Armensko pismo: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Posljednja izmjena od 5. veljače 2022. u 18:27

Armensko pismo abeceda je koja se od 405./406. rabi za pisanje na armenskom jeziku. Izumio ga je Sveti Mesrop Maštoc, armenski jezikoslovac i crkveni vođa koji je prilikom prevođenja kršćanskih tekstova na materinski jezik zaključio kako se za pojedine riječi ne mogu rabiti pisma susjednih naroda jer im nedostaju glasovi karakteristični za armenski. Zato je izmislio abecedu pod utjecajem grčkog alfabeta. Ispočetka se sastojao od 36 slova, kojima su od 10. do 12. stoljeća dodana još tri. Armenska slova su se sve do uvođenja arapskih brojeva u 8. i 9. stoljeća rabila i za pisanje armenskih brojki.

Abeceda

Slovo	Ime					Izgovor			Transliteracija		Brojčana vrijednost
	Tradicionalno	Reformirano	Izgovor			Klasični	Istočni	Zapadni	Klasični	ISO 9985
	Tradicionalno	Reformirano	Klasični	Istočni	Zapadni	Klasični	Istočni	Zapadni	Klasični	ISO 9985
Ա ա	այբ		[aɪb]		[aɪpʰ]	[ɑ]			a		1
Բ բ	բեն		[bɛn]		[pʰɛn]	[b]		[pʰ]	b		2
Գ գ	գիմ		[ɡim]		[kʰim]	[ɡ]		[kʰ]	g		3
Դ դ	դա		[dɑ]		[tʰɑ]	[d]		[tʰ]	d		4
Ե ե	եչ		[jɛtʃʰ]			[ɛ], word initially [jɛ]¹			e		5
Զ զ	զա		[zɑ]			[z]			z		6
Է է	է		[ɛː]	[ɛ]		[ɛː]	[ɛ]		ē		7
Ը ը	ըթ		[ətʰ]			[ə]			ə	ë	8
Թ թ	թօ^[1]	թո	[tʰo]			[tʰ]			tʿ	t’	9
Ժ ժ	ժէ	ժե	[ʒɛː]	[ʒɛ]		[ʒ]			ž		10
Ի ի	ինի		[ini]			[i]			i		20
Լ լ	լիւն	լյուն	[lʏn]	[ljun]	[lʏn]	[l]			l		30
Խ խ	խէ	խե	[χɛː]	[χɛ]		[χ]			x		40
Ծ ծ	ծա		[tsɑ]		[dzɑ]	ts]		dz	c	ç	50
Կ կ	կեն		[kɛn]		[ɡɛn]	[k]		[ɡ]	k		60
Հ հ	հօ^[1]	հո	[ho]			[h]			h		70
Ձ ձ	ձա		[dzɑ]		[tsʰɑ]	[dz]		[tsʰ]	j		80
Ղ ղ	ղատ		[ɫɑt]	[ʁɑt]	[ʁɑd]	[ɫ]	[ʁ]		ł	ġ	90
Ճ ճ	ճէ	ճե	[tʃɛː]	[tʃɛ]	[dʒɛ]	[tʃ]		[dʒ]	č	č̣	100
Մ մ	մեն		[mɛn]			[m]			m		200
Յ յ	յի	հի	[ji]	[hi]		[j]	[h]², [j]		y		300
Ն ն	նու		[nu]			[n]			n		400
Շ շ	շա		[ʃɑ]			[ʃ]			š		500
Ո ո	ո		[o]	[vo]		[o], word initially [vo]³			o		600
Չ չ	չա		[tʃʰɑ]			[tʃʰ]			čʿ	č	700
Պ պ	պէ	պե	[pɛː]	[pɛ]	[bɛ]	[p]		[b]	p		800
Ջ ջ	ջէ	ջե	[dʒɛː]	[dʒɛ]	[tʃʰɛ]	[dʒ]		[tʃʰ]	ǰ		900
Ռ ռ	ռա		[rɑ]		[ɾɑ]	[r]		[ɾ]	ṙ		1000
Ս ս	սէ	սե	[sɛː]	[sɛ]		[s]			s		2000
Վ վ	վեւ	վեվ	[vɛv]			[v]			v		3000
Տ տ	տիւն	տյուն	[tʏn]	[tjun]	[dʏn]	[t]		[d]	t		4000
Ր ր	րէ	րե	[ɹɛː]	[ɾɛ]⁴		[ɹ]	[ɾ]⁴		r		5000
Ց ց	ցօ^[1]	ցո	[tsʰo]			[tsʰ]			cʿ	c’	6000
Ւ ւ	հիւն	N/A⁵	[hʏn]			[w]	[v]⁶		w		7000
Փ փ	փիւր	փյուր	[pʰʏɹ]	[pʰjuɾ]	[pʰʏɾ]	[pʰ]			p	p’	8000
Ք ք	քէ	քե	[kʰɛː]	[kʰɛ]		[kʰ]			kʿ	k’	9000
Dodani u 13. stoljeću
Օ օ	օ		[o]			[o]			ō	ò	N/A
Ֆ ֆ	ֆէ	ֆե	[fɛː]	[fɛ]		[f]			f		N/A
Slovo	Tradicionalno	Reformirano	Klasični	Istočni	Zapadni	Klasični	Istočni	Zapadni	Klasični	ISO 9985	Brojčana vrijednost
	Tradicionalno	Reformirano	Izgovor			Klasični	Istočni	Zapadni	Klasični	ISO 9985
	Ime					Izgovor			Transliteracija

Poslušajte izgovor na istočnoarmenskom [▶] ili na zapadnoarmenskom [▶].

Napomene

U gornjoj tablici tipografski simbol "h" ([ʰ]) je dijaktrički znak za aspiraciju u međunarodnoj fonetskoj abecedi.

Kao inicijalni zvuk ye /jɛ/, u ostalom e /ɛ/.
Samo u tradicionalnoj ortografiji na početku riječi i za korijene unutar riječi.
Kao početni zvuk vo /vo/, u ostalom o /o/.
Armenski Iranci (ogranak Istočnih Armenaca) izgovaraju ovo slovo kao [ɹ], kao u klasičnom armenskom.
U reformiranoj ortografiji ovo slovo je zamijenio digraf <ու> koji predstavlja [u].
Obično predstavlja /v/ ali postoje neki izuzeci. U klasičnom armenskom աւ na početku riječi (ako ga prati konsonant) predstavlja /au/ (kao daun), npr. աւր (awr, /auɹ/, dan).

Izvori

↑ ^a ^b ^c Melkonian, Zareh. 1990. Գործնական Քերականութիւն — Արդի Հայերէն Լեզուի (Միջին եւ Բարձրագոյն Դասընթացք) (armenski). Fourth izdanje. Los Angeles. str. 6

Vanjske poveznice

Unicode (defincija armenskih znakova)
Omniglot
Vodnik po armenski abecedi Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. svibnja 2011. (Wayback Machine)

[ZarehMelkonian-Alphabet-1] Melkonian, Zareh. 1990. Գործնական Քերականութիւն — Արդի Հայերէն Լեզուի (Միջին եւ Բարձրագոյն Դասընթացք) (armenski). Fourth izdanje. Los Angeles. str. 6

[1]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-.'''Armensko pismo''' je [[abeceda]] koja se od 405./406. rabi za pisanje na [[armenski jezik|armenskom jeziku]]. Izumio ga je [[Sveti Mesrop Maštoc]], armenski [[Jezikoslovlje|jezikoslovac]] i crkveni vođa koji je prilikom prevođenja kršćanskih tekstova na [[materinski jezik]] zaključio kako se za pojedine riječi ne mogu rabiti pisma susjednih naroda jer im nedostaju glasovi karakteristični za armenski. Zato je izmislio abecedu pod utjecajem [[grčki alfabet|grčkog alfabeta]]. Ispočetka se sastojao od 36 [[slovo|slova]], kojima su od 10. do 12. stoljeća dodana još tri. Armenska slova su se sve do uvođenja [[arapski brojevi|arapskih brojeva]] u 8. i 9. stoljeća rabila i za pisanje [[armenske brojke|armenskih brojki]].
+'''Armensko pismo''' [[abeceda]] je koja se od 405./406. rabi za pisanje na [[armenski jezik|armenskom jeziku]]. Izumio ga je [[Sveti Mesrop Maštoc]], armenski [[Jezikoslovlje|jezikoslovac]] i crkveni vođa koji je prilikom prevođenja kršćanskih tekstova na [[materinski jezik]] zaključio kako se za pojedine riječi ne mogu rabiti pisma susjednih naroda jer im nedostaju glasovi karakteristični za armenski. Zato je izmislio abecedu pod utjecajem [[grčki alfabet|grčkog alfabeta]]. Ispočetka se sastojao od 36 [[slovo|slova]], kojima su od 10. do 12. stoljeća dodana još tri. Armenska slova su se sve do uvođenja [[arapski brojevi|arapskih brojeva]] u 8. i 9. stoljeća rabila i za pisanje [[armenske brojke|armenskih brojki]].
 == Abeceda ==
@@ Redak 79: / Redak 79: @@
 |----
 |style="font-size:133%;"|[[wikt:Թ|Թ]] [[wikt:թ|թ]]
-| թօ<ref name="ZarehMelkonian-Alphabet">{{cite book | last = Melkonian | first = Zareh | title = Գործնական Քերականութիւն — Արդի Հայերէն Լեզուի (Միջին եւ Բարձրագոյն Դասընթացք) | edition = Fourth | year = 1990 | location = Los Angeles | language = Armenian | page = 6}}</ref> || թո
+| թօ<ref name="ZarehMelkonian-Alphabet">{{cite book |last=Melkonian |first=Zareh |title=Գործնական Քերականութիւն — Արդի Հայերէն Լեզուի (Միջին եւ Բարձրագոյն Դասընթացք) |edition=Fourth |year=1990 |location=Los Angeles |language=hy|page=6}}</ref> || թո
 | colspan="3" | {{IPA|[tʰo]}}
 | colspan="3" | {{IPA|[tʰ]}}
@@ Redak 274: / Redak 274: @@
 | 9000
 |----
-! colspan="12" style="background:#f2f2f2; font-weight: bold;" | Dodana u 13. vijeku
+! colspan="12" style="background:#f2f2f2; font-weight: bold;" | Dodani u 13. stoljeću
 |----
 |style="font-size:133%;"|[[wikt:Օ|Օ]] [[wikt:օ|օ]]
@@ Redak 310: / Redak 310: @@
 |-
 |}
-Poslušajte izgovor slova na {{Audio|Armenian alphabet (Eastern Armenian).ogg|istočnoarmenskom}} ili na {{Audio|Armenian alphabet (Western Armenian).ogg|zapadnoarmenskom}}.
+Poslušajte izgovor na {{Audio|Armenian alphabet (Eastern Armenian).ogg|istočnoarmenskom}} ili na {{Audio|Armenian alphabet (Western Armenian).ogg|zapadnoarmenskom}}.
 ===Napomene===
-U gornjoj tablici tipografski simbol "h" ({{IPA|[ʰ]}}) je dijaktrički znak za [[aspiracija (fonetika)|aspiraciju]] u Međunarodnoj fonetskoj abecedi.
+U gornjoj tablici tipografski simbol "h" ({{IPA|[ʰ]}}) je dijaktrički znak za [[aspiracija (fonetika)|aspiraciju]] u [[Međunarodna fonetska abeceda|međunarodnoj fonetskoj abecedi]].
 # Kao inicijalni zvuk ''ye'' {{IPA|/jɛ/}}, u ostalom ''e'' {{IPA|/ɛ/}}.
 # Samo u tradicionalnoj ortografiji na početku riječi i za korijene unutar riječi.
@@ Redak 328: / Redak 328: @@
 * [http://www.unicode.org/charts/PDF/U0530.pdf Unicode] (defincija armenskih znakova)
 * [http://www.omniglot.com/writing/armenian.htm Omniglot]
-* [http://www.menq.am/tarer_main.htm Vodnik po armenski abecedi]
+* [http://www.menq.am/tarer_main.htm Vodnik po armenski abecedi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110522081138/http://www.menq.am/tarer_main.htm |date=22. svibnja 2011. }}
 [[Kategorija:Pismo]]
+[[Kategorija:Armenska kultura]]