Papučica: razlika između inačica
m uklonjena promjena suradnika 95.168.121.34 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Etiktov Oznaka: brzo uklanjanje |
|||
| (Nisu prikazane 42 međuinačice 32 suradnika) | |||
| Redak 27: | Redak 27: | ||
'''Papučica''' je [[heterotrofni organizmi|heterotrofni]] jednostanični organizam. |
'''Papučica''' je [[heterotrofni organizmi|heterotrofni]] jednostanični organizam. |
||
Otkrio ju je [[1675]] |
Otkrio ju je [[1675.]] godine nizozemski prirodoslovac [[Antoni van Leeuwenhoek]] pod svojim jednostavnim [[Svjetlosni mikroskop|svjetlosnim mikroskopom]]. Kao i svi trepetljikaši, rasprostranjena je i vrlo česta u [[More|morima]], [[Kopnene vode|kopnenim vodama]], [[Bočata voda|bočatim vodama]] i na vlažnom [[Tlo|tlu]]. |
||
== Opis == |
== Opis == |
||
Zbog svog oblika dobila je današnji naziv. Razlikuje se od [[Euglena|euglene]] po tome što ima veliku i najmanje jednu malu [[stanična jezgra|staničnu jezgru]]. Tijelo joj je obavijeno prozirnom membranom zvanom [[pelikula]] na kojoj se nalaze brojne [[trepetljike]] koje joj služe u [[kretanje|kretanju]]. Poput [[Ameba|amebe]] diše [[difuzija|difuzijom]] plinova površinom tijela. |
|||
Papučica se razlikuje se od mesa i špeka.Zašto? Zakaj si v udžbenik pogledaš? Ha? |
|||
== Probava hrane == |
== Probava hrane == |
||
Na pelikuli se nalazi jedno mjesto na kojem su trepetljike duže pa formiraju udubljenje koje nazivamo usno predvorje, a ono završava staničnim ustima (''citostom'') kojim papučica prima hranjive tvari. Stanično ždrijelo nastavlja se na stanična usta i na njegovu se kraju stvaraju [[hranidbeni mjehurići]]. Oni se spajaju s [[lizosom]]ima koji razgrađuju hranu, a neprobavljeni ostaci izbacuju se na određenu mjestu na membrani, tzv. stanični izmetni otvor. |
|||
Ona voli špek i meso. Ali se razlikuje jako! Zašto se pitaš? Pa. Dijete drago. Neznam. |
|||
== Razmnožavanje == |
== Razmnožavanje == |
||
Papučica se razmnožava [[dioba stanica|diobom stanica]]. Kad naiđu nepovoljni uvjeti, papučica se kristalizira. Tada se ne hrani i ne razmnožava. Kada prođu nepovoljni uvjeti, nastavlja dalje normalnim životom. Nakon više uzastopnih dioba, kad stanica postigne najmanju veličinu, dvije se papučice stope. Jezgre se obnavljaju i papučice se nakon toga razdvoje. Ovim se procesom ne razvija potomstvo, ali zovemo ga spolno razmnožavanje. |
|||
Ona se PUNO voli razmnožavati! Najposebnije s špekom i mesom! |
|||
[[Kategorija:Protisti]] |
|||
Posljednja izmjena od 6. ožujka 2023. u 16:09
| Papučica | |
|---|---|
 Paramecium aurelia | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Chromalveolata |
| Koljeno: | Ciliophora |
| Razred: | Ciliatea |
| Red: | Peniculida |
| Porodica: | Parameciidae |
| Rod: | Paramecium |
| Vrste | |
| Baze podataka | |
Papučica je heterotrofni jednostanični organizam.
Otkrio ju je 1675. godine nizozemski prirodoslovac Antoni van Leeuwenhoek pod svojim jednostavnim svjetlosnim mikroskopom. Kao i svi trepetljikaši, rasprostranjena je i vrlo česta u morima, kopnenim vodama, bočatim vodama i na vlažnom tlu.
Zbog svog oblika dobila je današnji naziv. Razlikuje se od euglene po tome što ima veliku i najmanje jednu malu staničnu jezgru. Tijelo joj je obavijeno prozirnom membranom zvanom pelikula na kojoj se nalaze brojne trepetljike koje joj služe u kretanju. Poput amebe diše difuzijom plinova površinom tijela.
Na pelikuli se nalazi jedno mjesto na kojem su trepetljike duže pa formiraju udubljenje koje nazivamo usno predvorje, a ono završava staničnim ustima (citostom) kojim papučica prima hranjive tvari. Stanično ždrijelo nastavlja se na stanična usta i na njegovu se kraju stvaraju hranidbeni mjehurići. Oni se spajaju s lizosomima koji razgrađuju hranu, a neprobavljeni ostaci izbacuju se na određenu mjestu na membrani, tzv. stanični izmetni otvor.
Papučica se razmnožava diobom stanica. Kad naiđu nepovoljni uvjeti, papučica se kristalizira. Tada se ne hrani i ne razmnožava. Kada prođu nepovoljni uvjeti, nastavlja dalje normalnim životom. Nakon više uzastopnih dioba, kad stanica postigne najmanju veličinu, dvije se papučice stope. Jezgre se obnavljaju i papučice se nakon toga razdvoje. Ovim se procesom ne razvija potomstvo, ali zovemo ga spolno razmnožavanje.