suez]]a (oko [[500. pr. Kr.]])<ref name="UNGEGN442006"/><!-- {{ias|str. 12}} -->. Naziv Perzijski zaljev ([[Latinski jezik|lat.]] ''Sinus Persicus'') ubrzo se uvriježio i diljem [[Zapadni svijet|Zapadnog svijeta]] o čemu svjedoče brojna djela [[Stara Grčka|starogrčkih]], [[Helenizam|helenističkih]] i [[Stari Rim|rimskih]] autora koji su istovremeno [[Crveno more]] nazivali „Arapskim zaljevom” ([[Latinski jezik|lat.]] ''Sinus Arabicus'')<ref name="UNGEGN442006"/>{{is|str. 12}}. Apolitički i povijesni naziv zadržao se i nakon pada [[Sasanidsko Perzijsko Carstvo|Sasanidskog Perzijskog Carstva]] što je vidljivo iz djela [[Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu|muslimanskih zemljopisaca i kartografa]] koji su vodenu površinu nazivali „Perzijskim morem” ([[Arapski jezik|arap.]] ''Baḥr Fāris'') odnosno „Perzijskim zaljevom” ([[Arapski jezik|arap.]] ''Ḫalīǧ Fāris'')<ref name="UNGEGN442006"/>{{is|str. 3.-5.}}.

[[Europa|Europski]] [[Geograf|zemljopisci]] i [[kartograf]]i tijekom [[Srednji vijek|srednjeg]] i [[Novi vijek|novog vijeka]] također su u velikoj mjeri koristili naziv „Perzijski zaljev”<ref name="UNGEGN442006"/>{{is|str. 35}}, iako postoji manji broj izuzetaka što je uvjetovano problemima u identifikaciji [[Geografija|zemljopisnih]] podataka odnosno miješanja imena Perzijskog zaljeva, [[Arapsko more|Arapskog]] i [[Crveno more|Crvenog mora]]. Primjerice, [[Gerardus Mercator|G. Mercator]] i njegovi nasljednici [[Jodocus Hondius|J. Hondius]] i [[Johannes Janssonius|J. Janssonius]] u [[16. stoljeće|16. stoljeću]] na istim su [[zemljovid]]ima Crveno more i Perzijski zaljev imenovali kao „Arapski zaljev” ([[Latinski jezik|lat.]] ''Sinus Arabicus''), iako je Janssonius kasnije za potonji koristio isključivo „Perzijski zaljev” ([[Latinski jezik|lat.]] ''Sinus Persicus'')<ref name="UNGEGN442006"/>{{is|str. 35}}. S druge strane, kartografi poput [[Emanuel Bowen|E. Bowena]] ispravno su koristili naziv „Perzijski zaljev” dok su na istim zemljovidima pogrešno označavali susjedno [[Arapsko more]] „Perzijskim morem”. Ostala imena kojim se ponekad nazivao sjever Perzijskog zaljev auključuju „[[Katif]]ski zaljev” i „[[Basra|Basrin]] zaljev” − prvi se pojavljuje na nekim europskim zemljovidima, a drugi se pojavio u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]] nakon osvajanja južne [[Mezopotamija|Mezopotamije]] i lokalno se koristi u [[Turska|Turskoj]] i dan danas ([[Turski jezik|tur.]] ''Basra Körfezi'')<ref name="UNGEGN442006"/>{{is|str. 35}}. Sveukupno, do [[1890.]] godine među 6000 različitih povijesnih [[zemljovid]]a pronađen je mali broj izuzetaka u nazivlju<ref name="UNGEGN442006"/>{{is|str. 35}}. Nakon pobjeda [[Britanska kraljevska ratna mornarica|britanske mornarice]] u Perzijskom zaljevu [[1840.]] godine, [[london]]ski časopis ''[[The Times]]'' u jednom ga je članku slavodobitno nazvao „Britanskim morem”, no takvo ime nije zaživjelo niti u [[UK|Britaniji]]<ref name="UNGEGN442006"/>{{is|str. 6-7}}. Općenito, alternativna imena nisu imala ikakvog utjecaja na opću uporabu u [[svijet]]u i [[Povijest|povijesni]] naziv Perzijski zaljev aktivno je korišten u [[portugal]]skim, [[UK|britanskim]], [[Osmansko Carstvo|osmanlijskim]] i [[Arapi|arapskim]] dokumentima bez obzira na [[Politika|političke]] okolnosti<ref name="UNGEGN442006"/>{{is|str 35.}}>.

Kontroverzije oko imena Perzijskog zaljeva pojavljuju se nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] odnosno usponom [[Arapski nacionalizam|arapskog nacionalizma]] u [[Bliski istok|regiji]] kada ga zemlje [[Arapski svijet|arapskog svijeta]] počinju nazivati ''Arapskim zaljevom''.<ref name="IranicaGeoIVCart"/> Korijeni spora datiraju se u rane [[1950-ih|1950-e]] odnosno [[iran]]sko-[[UK|britanski]] politički sukob oko [[koncesija]] za vađenje [[Nafta|nafte]]<ref name="UNGEGN442006"/>{{is|str. 67}}. [[Charles Belgrave|C. Belgrave]], britanski povjerenik za arapske [[protektorat]]e, prvi je otvoreno propagirao korištenje „Arapskog zaljeva” kao novog imena što je ubrzo postalo općeprihvaćeno u arapskim nacionalističkim krugovima<ref name="UNGEGN442006"/>{{is|str. 67}}. [[Arapska liga]] prihvatila je novo ime kao službeno pa je tijekom [[1960-ih]] godina ušao u sve [[dokument]]e i [[Škola|školske]] udžbenike diljem [[Arapski svijet|arapskog svijeta]]. Tenzije su se još jače rasplamsale [[1970-ih]] prilikom osamostaljenja [[Bahrein]]a, [[Katar]]a i [[UAE|Ujedinjenih Arapskih Emirata]] koje inzistiraju da naziv „Perzijski zaljev” ima političku konotaciju. Teritorijalni spor [[UAE]] s [[Iran]]om u konačnici je rezultirao [[zakon]]skom zabranom korištenja „Perzijskog zaljeva” u zemlji, pa čak i brisanja tog naziva na povijesnim [[zemljovid]]ima u emiratskim [[muzej]]ima. [[Iran]]ska vlada od početka je prosvjedovala međunarodnim institucijama zbog [[Arapi|arapskih]] poteza,<ref name="IranicaGeoIVCart"/> a iranski predsjednik [[Mahmud Ahmadinežad|M. Ahmadinežad]] pokušaje mijenjanja nazivlja opisao je „neciviliziranim”.{{sfn|Tehran Times|2012}} Arapsko politiziranje povijesnog nazivlja djelomično se odrazilo i na pojedina [[Zapadni svijet|zapadnjačka]] kartografska izdanjima pa se primjerice posvojni [[pridjev]] „perzijski” izostavlja u ''The Times Atlasu'' odnosno pojavjuje samo kao „Zaljev” ([[Engleski jezik|engl.]] ''The Gulf''),<ref>[[#Lewis1995|Lewis, H. A. G. (1995.)]], str. 39.</ref> no [[Povijest|povijesni]] naziv „Perzijski zaljev” ipak je ostao nedirnut u većini renomiranih izdanja kao npr. ''[[National Geographic]] Atlasu''.<ref>[[#Shupe1992|Shupe, John F. (1992.)]], str. 77. i sl. 7.</ref>

[[Ujedinjeni narodi]] i vodeći [[Kartografija|kartografski]] i [[Hidrografija|hidrografski]] instituti [[svijet]]a nisu podlegli [[Arapska liga|arapskoj]] politizaciji nomenklature pa se i dalje službeno služe uvriježenim povijesnim nazivom.<ref name="IranicaGeoIVCart"/> Skupina stručnjaka za [[toponim]]e pri [[UN]]-u proglasila je Perzijski zaljev jedinim ispravnim nazivom<ref name="UNGEGN442006"/>{{is|str. 67}}, uz napomenu da se naziv „Arapski zaljev” zbog povijesnih okolnosti može koristiti isključivo za [[Crveno more]]<ref name="UNGEGN442006"/>{{is|str. 67}}. [[Međunarodna hidrografska organizacija]] (IHO) koristi dva službena naziva − „Iranski zaljev” i „Perzijski zaljev”.{{sfn|IHO|1953|pp=20-21}} U [[Hrvatska|hrvatskoj]] mjerodavnoj literaturi poput [[Hrvatski enciklopedijski rječnik|Hrvatskog enciklopedijskog rječnika]], [[Opća i nacionalna enciklopedija|Opće i nacionalne enciklopedije]] i [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|Hrvatskog obiteljskog leksikona]] primarni je naziv vodene površine također − „Perzijski zaljev”.<ref>Vidi:<br>• [[#HER2002|Anić, Vladimir (2002.)]]<br>• [[#ONE2002|Vujić, Antun (2002.)]]<br>• [[#HOL2005|Ladan, Tomislav (2005.)]]</ref>

== Gospodarstvo ==

=== Energetika ===
[[Datoteka:KAAOT.png|mini|lijevo|200px|[[Nafta|Naftni]] terminal uz [[Irak|iračku]] obalu]]
[[Energetika]] predstavlja najznačajniju [[Gospodarstvo|gospodarsku]] granu u okolici Perzijskog zaljeva s obzirom na to da šira geološka regija sadrži između 55 – 68 % ukupnih svjetskih zaliha [[Nafta|nafte]] odnosno 40 % zaliha [[Prirodni plin|prirodnog plina]].{{sfn|Konyuhov|Maleki|2006|p=344}} Velika ležišta nafte prvo su otkrivena u [[Iran]]u koncem [[1900-ih]], potom u [[Irak]]u neposredno nakon svršetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], te u [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]] i [[UK|britanskim]] [[protektorat]]ima ranih [[1930-ih]] godina.{{sfn|Metz|1994}} S obzirom na to da su sva nalazišta imala zajedničke [[#Geologija|geološke]] osobine, ranih [[1960-ih]] započela su i opsežnija bušenja u pličinama Perzijskog zaljeva gdje su također pronađena velika ležišta nafte i plina.{{sfn|Metz|1994}}

[[Nafta|Naftna]] polja prevladavaju u sjevernom, a [[Prirodni plin|plinska]] u središnjem dijelu Perzijskog zaljeva. Naftno polje ''Safanija'' u [[Saudijska Arabija|saudijskim]] vodama najveće je pučinsko ležište u svijetu i sadržava 37 milijardi [[barel]]a nafte. Između obala [[Iran]]a i [[Katar]]a smješteno je i najveće svjetsko plinsko polje ''Sjeverna kupola − Južni Pars'' koje sadržava 51 milijardi [[m³]] plina.

Energetika je uvelike preobrazila arapska [[Gospodarstvo|gospodarstva]] na jugozapadnim obalama, a zbog jedinstvenih zemljopisnih, demografskih i gospodarskih karakteristika ove su države poznate pod zajedničkim nazivom − [[arapske zemlje Perzijskog zaljeva]] (skraćeno − zaljevske zemlje). Prema procjenama [[MMF|Međunarodnog monetarnog fonda]] iz [[2010.]] godine, prihodi od [[Nafta|nafte]] i [[Prirodni plin|plina]] čine 61 % udjela u [[Irak|iračkom]], 52 % u [[katar]]skom, 37 % u [[kuvajt]]skom, 34 % u [[oman]]skom, 28 % u [[Saudijska Arabija|saudijskom]], 22 % u [[UAE|emiratskom]], 13 % u [[bahrein]]skom, te 8 % u [[Gospodarstvo Irana|iranskom]] [[BDP]]-u.{{sfn|Abdih|Barajas|Rasmussen|Schimmelpfennig|2010|p=15}}

=== Promet ===
{{Lokacijska karta+|Perzijski zaljev|width=300|float=right
 |caption = [[Luka|Luke]] Perzijskog zaljeva
 |places  =
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=27.141|long=56.207|position=top|label=<small>[[Bandar Abas|B. Abas]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=28.985|long=50.839|position=right|label=<small>[[Bušeher]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=30.449|long=49.075|position=right|label=<small>[[Bandar-e Homeini|B. Homeini]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=30.035|long=47.951|position=right|label=<small>[[Um Kasr]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=29.045|long=48.160|position=right|label=<small>[[Šuaiba]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=29.353|long=47.925|position=right|label=<small>[[Šuvaik]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=28.415|long=48.526|position=left|label=<small>[[Kafdži]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=28.112|long=48.628|position=left|label=<small>[[Mišab]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=27.029|long=49.673|position=left|label=<small>[[Džubail]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=26.649|long=50.166|position=left|label=<small>[[Ras Tanura]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=26.489|long=50.201|position=right|label=<small>[[Damam]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=26.199|long=50.612|position=left|label=<small>[[Manama]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=26.159|long=50.664|position=right|label=<small>[[Sitra]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=25.920|long=51.604|position=right|label=<small>[[Ras Lafan]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=25.298|long=51.559|position=left|label=<small>[[Doha]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=24.966|long=51.596|position=left|label=<small>[[Um Said]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=24.525|long=54.376|position=left|label=<small>[[Abu Zabi]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=24.996|long=55.059|position=left|label=<small>[[Luka Jebel Ali|Džabal Ali]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=25.267|long=55.271|position=left|label=<small>[[Dubai]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=25.366|long=55.378|position=right|label=<small>[[Sharjah (grad)|Šardžah]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=26.204|long=56.245|position=left|label=<small>[[Kasab]]</small>}}
 }}
[[Datoteka:Port Jebel Ali on 1 May 2007 Pict 1.jpg|mini|desno|225px|[[Luka Jebel Ali|Luka Džabal Ali]] ([[Dubai]], [[UAE]])]]
[[Datoteka:King Fahd Causeway bridge num4.jpg|mini|desno|225px|[[Most kralja Fahda]] (25 [[km]]) između<br>[[Bahrein]]a i [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]]]]
Na obalama Perzijskog zaljeva nalazi se dvadesetak međunarodnih [[luka]] koje su prvenstveno orijentirane na [[izvoz]] [[Nafta|nafte]] i međunarodni [[kontejner]]ski promet između [[Europa|Europe]] i [[Istočna Azija|Istočne Azije]]. [[Dubai]] je prema [[tona]]ži tereta, broju kontejnera i putnika najprometniji grad zaljeva, a obuhvaća dvije luke − staru Rašid i novu [[Luka Jebel Ali|Džabal Ali]]. Obje su usko povezane sa [[Zračna luka|zračnim lukama]] golemih teretnih kapaciteta što emiratu omogućava prometni prosperitet bez obzira na potpunu [[Kopno|kopnenu]] izoliranost od ostatka svijeta. Godine [[2010.]] u međunarodnom kontejnterskom prometu Dubai je kotirao kao osmi grad u [[svijet]]u.{{sfn|AAPA|2011}} Na [[Saudijska Arabija|saudijskoj]] obali najvažnija teretna čvorišta su Luka kralja Abdula Aziza u [[Damam]]u, te Trgovačka luka i Industrijska luka kralja Fahda u [[Džubail]]u. Saudijski tankerski promet usmjeren je na [[Ras Tanura|Ras Tanuru]], najveći [[Nafta|naftni]] terminal na svijetu s dnevnim kapacitetom od 8,18 milijuna [[barel]]a.{{sfn|Sheridan|2012}} Veći [[iran]]ski lučki kompleksi na istočnoj obali su [[Bandar-e Homeini]] sa susjednim [[Mahšaher]]om koji je orijentiran na naftni promet, te [[Bandar Abas|Bandar-e Abas]] na krajnjem jugu koji se sastoji od dvije odvojene luke − Šahida Bahonara i Šahida Radžaija. Manje luke nalaze se u [[Irak]]u, [[Kuvajt]]u, [[Bahrein]]u, [[Katar]]u i [[Oman]]u, a s obzirom na to da [[#Batimetrija|batimetrijske]] karakteristike ne pogoduju golemim [[tanker]]ima dubokog [[gaz]]a, sve države također se koriste i pučinskim naftnim [[terminal]]ima. Kroz [[Hormuški tjesnac]] prolazi između 20 i 35 % ukupnog svjetskog prometa [[Nafta|naftom]].{{sfn|EIA|2011|p=1}} Nepomorska prometna [[infrastruktura]] u regiji općenito se smatra vrlo kvalitetnom i suvremenom. [[Saudijska Arabija]] i [[Bahrein]] povezani su [[Most kralja Fahda|mostom]] duljine 25 [[km]], dok je u planu sličan [[most]] između Bahreina i [[Katar]]a duljine 40 [[km]].{{sdn|Reuters|2010}}

{| class="wikitable" style="font-size:90%; text-align:right;"
|-
! [[Država]] || [[Luka]] || Kod || [[Tona]]ža tereta || Kontejneri ([[TEU]])
|-
|rowspan="3" align="left"| {{Z+X|IRN}} ||align="left"| '''[[Bandar Abas|Bandar-e Abas]]''' || <tt>IRBND</tt> || 72,352.000 || 4,093.123
|-
|align="left"| '''[[Bušeher]]''' || <tt>IRBUZ</tt> || ? || ?
|-
|align="left"| '''[[Bandar-e Homeini]]''' || <tt>IRBKM</tt> || 35,857.000 || ?
|-
|align="left"| {{Z+X|IRK}} ||align="left"| '''[[Um Kasr]]''' || <tt>IQUQR</tt> || ? || ?
|-
|rowspan="2" align="left"| {{Z+X|KUV}} ||align="left"| '''[[Šuaiba]]''' || <tt>KWSAA</tt> || ? || ?
|-
|align="left"| '''[[Šuvaik]]''' || <tt>KWSWK</tt> || ? || 696.000
|-
|rowspan="5" align="left"| {{Z|SAU}} [[Saudijska Arabija|KSA]] ||align="left"| '''[[Kafdži]]''' || <tt>SARAR</tt> || ? || ?
|-
|align="left"| '''[[Mišab]]''' || <tt>SARAM</tt> || ? || ?
|-
|align="left"| '''[[Džubail]]''' || <tt>SAJUB</tt> || 46,228.000 || 123.762
|-
|align="left"| '''[[Ras Tanura]]''' || <tt>SARTA</tt> || ? || ?
|-
|align="left"| '''[[Damam]]''' || <tt>SADMN</tt> || 23,595.530 || 1,333.094
|-
|rowspan="2" align="left"| {{Z+X|BHR}} ||align="left"| '''[[Manama]]''' || <tt>BHMIN</tt> || ? || ?
|-
|align="left"| '''[[Sitra]]''' || <tt>BHSIT</tt> || ? || ?
|-
|rowspan="3" align="left"| {{Z+X|KAT}} ||align="left"| '''[[Ras Lafan]]''' || <tt>QARLF</tt> || ? || ?
|-
|align="left"| '''[[Doha]]''' || <tt>QADOH</tt> || ? || ?
|-
|align="left"| '''[[Um Said]]''' || <tt>QAUMS</tt> || ? || ?
|-
|rowspan="4" align="left"| {{Z|UAE}} [[UAE]] ||align="left"| '''[[Abu Zabi]]''' || <tt>AEAUH</tt> || ? || ?
|-
|align="left"| '''[[Luka Jebel Ali|Džabal Ali]]''' || <tt>AEJEA</tt> ||rowspan="2"| 130,518.000 ||rowspan="2"| 11,575.775
|-
|align="left"| '''[[Dubai]]''' || <tt>AEDXB</tt>
|-
|align="left"| '''[[Sharjah (grad)|Šardžah]]''' || <tt>AESHJ</tt> || ? || ?
|-
|align="left"| {{Z+X|OMA}} ||align="left"| '''[[Kasab]]''' || <tt>OMKHS</tt> || ? || ?
|-
|align="center" colspan="5"| <small>Izvori: [http://www.worldportsource.com/waterways/Persian_Gulf_81.php ''World Port Source''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121128032455/http://www.worldportsource.com/waterways/Persian_Gulf_81.php |date=28. studenoga 2012. }}, [http://www.pmo.ir/home-en.html ''Ports & Maritime Organization''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120625022111/http://www.pmo.ir/home-en.html |date=25. lipnja 2012. }}, [http://www.ports.gov.sa/default.cfm ''Saudi Ports Authority'']<br>i ''American Association of Port Authorities'' (2010.){{sfn|AAPA|2011}}</small>
|}

=== Turizam ===

[[Turizam]] u regiji Perzijskog zaljeva ubrzano se počeo razvijati sredinom [[1990-ih]] godina prilikom geopolitičke stabilizacije u regiji odnosno kao posljedica opsežnih razvojnih planova o preobrazbi naftaških državica u turističke meke. Zbog ograničenih prirodnih atrakcija i relativno velike udaljenosti od glavnih turističkih polazišta, manje arapske države orijentirale su se na [[Elita|elitni]] turizam. Gradovi tih država turiste privlače ultramodernom [[Arhitektura|arhitekturom]] i [[Građevinarstvo|građevinskim]] projektima koji se odlikuju superlativima na [[Svijet|svjetskoj]] razini − jedan od takvih primjera su i najveći [[Umjetni otok|umjetni otoci]] s obalama duljine od nekoliko desetaka kilometara. U takvim projektima prednjače [[UAE]], [[Katar]], [[Bahrein]] i [[Kuvajt]], a jedna od nuspojava prilagođavanja svjetskom turističkom tržištu je i liberalizacija [[zakon]]a. Najpopularnije turističko odredište Perzijskog zaljeva jest [[Dubai]] kojeg godišnje posjeti 8,3 milijuna stranih turista, a slijedi ga [[Doha]] s 1,8 milijuna.{{sfn|UNWTO|2012|p=12}} Na [[iran]]skoj strani obale odredište za masovni turizam jest otok [[Kiš]], dok u [[Irak]]u i [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]] turizam nije razvijen zbog [[Rat u Iraku|nestabilne političke situacije]] odnosno [[Vehabije|strogih vjerskih zakona]].

<gallery>
Datoteka:Qatar corniche ferry.jpg|Tradicionalni [[Sambuk|sambuci]] pred [[Doha|Dohom]]
Datoteka:Kish sea sides 1.jpg|Ljetovalište na [[iran]]skom otoku [[Kiš]]u
Datoteka:Musandam fjord.jpg|Krstarenje zaljevima [[oman]]skog [[Musandam (poluotok)|Musandama]]
Datoteka:Palm jumeirah core.jpg|Elitni turizam u [[Dubai]]ju<br>(''[[Palm Jumeirah]]'')
Datoteka:Bahrain fountain.jpg|[[Bahrein]]ska [[fontana]]<br>(123 [[Metar|m]])
</gallery>

=== Ribarstvo ===
{| class="wikitable" style="float:right; font-size:85%; text-align:right"
|-
! [[Država]] || Ulov [[ribe]] ([[tona]]/[[Godina|god.]])
|-
|align="left"| [[Iran]]<sup>a, b</sup> || 443.650
|-
|align="left"| [[Oman]]<sup>b</sup> || 163.927
|-
|align="left"| [[UAE]]<sup>b</sup> || 79.610
|-
|align="left"| [[Saudijska Arabija|KSA]]<sup>c</sup> || 65.142
|-
|align="left"| [[Irak]] || 25.720
|-
|align="left"| [[Katar]] || 13.760
|-
|align="left"| [[Bahrein]] || 13.490
|-
|align="left"| [[Kuvajt]] || 4000
|-
|colspan="2" align="left"|<small><sup>a</sup> Uključuje [[Kaspijsko jezero]]<br><sup>b</sup> Uključuje [[Arapsko more]]<br><sup>c</sup> Uključuje [[Crveno more]]</small>
|-
|colspan="2" align="center"|Izvor: [[FAO]] (2010.){{sfn|FAO Yearbook|2010|pp=26-28}}
|}

[[Ribarstvo]] uz Perzijski zaljev ima tisućljetnu tradiciju i [[#Povijest|povijesno]] je bilo od velike važnosti za [[Prehrana|prehranu]] i [[Trgovina|trgovinu]].{{sfn|FAO|1997}} Još u [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeću pr. Kr.]] pomorac [[Nearh]] opisao je takvu podređenost životnih navika i prehrane lokalnog stanovništva koje naziva „ribojedima”.<ref name="IranicaFisheries">[[#IranicaFisheries|Aʿlam, Hušang (15.12.1999.)]]</ref> Zbog rasprostranjenih [[koralj]]a u prevladavajućim pličinama, Perzijski zaljev također je stoljećima bio svjetskim žarištem za sakupljače [[biser]]a<ref name="Daryaee2003"/>{{is|str 3.}}, no potpuni ove gospodarske grane nastupio je [[1930-ih]] godina zbog pojave uzgojenih bisera u [[Japan]]u koji i danas čine 99 % tržišta. Obalno stanovništvo Perzijskog zaljeva početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] nazivalo je [[Riba|ribu]] i [[Datulja|datulje]] „kraljevskom hranom”{{sfn|Wilson|2011}}{{is|str 105.}} [[Gospodarstvo|Gospodarski]] uspon zaljevskih država i tradicionalna popularnost ribe kao dijetetske namirnice rezultirali su aktivnijim iskorištavanjem cjelokupnog [[ribolov]]nog bogatstva s izuzetkom [[Haringe|haringi]] za koje postoji ograničena [[potražnja]].{{sfn|FAO|1997}} Najznačajnije [[Vrsta|vrste]] za komercijalni [[ribolov]] su [[srdela]], [[grboglavka]], španjolska [[skuša]], [[tuna]] i [[plosnatice]], a njihov izlov bitno ovisi o lokalnim [[Šijiti|šijitskim]] ili [[Suniti|sunitskim]] svjetonazorima prema kojima jedne spadaju u [[halal]] odnosno druge u [[haram]].{{sfn|Aʿlam|1999}} Izlov [[Plava riba|plave ribe]] prevladava u [[Hormuški tjesnac|Hormuškom tjesnacu]]. Ribari se uglavnom koriste [[Jedrenjak|jedrenjacima]] (uključujući tradicionalne [[sambuk]]e) i [[Drvo (materijal)|drvenim]] [[brodica]]ma, te u manjoj mjeri i većim ribarskim [[brod]]ovima.{{sfn|FAO|1997}} Zabrane [[koča]]renja u potpunosti su na snazi u vodama [[UAE|Emirata]], dok se u [[iran]]skim primjenjuju sezonski.{{sfn|FAO|1997}}
[[Slika:Sur-Fish market (1).jpg|minijatura|lijevo|160px|[[Barakude]] na [[oman]]skoj ribarnici]]
Najveći regionalni proizvođač [[ribe]] je [[Iran]],{{sfn|Zibaei|2012|p=96}} država s najdužom obalom odnosno najvećim [[Epikontinentalni pojas|epikontinentalnim pojasom]] čiji ukupni godišnji izlov (uključujući [[Arapsko more]] i [[Kaspijsko jezero]]) [[UN]]-ova [[Organizacija za prehranu i poljoprivredu]] procjenjuje na 443.650 [[tona]].{{sfn|FAO Yearbook|2010|pp=26-28}} Na Perzijski zaljev tj. obalni [[Huzestan]], [[Bušeherska pokrajina|Bušehersku pokrajinu]] i [[Hormuzgan]] otpada približno polovica odnosno 214.319 [[tona]],{{sfn|Zibaei|2012|p=101}} a u navedenim pokrajinama zaposleno je 78.031 ribara koji raspolažu sa 6358 [[brodica]], 2230 ribarskih [[Barkasa|barkasi]] i 57 većih [[brod]]ova.{{sfn|Zibaei|2012|p=101}} Usprkos [[ribolov]]noj prevlasti u Perzijskom zaljevu, [[ribarstvo]] sačinjava manje od 0,2 % [[Gospodarstvo Irana|iranskog BDP-a]]{{sfn|Zibaei|2012|p=96}} i konzumacija [[ribe]] također je manja od svjetskog prosjeka.<ref name="IranicaFisheries"/> Drugi veći proizvođači ribe su [[UAE]] i [[Oman]] koji tradicionalno raspolažu ribarskim flotama, dok su [[katar]]ska, [[bahrein]]ska, [[Saudijska Arabija|saudijska]] i [[kuvajt]]ska ribarstva uglavnom [[obrt]]ničkog karaktera. Zajednički izlov navedenih država u zaljevu procjenjen je na oko 50.000 [[tona]] u [[2010.]] godini.{{sfn|FAO Yearbook|2010|pp=26-28}}

== Povezani članci ==
{{stupci|4|
* [[Zemljopis Irana]]
* [[Zemljopis Iraka]]
* [[Zemljopis Kuvajta]]
* [[Zemljopis Saudijske Arabije]]
* [[Zemljopis Bahreina]]
* [[Zemljopis Katara]]
* [[Zemljopis UAE]]
* [[Zemljopis Omana]]
* [[Hormuški tjesnac]]
* [[Omanski zaljev]]
* [[Arapsko more]]
* [[Indijski ocean]]
}}

== Izvori ==
{{Spojiti izvore s literaturom}}
=== Bilješke ===
{{izvori|30em}}

=== Citirana literatura ===
;Atlasi
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |ref=Lewis1995 |last=Lewis |first=H. A. G. |naslov=The Times Concise Atlas of The World |izdanje=VII. izdanje |izdavač=Times Books |lokacija=London |url=http://www.timesatlas.com/heritage/pages/home.aspx |year=1995 |isbn=9780723007180 |oclc=312240273 |access-date=2. srpnja 2012. |archive-date=23. travnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090423130724/http://www.timesatlas.com/Heritage/Pages/Home.aspx |url-status=dead }}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |ref=Shupe1992 |last=Shupe |first=John F. |naslov=National Geographic Atlas Of The World |izdanje=VI. izdanje |izdavač=[[National Geographic Society]] |lokacija=Washington D. C. |year=1992 |isbn=9780870448348 |oclc=26503774}}

;Enciklopedijski članci
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |ref=IranicaGeoIVCart |last=Alai |first=Cyrus |naslov=Geography |poglavlje=iv. Cartography of Persia |serija=[[Encyclopædia Iranica]] |izdavač=Columbia University |lokacija=New York |url=http://www.iranicaonline.org/articles/geography-iv-cartography-of-persia- |datum=15. prosinca 2000.}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |last=Aʿlam |first=Hušang |naslov=Fish |poglavlje=ii. Salt Water Fishes |serija=[[Encyclopædia Iranica]] |izdavač=Columbia University |lokacija=New York |url=http://www.iranicaonline.org/articles/fish-ii |datum=15. prosinca 1999.|year=1999}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |ref=IranicaFisheries |last=Aʿlam |first=Hušang |naslov=Fisheries |serija=[[Encyclopædia Iranica]] |izdavač=Columbia University |lokacija=New York |url=http://www.iranicaonline.org/articles/fisheries- |datum=15. prosinca 1999.}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige|last=Anderson |first=Steven |naslov=Fauna |poglavlje=i. Fauna of Persia |serija=[[Encyclopædia Iranica]] |izdavač=Columbia University |lokacija=New York |url=http://www.iranicaonline.org/articles/fauna-i |datum=15. prosinca 1999.|year=1999}}
*{{hrv oznaka}} {{Citiranje knjige |ref=HER2002 |last=Anić |first=Vladimir |autorlink=Vladimir Anić |urednik1-prezime=Jojić |urednik1-ime=Ljiljana |urednik2-prezime=Matasović |urednik2-ime=Ranko |naslov=Perzijski zaljev |serija=[[Hrvatski enciklopedijski rječnik]] |izdavač=Novi Liber |lokacija=Zagreb |url=http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=eV5kUBg%3D&keyword=perzijski |year=2002 |isbn=9789536045211 |oclc=52411892}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |ref=IranicaFishI |last=Coad |first=Brian W. |naslov=Fish |poglavlje=i. Freshwater Fishes |serija=[[Encyclopædia Iranica]] |izdavač=Columbia University |lokacija=New York |url=http://www.iranicaonline.org/articles/fish-i |datum=15. prosinca 1999.}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |ref=IranicaPortI |last=Cunha |first=João Teles |naslov=Portugal |poglavlje=i. Relations With Persia in the Early Modern Age (1500-1750) |serija=[[Encyclopædia Iranica]] |izdavač=Columbia University |lokacija=New York |url=http://www.iranicaonline.org/articles/portugal-i |datum=20. srpnja 2009.}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |last=Ehlers |first=Eckart |naslov=Climate |serija=[[Encyclopædia Iranica]] |izdavač=Columbia University |lokacija=New York |url=http://www.iranicaonline.org/articles/climate |datum=15. prosinca 1992.|year=1992}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |last=Ehlers |first=Eckart |naslov=Hydrology |poglavlje=ii. Southwestern Persia |serija=[[Encyclopædia Iranica]] |izdavač=Columbia University |lokacija=New York |url=http://www.iranicaonline.org/articles/hydrology |datum=15. prosinca 2004.|year=2004}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |last=Ferrier |first=Ronald W. |naslov=Anglo-Iranian Relations |poglavlje=i. Safavid to Zand Periods |serija=[[Encyclopædia Iranica]] |izdavač=Columbia University |lokacija=New York |url=http://www.iranicaonline.org/articles/anglo-iranian-relations-i |datum=15. prosinca 1985.|year=1985}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |ref=IranicaDutchPersRel |last=Floor |first=Willem |naslov=Dutch-Persian Relations |serija=[[Encyclopædia Iranica]] |izdavač=Columbia University |lokacija=New York |url=http://www.iranicaonline.org/articles/dutch-persian-relations |datum=15. prosinca 1996.}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |ref=IranicaHormuzII |last=Floor |first=Willem |naslov=Hormuz |poglavlje=ii. Islamic Period |serija=[[Encyclopædia Iranica]] |izdavač=Columbia University |lokacija=New York |url=http://www.iranicaonline.org/articles/hormuz-ii |datum=15. prosinca 2004.}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |last=Frey |first=Wolfgang |last2=Kürschner |first2=Harald |last3=Probst |first3=Wilfried |naslov=Flora |poglavlje=ii. In Persia |serija=[[Encyclopædia Iranica]] |izdavač=Columbia University |lokacija=New York |url=http://www.iranicaonline.org/articles/flora-ii-in-persia |datum=15. prosinca 1999.|year=1999}}
*{{hrv oznaka}} {{Citiranje knjige |ref=HOL2005 |last=Ladan |first=Tomislav |autorlink=Tomislav Ladan |naslov=Perzijski zaljev |serija=Hrvatski obiteljski leksikon |izdavač=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |lokacija=Zagreb |url=http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=30650 |year=2005 |isbn=9789536748174 |oclc=455955725}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |ref=IranicaIPersGulf |last=Potts |first=Daniel Thomas |naslov=Persian Gulf |poglavlje=i. In Antiquity |serija=[[Encyclopædia Iranica]] |izdavač=Columbia University |lokacija=New York |url=http://www.iranicaonline.org/articles/persian-gulf-i-in-antiquity |datum=20. srpnja 2005.}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |ref=IranicaMarTradeI |last=Potts |first=Daniel Thomas |naslov=Maritime Trade |poglavlje=i. Pre-Islamic Period |serija=[[Encyclopædia Iranica]] |izdavač=Columbia University |lokacija=New York |url=http://www.iranicaonline.org/articles/maritime-trade-i-pre-islamic-period |datum=15. kolovoza 2009.}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |last=Scott |first=Derek A. |naslov=Birds in Iran |serija=[[Encyclopædia Iranica]] |izdavač=Columbia University |lokacija=New York |url=http://www.iranicaonline.org/articles/birds-in-iran |datum=15. prosinca 1989.|year=1989}}
*{{hrv oznaka}} {{Citiranje knjige |ref=ONE2002 |last=Vujić |first=Antun |autorlink=Antun Vujić |naslov=Perzijski zaljev |serija=[[Opća i nacionalna enciklopedija]] |svezak=XVI |izdavač=Pro Leksis |lokacija=Zagreb |url=https://proleksis.lzmk.hr/41473/ |year=2002 |isbn=9789537224165 |oclc=555147430}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |ref=IranicaGBIIOver |last=Wright |first=Denis |naslov=Great Britain |poglavlje=ii. An Overview of Relations: Safavid to the Present |serija=[[Encyclopædia Iranica]] |izdavač=Columbia University |lokacija=New York |url=http://www.iranicaonline.org/articles/great-britain-ii |datum=15. prosinca 2002.}}

;Znanstvene monografije
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |last=Abdih |first=Yasser |last2=Barajas |first2=Adolfo |last3=Rasmussen |first3=Tobias |last4=Schimmelpfennig |first4=Axel |naslov=Regional Economic Outlook - Middle East and Central Asia |serija=World Economic and Financial Survey |izdavač=International Monetary Fund |lokacija=Washington D. C. |url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/reo/2010/mcd/eng/10/mreo1024.pdf |datum=Listopad 2010.|year=2010|isbn=9781589069527 |oclc=657596576}}
*{{ara oznaka}}{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |ref=Alsharhan2008 |last=Alsharhan |first=A. S. |urednik1-prezime=Perry |urednik1-ime=Richard J. |naslov=Terrestrial Environment of Abu Dhabi Emirate |izdavač=Environment Agency |lokacija=Abu Dhabi |url=http://www.soe.ae/English/Documents/Terrestrial_forweb.08.01.09.pdf |year=2008 |isbn=9789948408338 |oclc=423074684 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110524015854/http://www.soe.ae/English/Documents/Terrestrial_forweb.08.01.09.pdf |archivedate=24. svibnja 2011. |access-date=2. srpnja 2012.}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |last=Bosworth |first=Clifford Edmund |urednik1-prezime=Will |urednik1-ime=Wolfgang |urednik2-prezime=Heinrichs |urednik2-ime=Johannes |poglavlje=Nearchus in Susiana |naslov=Zu Alexander der Grösse: Festschrift Gerhard Wirth zum 60. Geburtstag am 9.12.86. |izdavač=Verlag Adolf M. Hakkert |lokacija=Amsterdam |year=1988 |isbn=9789025609337 |oclc=18204616}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |ref=Carp1980 |last=Carp |first=Erik |naslov=Directory of Wetlands of International Importance in the Western Palearctic |izdavač=International Union for Conservation of Nature and Natural Resources |lokacija=Gland |year=1980 |isbn=9782880323004 |oclc=7506424}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |ref=Coogan2009 |last=Coogan |first=Michael David |naslov=A Brief Introduction to the Old Testament: The Hebrew Bible in Its Context |izdavač=Oxford University Press |lokacija=Oxford |year=2009 |isbn=9780195332728 |oclc=488667600}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |ref=Cook1990 |last=Cook |first=Andrew S. |naslov=Survey of the shores and islands of the Persian Gulf 1820-1829 |izdavač=Archive Editions |lokacija=Slough, Berkshire |year=1990 |isbn=9781852071905 |oclc=24590823}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |ref=Farrokh2007 |last=Farrokh |first=Kaveh |naslov=Shadows in the Desert: Ancient Persia at War |izdavač=Osprey Publishing |lokacija=Oxford |year=2007 |isbn=9781846031083 |oclc=76936414}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |ref=Floor2006 |last=Floor |first=Willem |naslov=The Persian Gulf: A Political and Economic History of Five Port Cities, 1500-1730 |izdavač=Mage Publishers |lokacija=Washington D. C. |year=2006 |isbn=9781933823126 |oclc=475828315}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |last=Ghazban |first=Fereydoun |last2=Motiei |first2=Homayoun |naslov=Petroleum geology of the Persian Gulf |izdavač=[[Teheransko sveučilište |Tehran University Press]] |lokacija=Tehran |year=2009 |isbn=9789640394205 |oclc=642876795}}
*{{lat oznaka}} {{Citiranje knjige |ref=Kamal1933 |last=Kamal |first=Yusuf |urednik1-prezime=Sezgin |urednik1-ime=Fuat |naslov=Monumenta Cartographica Africae et Aegypti |serija=Veröffentlichungen des Institutes für Geschichte der Arabisch-Islamischen Wissenschaften |svezak=III. 1.-6 |izdavač=Johann Goethe-Universität |lokacija=Frankfurt |orig-year=1933 |year=1987 |oclc=762348161}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |last=Kiyāni Haftlang |first=Kiyānoosh |urednik1-prezime=Rajabi |urednik1-ime=Azitā |naslov=A Survey of the Geography of Iran |izdavač=Center for International Cultural Studies |lokacija=Tehran |year=2003 |isbn=9789649449135 |oclc=254565470}}
*{{deu oznaka}} {{Citiranje knjige |ref=Lazar1986 |last=Lazar |first=M. |urednik1-prezime=Dörflinger |urednik1-ime=Johannes |urednik2-prezime=Kretschmer |urednik2-ime=Ingrid |urednik3-prezime=Wawrik |urednik3-ime=Franz |urednik4-prezime=Tomasi |urednik4-ime=Elisabeth |naslov=Lexikon zur Geschichte der Kartographie |izdavač=F. Deuticke |lokacija=Wien |year=1986 |isbn=9783700545620 |oclc=15129923}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |last=Marsh |first=Helene |naslov=Dugong: Status Report and Action Plans for Countries and Territories |serija=Early Warning and Assessment Report Series |svezak=I |izdavač=United Nations Environment Programme |lokacija=Nairobi |url=http://www.unep.org/NairobiConvention/docs/dugong.pdf |year=2002 |isbn=9789280721300 |oclc=51040880  |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120721201614/http://unep.org/NairobiConvention/docs/dugong.pdf |archivedate=21. srpnja 2012. |access-date=2. srpnja 2012.}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |last=Metz |first=Helen Chapin |urednik1-prezime=Nyrop |urednik1-ime=Richard F. |naslov=Persian Gulf States: A Country Study |serija=Area handbook series |svezak=DL |izdavač=Library of Congress |lokacija=Washington D. C. |url=http://countrystudies.us/persian-gulf-states/14.htm |year=1994 |isbn=9780844407937 |oclc=82850615}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |last=Mojtahed Zadeh |first=Pirouz |naslov=Boundary Politics and International Boundaries of Iran |izdavač=Universal Publishers |lokacija=Boca Raton, Florida |year=2006 |isbn=9781581129335 |oclc=182432238}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |ref=PirazzoliPluet1991 |last=Pirazzoli |first=Paolo Antonio |last2=Pluet |first2=Jean |naslov=World Atlas of Holocene Sea-Level Changes |serija=Elsevier oceanography series |svezak=LXIII |izdavač=Elsevier |lokacija=Amsterdam |year=1991 |isbn=9780444890863 |oclc=24141866}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |last=Riegl |first=Bernhard M. |last2=Purkis |first2=Samuel J. |naslov=Coral Reefs of the Gulf: Adaptation to Climatic Extremes |serija=Coral Reefs of the World |svezak=V. 3 |izdavač=Springer |lokacija=Dordrecht; New York |year=2012 |isbn=9789400730076 |oclc=761857916}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |ref=Soucek2008 |last=Soucek |first=Svatopluk |naslov=The Persian Gulf: It's Past and Present |izdavač=Mazda Publishers |lokacija=Costa Mesa |year=2008 |isbn=9781568591209 |oclc=55871214}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |ref=SpaldingCollinsKainuma2010 |last=Spalding |first=Mark D. |last2=Collins |first2=Lorna |last3=Kainuma |first3=Mami |naslov=World Atlas of Mangroves |izdavač=Earthscan |lokacija=London; Washington D. C. |year=2010 |isbn=9781844076574 |oclc=717326414}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |last=Wilson |first=Arnold Talbot |naslov=The Persian Gulf |izdavač=Routledge |lokacija=London |orig-year=1928 |year=2011 |isbn=9780415608497 |oclc=750814765}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |last=Zohary |first=Michael |naslov=Geobotanical Foundations of the Middle East |serija=Geobotanica Selecta |svezak=III |izdavač=G. Fischer |lokacija=Stuttgart |year=1973 |isbn=9789026501579 |oclc=641510}}

;Znanstvena periodika
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige|last=Aghajanloo |first=Ameleh |last2=Dolatshahi Pirouz |first2=Moharam |last3=Montazeri Namin |first3=Masoud |naslov=Numerical Simulation of Tidal Currents in Persian Gulf |serija=World Academy of Science, Engineering and Technology |svezak=LVIII |izdavač=University of Tehran |lokacija=Tehran |url=http://www.waset.org/journals/waset/v58/v58-158.pdf |year=2011 |issn=2010-3778 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120517130336/http://www.waset.org/journals/waset/v58/v58-158.pdf |archivedate=17. svibnja 2012. |access-date=2. srpnja 2012.}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |last=Anderson |first=Steven |naslov=Synopsis of the Turtles, Crocodiles, and Amphisbaenians of Iran |serija=Proceedings of the California Academy of Sciences |svezak=XLI. 22 |izdavač=California Academy of Sciences |lokacija=San Francisco |year=1979 |oclc=5627236}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |last=Braulik |first=Gillian T. |naslov=Marine mammal records from Iran |serija=Journal of Cetacean Research and Management |svezak=XI. 1 |izdavač=Elsevier |lokacija=Amsterdam |url=http://aiu.edu/online/assignments/student/marine%20mammals.pdf |year=2010 |issn=1561-0713 |oclc=618572348}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |last=Carter |first=Robert A. |last2=Challis |first2=K. |last3=Priestman |first3=S. M. N. |last4=Tofighian |first4=H. |naslov=The Bushehr Hinterland: Results of the first season of the Iranian-British Archaeological Survey of Bushehr Province, November-December 2004 |serija=Journal of the British Institute of Persian Studies |svezak=XLIV |izdavač=British Institute of Persian Studies |lokacija=London |url=http://ucl.academia.edu/RobertCarter/Papers/85524/THE_BUSHEHR_HINTERLAND_RESULTS_OF_THE_FIRST_SEASON_OF_THE_IRANIAN-BRITISH_ARCHAEOLOGICAL_SURVEY_OF_BUSHEHR_PROVINCE_NOVEMBER-DECEMBER_2004 |year=2006 |issn=0578-6967 |oclc=102700107}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |ref=Daryaee2003 |last=Daryaee |first=Touraj |naslov=The Persian Gulf in Late Antiquity |serija=Journal of World History |svezak=XIV |izdavač=University of Hawaii Press |lokacija=Honolulu |url=http://www.tourajdaryaee.com/wp-content/uploads/docs/daryaee-article-persian-gulf-in-late-antiquity.pdf |year=2003 |issn=1045-6007 |oclc=366526889  |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140422155433/http://www.tourajdaryaee.com/wp-content/uploads/docs/daryaee-article-persian-gulf-in-late-antiquity.pdf |archivedate=22. travnja 2014. |access-date=2. srpnja 2012.}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |author=FAO |poglavlje=8. Western Indian Ocean |naslov=Review of the State of World Fishery Resources: Marine Fisheries |serija=FAO Fisheries Circular |svezak=CMXX |izdavač=[[FAO]] |lokacija=Rome |url=http://www.fao.org/DOCREP/003/W4248E/w4248e16.htm |year=1997 |issn=0429-9329 |oclc=37692668}}
*{{fra oznaka}} {{Citiranje knjige |ref=Gensheimer1984 |last=Gensheimer |first=Thomas Robert |naslov=The Role of Shell in Mesopotamia: Evidence for Trade Exchange with Oman and the Indus Valley |serija=Paléorient |svezak=X. 1 |izdavač=CNRS Editions |lokacija=Paris |year=1984 |issn=0153-9345 |oclc=4649029696}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |last=Hassanzadeh |first=Smaeyl |last2=Hosseinibalam |first2=Fahimeh |last3=Rezaei-Latifi |first3=Ali |naslov=Three-dimensional numerical modeling of thermohaline and wind-driven circulations in the Persian Gulf |serija=Applied Mathematical Modelling |svezak=XXXV. 12 |izdavač=Elsevier |lokacija=Amsterdam |year=2011 |issn=0307-904X |doi=10.1016/j.apm.2011.05.040 |oclc=742790546}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |ref=HöpnerEbrahimipourMaraschi2000 |last=Höpner |first=Thomas |last2=Ebrahimipour |first2=Hossein |last3=Maraschi |first3=S. M. Kazem |naslov=Five Intertidal Areas of the Persian Gulf |serija=Wadden Sea Newsletter |svezak=II |izdavač=Common Secretariat for the Protection of the Wadden Sea |lokacija=Wilhelmshaven |url=http://www.waddensea-secretariat.org/news/publications/Wsnl/Wsnl00-2/articles/14hoepner.pdf |year=2000 |issn=0922-7989 |oclc=183079704 |access-date=2. srpnja 2012. |archive-date=26. kolovoza 2004. |archive-url=https://web.archive.org/web/20040826102940/http://www.waddensea-secretariat.org/news/publications/Wsnl/Wsnl00-2/articles/14hoepner.pdf |url-status=dead }}
:{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |last=Kämpf |first=Jochen  |last2=Sadrinasab |first2=Masoud |year=2005|title=The circulation of the Persian Gulf: a numerical study |serija=Ocean Science |svezak=II. 3 |izdavač=Copernicus Publications |lokacija=Göttingen |url=http://www.ocean-sci-discuss.net/2/129/2005/osd-2-129-2005-print.pdf |issn=1812-0784 |oclc=4663773705}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |ref=KhordaguiAlAjmi1993 |last=Khordagui |first=Hosny |last2=Al-Ajmi |first2=Dhari |naslov=Environmental impact of the Gulf War: An integrated preliminary assessment |serija=Environmental Management |svezak=XVII. 4 |izdavač=Springer |lokacija=New York |year=1993 |issn=0364-152X |doi=10.1007/BF02394670 |oclc=4662305681}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |last=Konyuhov |first=A. I. |last2=Maleki |first2=B. |naslov=The Persian Gulf Basin: Geological history, sedimentary formations, and petroleum potential |serija=Lithology and Mineral Resources |svezak=XLI. 4 |izdavač=Springer |lokacija=Moscow |year=2006 |issn=0024-4902 |doi=10.1134/S0024490206040055 |oclc=441541275}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |last=Kramp |first=Paul Lassenius |naslov=Medusae of the Iranian Gulf |serija=Videnskabelige meddelelser fra Dansk naturhistorisk forening |svezak=CXVIII |izdavač=Selskabets Bestyrelse |lokacija=Copenhagen |url=http://www2.eve.ucdavis.edu/mndawson/tS/tsPDF/Kramp1956.pdf |year=1956 |issn=0373-3874 |oclc=8858169 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20200919130657/http://www2.eve.ucdavis.edu/mndawson/tS/tsPDF/Kramp1956.pdf |archivedate=19. rujna 2020. |access-date=2. srpnja 2012.}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |last=Lambeck |first=Kurt |naslov=Shoreline reconstructions for the Persian Gulf since the last glacial maximum |serija=Earth and Planetary Science Letters |svezak=CXLII |izdavač=Elsevier |lokacija=Amsterdam |url=http://people.rses.anu.edu.au/lambeck_k/pdf/171.pdf |year=1996 |issn=0012-821X |oclc=4654267232 |access-date=2. srpnja 2012. |archive-date=30. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121030070557/http://people.rses.anu.edu.au/lambeck_k/pdf/171.pdf |url-status=dead }}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |last=Larsen |first=Torben Bjørn |urednik1-prezime=Krupp |urednik1-ime=Friedhelm |urednik2-prezime=Schneider |urednik2-ime=Wolfgang |urednik3-prezime=Kinzelbach |urednik3-ime=Ragnar |poglavlje=Biogeographical Aspects of Middle Eastern and Arabian Butterflies |naslov=Proceedings of the Symposium on the Fauna and Zoogeography of the Middle East |serija=Tübinger Atlas des Vorderen Orients |svezak=XXVIII |izdavač=Ludwig Reichert |lokacija=Wiesbaden |year=1987 |oclc=492346183}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |ref=MojtahedZadeh2342004 |last=Mojtahed Zadeh |first=Pirouz |naslov=The Persian Gulf in the Geographical Views of the Ancient World |serija=International Seminar on the Historical Cartography of the Persian Gulf in 16 to 18 centuries |izdavač=Persian Gulf Online |lokacija=Tehran |url=http://www.persiangulfonline.org/research/An%20Historical%20Geography%20of%20The%20Persian%20Gulf.pdf |datum=23. travnja 2004. |url-status=dead }}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |ref=PousCartonLazure2004 |last=Pous |first=S. P. |last2=Carton |first2=X. |last3=Lazure |first3=P. |poglavlje=1. Strait of Hormuz |naslov=Hydrology and circulation in the Strait of Hormuz and the Gulf of Oman-Results from the GOGP99 Experiment |serija=Journal of Geophysical Research |svezak=CIX. 12 |izdavač=William Byrd Press for Johns Hopkins Press |lokacija=Richmond, Virginia |url=http://archimer.ifremer.fr/doc/2004/publication-389.pdf |year=2004 |issn=0148-0227 |doi=10.1029/2003JC002145 |oclc=108669339}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |ref=Redmount1995 |last=Redmount |first=Carol Ann |naslov=The Wadi Tumilat and the "Canal of the Pharaohs" |serija=Journal of Near Eastern Studies |svezak=LIV. 2 |izdavač=University of Chicago Press |lokacija=Chicago |year=1995 |issn=0022-2968 |oclc=86412126}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |last=Ross |first=David A. |last2=Uchupi |first2=Elazar |last3=White |first3=Robert S. |naslov=The geology of the Persian Gulf-Gulf of Oman Region: A synthesis |serija=Reviews of Geophysics |svezak=XXIV. 3 |izdavač=American Geophysical Union |lokacija=Washington D. C. |year=1986 |issn=8755-1209 |doi=10.1029/RG024i003p00537 |oclc=4664371907}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |last=Smith |first=Robert W. |naslov=Continental Shelf Boundaries: The Persian Gulf |serija=Limits in the Seas |svezak=XCIV |izdavač=United States Department of State - Office of the Geographer |lokacija=Washington D. C. |url=http://www.state.gov/documents/organization/58838.pdf |year=1981|issn=1932-3204 |oclc=246283519}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |ref=TabatabaieAmiri1592011 |last=Tabatabaie |first=Taybeh |last2=Amiri |first2=Fazel |naslov=Evaluation of the impact of industrial sewage pollution on marine benthic communities |serija=Journal of Water Supply: Research and Technology - AQUA |svezak=LX. 6 |izdavač=International Water Association Publishing |lokacija=London |url=http://www.eko.uj.edu.pl/laskowski/Seminarium/Materialy/JWS2011_Tabatabaie.pdf |datum=15. rujna 2011. |issn=0003-7214 |oclc=753768963 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170808165919/http://www.eko.uj.edu.pl/laskowski/Seminarium/Materialy/JWS2011_Tabatabaie.pdf |archivedate=8. kolovoza 2017. |access-date=2. srpnja 2012.}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige  |last=Thoppil |first=Prasad G. |last2=Hogan |first2=Patrick J. |naslov=Persian Gulf response to a wintertime shamal wind event |serija=Deep-Sea Research |svezak=LVII. 8 |izdavač=Elsevier |lokacija=Amsterdam |datum=Kolovoz 2010. |year=2010|issn=0967-0637 |doi=10.1016/j.dsr.2010.03.002 |oclc=649166136}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |last=Zibaei |first=Mansour |naslov=Technical Efficiency Analysis of Fisheries: Toward an Optimal Fleet Capacity |serija=Sustainable Agriculture Research |svezak=I. 1 |izdavač=Canadian Center of Science and Education |lokacija=Toronto |url=http://www.ccsenet.org/journal/index.php/sar/article/download/14549/12048 |datum=Veljača 2012. |issn=1927-050X |doi=10.5539/sar.v1n1p96 |oclc=4815073749|year=2012}}

;Medijski članci
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige|author=EIA |naslov=World Oil Transit Chokepoints |izdavač=U.S. Energy Information Administration |lokacija=Washington D. C. |url=http://www.eia.gov/EMEU/cabs/World_Oil_Transit_Chokepoints/pdf.pdf |datum=30. prosinca 2011.|year=2011}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |autor=Reuters |naslov=Bahrain says $3 bln bridge with Qatar on track |izdavač=Reuters |lokacija=London |url=http://in.reuters.com/article/2010/06/08/bahrain-qatar-bridge-idINLDE6571EW20100608 |datum=8. lipnja 2010.|year=2010 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121021042701/http://in.reuters.com/article/2010/06/08/bahrain-qatar-bridge-idINLDE6571EW20100608 |archivedate=21. listopada 2012. |access-date=2. srpnja 2012.}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |last=Sheridan |first=Rob |naslov=Ras Tanura Tankers Had 8.18 Million Tons of Capacity Last Week |izdavač=Bloomberg Businessweek |lokacija=New York |url=http://www.bloomberg.com/news/2012-05-18/ras-tanura-tankers-had-8-18-million-tons-of-capacity-last-week.html |datum=18. svibnja 2012.|year=2012}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |ref=TehranTimes232008 |autor=Tehran Times |naslov=Khark Achaemenid inscription still imperiled |izdavač=Tehran Times |lokacija=Tehran |url=http://old.tehrantimes.com/index_view.asp?code=164263 |datum=2. ožujka 2008.  |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121110012812/http://old.tehrantimes.com/index_view.asp?code=164263 |archivedate=10. studenoga 2012. |access-date=2. srpnja 2012.}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |author=Tehran Times |naslov=Persian Gulf name distorters are uncivilized: Ahmadinejad |izdavač=Tehran Times |lokacija=Tehran |url=http://www.tehrantimes.com/politics/96823-persian-gulf-name-distorters-are-uncivilized-ahmadinejad- |datum=11. travnja 2012.|year=  2012|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120627060236/http://www.tehrantimes.com/politics/96823-persian-gulf-name-distorters-are-uncivilized-ahmadinejad- |archivedate=27. lipnja 2012. |access-date=2. srpnja 2012.}}

;Dokumentacija
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |author=AAPA |naslov=World Port Rankings (2010) |url=http://aapa.files.cms-plus.com/Statistics/WORLD%20PORT%20RANKINGS%202010.pdf |izdavač=American Association of Port Authorities |lokacija=Alexandria, Virginia |year=2011}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige|author=[[CIA]] |title=Coastline |serija=The World Factbook |izdavač=Central Intelligence Agency |lokacija=Washington D. C. |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2060.html |year=2012 |issn=1553-8133 |access-date=2. srpnja 2012. |archive-date=16. srpnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170716042040/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2060.html |url-status=dead }}
*{{eng oznaka}}{{spa oznaka}}{{fra oznaka}} {{Citiranje knjige |author=FAO Yearbook |naslov=Fishery and Aquaculture Statistics |izdavač=[[FAO |Food and Agriculture Organization of the United Nations]] |lokacija=Rome |url=ftp://ftp.fao.org/FI/STAT/summary/a-0a.pdf |year=2010 |isbn=9789250066981 |oclc=712524835 |archiveurl=https://wayback.archive-it.org/all/20170525161431/ftp://ftp.fao.org/FI/STAT/summary/a-0a.pdf |archivedate=25. svibnja 2017. |access-date=2. srpnja 2012.}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |last=Froese |first=Rainer |last2=Pauly |first2=Daniel |naslov=Fish Species in Persian Gulf |izdavač=FishBase |lokacija=Kiel |url=http://fish.mongabay.com/data/ecosystems/Saltwater_Persian_Gulf.htm |datum=30. lipnja 2003.|year=2003}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige|author=IHO |poglavlje=40. Gulf of Oman; 41. Gulf of Iran (Persian Gulf) |naslov=Limits of Oceans and Seas |serija=Special publication (International Hydrographic Bureau) |svezak=XXIII |izdanje=III. izdanje |izdavač=International Hydrographic Organization |lokacija=Monaco |url=http://www.iho-ohi.net/iho_pubs/standard/S-23/S23_1953.pdf |year=1953 |oclc=5887104 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101015152118/http://www.iho-ohi.net/iho_pubs/standard/S-23/S23_1953.pdf |archivedate=15. listopada 2010. |access-date=2. srpnja 2012.}}
*{{fas oznaka}}{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |author=Statistical Centre of Iran |poglavlje=1.19. Number and area of zones protected by Iran department of environment |naslov=Iran Statistical Year Book 1385 |url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98484&S=TP |izdavač=Iranian ministry of the Interior |lokacija=Tehran |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160305223037/http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98484&S=TP |archivedate=5. ožujka 2016. |access-date=2. srpnja 2012.|year=2006}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |ref=UNOLABahrain |author=UN OLA |naslov=Bahrain |serija=Coastal States of the Persian Gulf |izdavač=Division for Ocean Affairs and the Law of the Sea of the Office of Legal Affairs of the UN |lokacija=New York |url=http://www.un.org/depts/los/LEGISLATIONANDTREATIES/STATEFILES/BHR.htm |datum=6. svibnja 2010.|year=2010}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |ref=UNOLAIran |author=UN OLA |naslov=Iran |serija=Coastal States of the Persian Gulf |izdavač=Division for Ocean Affairs and the Law of the Sea of the Office of Legal Affairs of the UN |lokacija=New York |url=http://www.un.org/depts/los/LEGISLATIONANDTREATIES/STATEFILES/IRN.htm |datum=3. veljače 2012.|year=2012}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |ref=UNOLAIraq |author=UN OLA |naslov=Iraq |serija=Coastal States of the Persian Gulf |izdavač=Division for Ocean Affairs and the Law of the Sea of the Office of Legal Affairs of the UN |lokacija=New York |url=http://www.un.org/depts/los/LEGISLATIONANDTREATIES/STATEFILES/IRQ.htm |datum=20. listopada 2011.|year=2011}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |ref=UNOLAKuwait |author=UN OLA |naslov=Kuwait |serija=Coastal States of the Persian Gulf |izdavač=Division for Ocean Affairs and the Law of the Sea of the Office of Legal Affairs of the UN |lokacija=New York |url=http://www.un.org/depts/los/LEGISLATIONANDTREATIES/STATEFILES/KWT.htm |datum=3. veljače 2012.|year=2012}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |ref=UNOLAOman |author=UN OLA |naslov=Oman |serija=Coastal States of the Persian Gulf |izdavač=Division for Ocean Affairs and the Law of the Sea of the Office of Legal Affairs of the UN |lokacija=New York |url=http://www.un.org/depts/los/LEGISLATIONANDTREATIES/STATEFILES/IRN.htm |datum=9. rujna 2010.|year=2010}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |ref=UNOLAQatar |author=UN OLA |naslov=Qatar |serija=Coastal States of the Persian Gulf |izdavač=Division for Ocean Affairs and the Law of the Sea of the Office of Legal Affairs of the UN |lokacija=New York |url=http://www.un.org/depts/los/LEGISLATIONANDTREATIES/STATEFILES/QAT.htm |datum=6. siječnja 2010.|year=2010}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |ref=UNOLAKSA |author=UN OLA |naslov=Saudi Arabia |serija=Coastal States of the Persian Gulf |izdavač=Division for Ocean Affairs and the Law of the Sea of the Office of Legal Affairs of the UN |lokacija=New York |url=http://www.un.org/depts/los/LEGISLATIONANDTREATIES/STATEFILES/SAU.htm |datum=3. veljače 2012.|year=2012}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |ref=UNOLAUAE |author=UN OLA |naslov=UAE |serija=Coastal States of the Persian Gulf |izdavač=Division for Ocean Affairs and the Law of the Sea of the Office of Legal Affairs of the UN |lokacija=New York |url=http://www.un.org/depts/los/LEGISLATIONANDTREATIES/STATEFILES/ARE.htm |datum=9. prosinca 2011.|year=2011}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |ref=UNESCOMAB2562010 |author=UNESCO MAB |naslov=Asia |serija=World Network of Biosphere Reserves |svezak=III |izdavač=UNESCO Man and the Biosphere Programme |lokacija=Paris |url=http://www.unesco.org/mab/doc/brs/apa.pdf |datum=25. lipnja 2010.|year=2010}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |ref=UNGEGN442006 |author=UNGEGN |naslov=Historical, Geographical and Legal Validity of the Name: Persian Gulf |serija=23rd Session |svezak=LXI |izdavač=United Nations Group of Experts on Geographical Names |lokacija=Vienna |url=http://unstats.un.org/unsd/geoinfo/ungegn/docs/23-gegn/wp/gegn23wp61.pdf |datum=4. travnja 2006.}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |ref=UNWTO2012 |author=UNWTO |naslov=Tourism Highlights |izdavač=World Tourism Organization |lokacija=Madrid |url=http://mkt.unwto.org/sites/all/files/docpdf/unwtohighlights12enlr_1.pdf |year=2012 |oclc=39303515 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20181225212006/http://marketintelligence.unwto.org/sites/all/files/docpdf/unwtohighlights12enlr_1.pdf |archivedate=25. prosinca 2018. |access-date=2. srpnja 2012.}}

== Vanjske poveznice ==
* {{eng oznaka}}{{fas oznaka}}{{ara oznaka}} [http://www.persiangulfstudies.com/en/index.asp Persian Gulf Studies Center]
;Sestrinski projekti
{{WProjekti
|commonscat   = Persian Gulf
|commonscathr = Perzijski zaljev
}}

[[Kategorija:Perzijski zaljev| ]]
[[Kategorija:Zaljevi Indijskog oceana (Azija)]]
<!-- Klasificira se i pod "Mora" -->
[[Kategorija:Reljefni oblici u Kuvajtu]]
[[Kategorija:Zaljevi u Saudijskoj Arabiji]]
[[Kategorija:Reljefni oblici u Bahreinu]]
[[Kategorija:Iranski zaljevi u Indijskom oceanu]]
[[Kategorija:Zaljevi u Kataru]]
[[Kategorija:Vodene mase u Iraku]]