Lehi: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Posljednja izmjena od 11. svibnja 2023. u 15:23

Lehi je bila cionistička teroristička skupina koja je djelovala tijekom britanskog mandata u Palestini 1940-ih.

Lehi je osnovan pod nazivom Loḥame Ḥerut Yisrael (Izraelski borci za slobodu), kada su napustili Irgun, od strane židovskih gerilskih vojnika u Palestini koji su po političkim stavovima bili blizu revizionističkom dijelu cionističkog pokreta.^[1] Razlog za to je bio što je Irgun uspostavio primirje s britanskim vojnim snagama tijekom Drugog svjetskog rata, dok su članovi Lehia htjeli nastaviti oružanu borbu. Lehi je čak imao i neuspjeli pokušaj uspostave suradnje s nacistima. Britanci su nazivali ovu grupaciju i Stern liga, po njihovom zapovjedniku Avrahamu Sternu, kog su Britanci ubili 1942.

Članovi Lehia ležali su iza ubojstva najvišeg britanskog predstavnika na Bliskom istoku, baruna Waltera Guinnessa, u studenom 1944. u Kairu. Lehi je također učestvovao u Deir Yassin masakru.

U rujnu 1948., članovi Lehia ubijaju poslanika UNa, Folkea Bernadottea u Jeruzalemu.^[2]^[3] Atentat je odobrila zapovjednička trojka unutar Lehia, u kojoj je bio i budući premijer Jichak Šamir, koji je preuzeo operativnu odgovornost zapovjedništva skupinom, poslije Sternove smrti.^[4] Ubojstvo Folkea Bernadottea diglo je puno prašine i pridonijelo je da se Lehi proglasi nelegalnom skupinom u novoproglašenoj državi Izrael, i skupina se raspušta. Na prvim izraelskim izborima, članovi Lehia se udružuju u političku stranku Lista boraca, i između ostalih Nathan Yellin-Mor ulazi u Knesset.

Izraelska vlada je 1980. ustanovila vojni orden (vrpcu) pod vodstvom bivšeg člana Irguna, Menahema Begina. Ona se dodjeljuje članovima Lehia koji su doprinijeli osnivanju izraelske države.

Izvori

↑ Files of Jewish interest The National Archives
↑ Kumm, Björn Sverige var inte tyst efter mordet Svenska Dagbladet, 15 maj 2008
↑ Om Foke Bernadotte; En levnadsteckning, av Sune Persson Arhivirana inačica izvorne stranice od 25. svibnja 2012. (Wayback Machine) Stiftelsen Foke Bernadottes Minnesfond
↑ Gazi, Mordechai (2002) Israeli Diplomacy & the Middle East Peace Process London: Routledge. ISBN 0-7146-5233-4, s. 32

[1] Files of Jewish interest The National Archives

[2] Kumm, Björn Sverige var inte tyst efter mordet Svenska Dagbladet, 15 maj 2008

[3] Om Foke Bernadotte; En levnadsteckning, av Sune Persson Arhivirana inačica izvorne stranice od 25. svibnja 2012. (Wayback Machine) Stiftelsen Foke Bernadottes Minnesfond

[4] Gazi, Mordechai (2002) Israeli Diplomacy & the Middle East Peace Process London: Routledge. ISBN 0-7146-5233-4, s. 32

[1]

[2]

[3]

[4]

@@ Redak 6: / Redak 6: @@
 Članovi Lehia ležali su iza ubojstva najvišeg britanskog predstavnika na [[Bliski istok|Bliskom istoku]], baruna Waltera Guinnessa, u studenom 1944. u Kairu. Lehi je također učestvovao u Deir Yassin masakru.
-U rujnu 1948., članovi Lehia ubijaju poslanika [[UN]]a, [[Folke Bernadotte|Folkea Bernadottea]] u [[Jeruzalem]]u.<ref>Kumm, Björn [http://www.svd.se/kulturnoje/mer/kulturdebatt/sverige-var-inte-tyst-efter-mordet_1249937.svd#preambleend ''Sverige var inte tyst efter mordet''] Svenska Dagbladet, 15 maj 2008</ref><ref>[http://www.folkebernadottesminnesfond.se/omfb.html Om Foke Bernadotte; En levnadsteckning, av Sune Persson] Stiftelsen Foke Bernadottes Minnesfond</ref>
+U rujnu 1948., članovi Lehia ubijaju poslanika [[UN]]a, [[Folke Bernadotte|Folkea Bernadottea]] u [[Jeruzalem]]u.<ref>Kumm, Björn [http://www.svd.se/kulturnoje/mer/kulturdebatt/sverige-var-inte-tyst-efter-mordet_1249937.svd#preambleend ''Sverige var inte tyst efter mordet''] Svenska Dagbladet, 15 maj 2008</ref><ref>[http://www.folkebernadottesminnesfond.se/omfb.html Om Foke Bernadotte; En levnadsteckning, av Sune Persson] {{Webarchive|url=https://archive.is/20120525091025/http://www.folkebernadottesminnesfond.se/omfb.html |date=25. svibnja 2012. }} Stiftelsen Foke Bernadottes Minnesfond</ref>
-Atentat je odobrila zapovjednička trojka unutar Lehia, u kojoj je bio i budući premijer [[Jichak Šamir]], koji je preuzeo operativnu odgovornost zapovjedništva skupinom, poslije Sternove smrti.<ref>Gazi, Mordechai (2002) Israeli Diplomacy & the Middle East Peace Process London: Routledge. {{ISBN|0-7146-5233-4}}, s. 32</ref> Ubojstvo Folkea Bernadottea diglo je puno prašine i pridonijelo je da se Lehi proglasi nelegalnom skupinom u novoproglašenoj državi [[Izrael]], i skupina se raspušta. Na prvim izraelskim izborima, članovi Lehia se udružuju u političku stranku''Lista boraca'', i između ostalih [[Nathan Yellin-Mor]] ulazi u [[Knesset]].
+Atentat je odobrila zapovjednička trojka unutar Lehia, u kojoj je bio i budući premijer [[Jichak Šamir]], koji je preuzeo operativnu odgovornost zapovjedništva skupinom, poslije Sternove smrti.<ref>Gazi, Mordechai (2002) Israeli Diplomacy & the Middle East Peace Process London: Routledge. {{ISBN|0-7146-5233-4}}, s. 32</ref> Ubojstvo Folkea Bernadottea diglo je puno prašine i pridonijelo je da se Lehi proglasi nelegalnom skupinom u novoproglašenoj državi [[Izrael]], i skupina se raspušta. Na prvim izraelskim izborima, članovi Lehia se udružuju u političku stranku ''Lista boraca'', i između ostalih [[Nathan Yellin-Mor]] ulazi u [[Knesset]].
-Izraelska vlada je 1980. izraelska vlada ustanovila, pod vodstvom bivšeg zapovjednika Irguna [[Menahem Begin|Menahema Begina]], vojni orden (vrpca), nazvan po skupini, koji se dodjeljuje članovima Lehia koji su doprinijeli osnivanju izraelske države.
+Izraelska vlada je 1980. ustanovila vojni orden (vrpcu) pod vodstvom bivšeg člana Irguna, [[Menahem Begin|Menahema Begina.]] Ona se dodjeljuje članovima Lehia koji su doprinijeli osnivanju izraelske države.
 ==Izvori==