Ekavski govor: razlika između inačica
m robot Dodaje: it:Ekavo |
mNema sažetka uređivanja |
||
(Nije prikazano 26 međuinačica 16 suradnika) | |||
Redak 1: | Redak 1: | ||
{{nedostaju izvori}} |
|||
'''Ekavski govor''' |
'''Ekavski govor''' jedan je od govora [[slavenski jezici|slavenskih jezika]]. |
||
Karakterizira ga to što se staroslavenski glas ''[[jat]]'' odrazio kao ''e''. |
|||
Ekavski govor nije svojstven za određeni jezik |
Ekavski govor nije svojstven za određeni jezik ni za određeno narječje; nalazi se u većini slavenskih jezika i njihovim narječjima. |
||
Južnoslavenski jezici u kojima se službeno koristi ekavica su [[srpski jezik|srpski]], [[slovenski jezik|slovenski]] i [[makedonski jezik|makedonski]]. |
Južnoslavenski jezici u kojima se službeno koristi ekavica su [[srpski jezik|srpski]], [[slovenski jezik|slovenski]] i [[makedonski jezik|makedonski]]. |
||
== Rasprostranjenost == |
== Rasprostranjenost == |
||
[[Datoteka:Croatian_yat.png|mini|200px|Refleksi jata u hrvatskom jeziku]] |
|||
⚫ | |||
[[Datoteka:Ekavski_govori.png|mini|200px|Razvoj ekavskih govora u hrvatskom jeziku]] |
|||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | * Hrvatski ekavski govori [[čakavsko narječje|čakavskog narječja]] obuhvaćaju istočnu [[Istra|Istru]] te zapadni [[Kvarner]] |
||
⚫ | * Hrvatski ekavski govori [[štokavsko narječje|štokavskog narječja]] rasprostiru se u sjevernoj [[Slavonija|Slavoniji]] (slavonska Podravina) koji su dio [[slavonski dijalekt|slavonskog šćakavskog dijalekta]], te na kranjem istoku Hrvatske u gradu [[Ilok]]u. "Ekavština" u podravskom dijelu slavonskog dijalekta je drugi glas od hr. standardnog [e], ẹ (zatvoreno e), koje je glas između standardnog [e] i [i] |
||
⚫ | |||
⚫ | * Hrvatski ekavski govori [[čakavsko narječje|čakavskog narječja]] obuhvaćaju istočnu [[Istra|Istru]] te zapadni [[Kvarner]] s otocima [[Cres]] i [[Lošinj]], ovi govori spadaju pod [[sjevernočakavski dijalekt]], te Buzetski govor koji spada pod [[Buzetski dijalekt|gornjomiranski čakavski dijalekt]]. Ovdje se dijelom uklapaju i čakavski govori sjevera Kvarnera, Gacke i Pokuplja), koji spadaju pod [[srednjočakavski dijalekt]], a koji su poluekavski po pravilu Jakub-Meyera. "Ekavština" u Buzetskom govoru je drugi glas od hr. standardnog [e], ẹ (zatvoreno e), koje je glas između standardnog [e] i [i] |
||
⚫ | * Hrvatski ekavski govori [[kajkavsko narječje|kajkavskog narječja]] obuhvaćaju većinu kajkavskih govora i rasprostiru se u središnjoj i sjeverozapadnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. "Ekavština" u tim govorima je drugi glas od hr. standardnog [e], ẹ (zatvoreno e), koje je glas između standardnog [e] i [i] |
||
Većinom su ti govori (osim iločkih i sjeverno čakavskih) zapravo drugog refleksa jata, ẹ (zatvoreno e), koje je samoglasnik između [e] i [i], no ne postoji u hrvatskom standardu. U hrvatskom jezikoslovlju se taj glas (zatvoreno ''e'') naziva i neizmijenjeni jat zbog činjenice da je to bila originalna izgovorna vrijednost jata svih hrvatski govora. |
|||
== Povezani članci == |
== Povezani članci == |
||
Redak 19: | Redak 24: | ||
[[Kategorija: Južnoslavenski govori]] |
[[Kategorija: Južnoslavenski govori]] |
||
[[Kategorija:Hrvatski jezik]] |
[[Kategorija:Hrvatski jezik]] |
||
[[bs:Ekavski govor]] |
|||
[[cs:Ekavština]] |
|||
[[it:Ekavo]] |
|||
[[mk:Екавски изговор]] |
|||
[[sh:Ekavski izgovor]] |
|||
[[sr:Екавски изговор]] |
Posljednja izmjena od 29. listopada 2023. u 21:58
Ekavski govor jedan je od govora slavenskih jezika. Karakterizira ga to što se staroslavenski glas jat odrazio kao e.
Ekavski govor nije svojstven za određeni jezik ni za određeno narječje; nalazi se u većini slavenskih jezika i njihovim narječjima.
Južnoslavenski jezici u kojima se službeno koristi ekavica su srpski, slovenski i makedonski.
Ekavski i eikavski refleks jata u hrvatskim govorima zastupljen je u oko 25% govornih dijalekata od čega apsolutno prevladava specifični hrvatski "e" eikavski jat.
- Hrvatski ekavski govori štokavskog narječja rasprostiru se u sjevernoj Slavoniji (slavonska Podravina) koji su dio slavonskog šćakavskog dijalekta, te na kranjem istoku Hrvatske u gradu Iloku. "Ekavština" u podravskom dijelu slavonskog dijalekta je drugi glas od hr. standardnog [e], ẹ (zatvoreno e), koje je glas između standardnog [e] i [i]
- Hrvatski ekavski govori čakavskog narječja obuhvaćaju istočnu Istru te zapadni Kvarner s otocima Cres i Lošinj, ovi govori spadaju pod sjevernočakavski dijalekt, te Buzetski govor koji spada pod gornjomiranski čakavski dijalekt. Ovdje se dijelom uklapaju i čakavski govori sjevera Kvarnera, Gacke i Pokuplja), koji spadaju pod srednjočakavski dijalekt, a koji su poluekavski po pravilu Jakub-Meyera. "Ekavština" u Buzetskom govoru je drugi glas od hr. standardnog [e], ẹ (zatvoreno e), koje je glas između standardnog [e] i [i]
- Hrvatski ekavski govori kajkavskog narječja obuhvaćaju većinu kajkavskih govora i rasprostiru se u središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj. "Ekavština" u tim govorima je drugi glas od hr. standardnog [e], ẹ (zatvoreno e), koje je glas između standardnog [e] i [i]
Većinom su ti govori (osim iločkih i sjeverno čakavskih) zapravo drugog refleksa jata, ẹ (zatvoreno e), koje je samoglasnik između [e] i [i], no ne postoji u hrvatskom standardu. U hrvatskom jezikoslovlju se taj glas (zatvoreno e) naziva i neizmijenjeni jat zbog činjenice da je to bila originalna izgovorna vrijednost jata svih hrvatski govora.