Papučica: razlika između inačica

Papučica
	Paramecium aurelia
Sistematika
Carstvo:	Chromalveolata;
Koljeno:	Ciliophora;
Razred:	Ciliatea;
Red:	Peniculida;
Porodica:	Parameciidae;
Rod:	Paramecium;
Vrste
	* Paramecium aurelia Paramecium bursaria; Paramecium caudatum; Paramecium micronucleatum; Paramecium multimicronucleatum; Paramecium pentaurelia; Paramecium primaurelia; Paramecium putrinum; Paramecium trichium; Paramecium tetraurelia;
Baze podataka
	GBIF;
	wikivrste; WD; wikislike;

Pregledaj povijest

← Starija izmjena

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Posljednja izmjena od 6. ožujka 2023. u 16:09

Papučica je heterotrofni jednostanični organizam.

Otkrio ju je 1675. godine nizozemski prirodoslovac Antoni van Leeuwenhoek pod svojim jednostavnim svjetlosnim mikroskopom. Kao i svi trepetljikaši, rasprostranjena je i vrlo česta u morima, kopnenim vodama, bočatim vodama i na vlažnom tlu.

Opis

Zbog svog oblika dobila je današnji naziv. Razlikuje se od euglene po tome što ima veliku i najmanje jednu malu staničnu jezgru. Tijelo joj je obavijeno prozirnom membranom zvanom pelikula na kojoj se nalaze brojne trepetljike koje joj služe u kretanju. Poput amebe diše difuzijom plinova površinom tijela.

Probava hrane

Na pelikuli se nalazi jedno mjesto na kojem su trepetljike duže pa formiraju udubljenje koje nazivamo usno predvorje, a ono završava staničnim ustima (citostom) kojim papučica prima hranjive tvari. Stanično ždrijelo nastavlja se na stanična usta i na njegovu se kraju stvaraju hranidbeni mjehurići. Oni se spajaju s lizosomima koji razgrađuju hranu, a neprobavljeni ostaci izbacuju se na određenu mjestu na membrani, tzv. stanični izmetni otvor.

Razmnožavanje

Papučica se razmnožava diobom stanica. Kad naiđu nepovoljni uvjeti, papučica se kristalizira. Tada se ne hrani i ne razmnožava. Kada prođu nepovoljni uvjeti, nastavlja dalje normalnim životom. Nakon više uzastopnih dioba, kad stanica postigne najmanju veličinu, dvije se papučice stope. Jezgre se obnavljaju i papučice se nakon toga razdvoje. Ovim se procesom ne razvija potomstvo, ali zovemo ga spolno razmnožavanje.

@@ Redak 27: / Redak 27: @@
 '''Papučica''' je [[heterotrofni organizmi|heterotrofni]] jednostanični organizam.
-Otkrio ju je [[1675]]. godine nizozemski prirodoslovac [[Antoni van Leeuwenhoek]] pod svojim jednostavnim [[Svjetlosni mikroskop|svjetlosnim mikroskopom]]. Kao i svi trepetljikaši, vrlo je rasprostranjena u morima, kopnenim vodama, bočatim vodama i na vlažnom tlu.
+Otkrio ju je [[1675.]] godine nizozemski prirodoslovac [[Antoni van Leeuwenhoek]] pod svojim jednostavnim [[Svjetlosni mikroskop|svjetlosnim mikroskopom]]. Kao i svi trepetljikaši, rasprostranjena je i vrlo česta u [[More|morima]], [[Kopnene vode|kopnenim vodama]], [[Bočata voda|bočatim vodama]] i na vlažnom [[Tlo|tlu]].
 == Opis ==
-Zbog svog oblika je dobila današnji naziv. Razlikuje se od euglene po tome što ima veliku i malu [[stanična jezgra|staničnu jezgru]]. Tijelo joj je obavijeno prozirnom membranom zvanom [[pelikula]], na kojoj se nalaze brojne [[trepetljike]] koje joj služe za [[kretanje]]. Slično kao i ameba, diše [[difuzija|difuzijom]] plinova preko površine tijela.
+Zbog svog oblika dobila je današnji naziv. Razlikuje se od [[Euglena|euglene]] po tome što ima veliku i najmanje jednu malu [[stanična jezgra|staničnu jezgru]]. Tijelo joj je obavijeno prozirnom membranom zvanom [[pelikula]] na kojoj se nalaze brojne [[trepetljike]] koje joj služe u [[kretanje|kretanju]]. Poput [[Ameba|amebe]] diše [[difuzija|difuzijom]] plinova površinom tijela.
 == Probava hrane ==
-Na pelikuli se nalazi jedno mjesto na kojem su trepetljike duže, pa formiraju udubljenje koje nazivamo usno predvorje, te završava staničnim ustima ("citostom") pomoću kojega papučica prima hranjive tvari. Stanično ždrijelo  se nastavlja na stanična usta i na njegovom se kraju stvaraju [[hranidbeni mjehurići]]. Oni se spajaju s [[lizosom]]ima koji razgrađuju hranu, a neprobavljeni ostaci se izbacuju na određenom mjestu na membrani, tzv. stanični izmetni otvor.
+Na pelikuli se nalazi jedno mjesto na kojem su trepetljike duže pa formiraju udubljenje koje nazivamo usno predvorje, a ono završava staničnim ustima (''citostom'') kojim papučica prima hranjive tvari. Stanično ždrijelo nastavlja se na stanična usta i na njegovu se kraju stvaraju [[hranidbeni mjehurići]]. Oni se spajaju s [[lizosom]]ima koji razgrađuju hranu, a neprobavljeni ostaci izbacuju se na određenu mjestu na membrani, tzv. stanični izmetni otvor.
 == Razmnožavanje ==
-Papučica se razmnožava [[dioba stanica|diobom stanica]]. Kad naiđu nepovoljni uvjeti,papučica se kristalizira. Tada se ona ne hrani i ne razmnožava. Kada prođu nepovoljni uvjeti, ona nastavlja normalan život. Nakon više uzastopnih dioba, kad stanica postigne najmanju veličinu, dolazi do stapanja dviju papučica. Nastupa obnavljanje jezgri, te se nakon toga papučice razdvoje. Iz ovog procesa se ne razvija potomstvo, ali ga zovemo spolno razmnožavanje.
+Papučica se razmnožava [[dioba stanica|diobom stanica]]. Kad naiđu nepovoljni uvjeti, papučica se kristalizira. Tada se ne hrani i ne razmnožava. Kada prođu nepovoljni uvjeti, nastavlja dalje normalnim životom. Nakon više uzastopnih dioba, kad stanica postigne najmanju veličinu, dvije se papučice stope. Jezgre se obnavljaju i papučice se nakon toga razdvoje. Ovim se procesom ne razvija potomstvo, ali zovemo ga spolno razmnožavanje.
 [[Kategorija:Protisti]]