Prijeđi na sadržaj

Ekavski govor: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Luckas-bot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: it:Ekavo
mNema sažetka uređivanja
 
(Nije prikazano 26 međuinačica 16 suradnika)
Redak 1: Redak 1:
{{nedostaju izvori}}
'''Ekavski govor''' je jedan od govora [[slavenski jezici|slavenskih jezika]].
'''Ekavski govor''' jedan je od govora [[slavenski jezici|slavenskih jezika]].
Svojstvuje ga to što se staroslavenski glas ''[[jat]]'' odrazio kao ''e''.
Karakterizira ga to što se staroslavenski glas ''[[jat]]'' odrazio kao ''e''.


Ekavski govor nije svojstven za određeni jezik, niti za određeno narječje; nalazi se u većini slavenskih jezika i njihovim narječjima.
Ekavski govor nije svojstven za određeni jezik ni za određeno narječje; nalazi se u većini slavenskih jezika i njihovim narječjima.


Južnoslavenski jezici u kojima se službeno koristi ekavica su [[srpski jezik|srpski]], [[slovenski jezik|slovenski]] i [[makedonski jezik|makedonski]].
Južnoslavenski jezici u kojima se službeno koristi ekavica su [[srpski jezik|srpski]], [[slovenski jezik|slovenski]] i [[makedonski jezik|makedonski]].


== Rasprostranjenost ==
== Rasprostranjenost ==
[[Datoteka:Croatian_yat.png|mini|200px|Refleksi jata u hrvatskom jeziku]]
Ekavski i eikavski refleks yat-a u hrvatskim govorima zastupljen je u oko 25% govornih dijalekata od čega apsolutno prevladava specivični hrvatski "e" eikavski yat.
[[Datoteka:Ekavski_govori.png|mini|200px|Razvoj ekavskih govora u hrvatskom jeziku]]
* Hrvatski ekavski govori [[štokavsko narječje|štokavskog narječja]] rasprostiru se u sjevernoj [[Slavonija|Slavoniji]] (slavonska Podravina) koji su dio [[slavonski dijalekt|slavonskog šćakavskog dijalekta]], te na kranjem istoku Hrvatske u gradu [[Ilok|Iloku]].
Ekavski i eikavski refleks jata u hrvatskim govorima zastupljen je u oko 25% govornih dijalekata od čega apsolutno prevladava specifični hrvatski "e" eikavski jat.
* Hrvatski ekavski govori [[čakavsko narječje|čakavskog narječja]] obuhvaćaju istočnu [[Istra|Istru]] te zapadni [[Kvarner]] sa otocima [[Cres]] i [[Lošinj]], ovi govori spadaju pod [[sjevernočakavski dijalekt]], te Buzetski govor koji spada pod [[gornjomiranski dijalekt|gornjomiranski čakavski dijalekt]].
* Hrvatski ekavski govori [[štokavsko narječje|štokavskog narječja]] rasprostiru se u sjevernoj [[Slavonija|Slavoniji]] (slavonska Podravina) koji su dio [[slavonski dijalekt|slavonskog šćakavskog dijalekta]], te na kranjem istoku Hrvatske u gradu [[Ilok]]u. "Ekavština" u podravskom dijelu slavonskog dijalekta je drugi glas od hr. standardnog [e], ẹ (zatvoreno e), koje je glas između standardnog [e] i [i]
* Hrvatski specifični ekavski (ei) govori [[kajkavsko narječje|kajkavskog narječja]] obuhvaćaju oko 3/5 kajkavskih govora i rasprostiru se u središnjoj i sjeverozapadnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]].
* Hrvatski ekavski govori [[čakavsko narječje|čakavskog narječja]] obuhvaćaju istočnu [[Istra|Istru]] te zapadni [[Kvarner]] s otocima [[Cres]] i [[Lošinj]], ovi govori spadaju pod [[sjevernočakavski dijalekt]], te Buzetski govor koji spada pod [[Buzetski dijalekt|gornjomiranski čakavski dijalekt]]. Ovdje se dijelom uklapaju i čakavski govori sjevera Kvarnera, Gacke i Pokuplja), koji spadaju pod [[srednjočakavski dijalekt]], a koji su poluekavski po pravilu Jakub-Meyera. "Ekavština" u Buzetskom govoru je drugi glas od hr. standardnog [e], ẹ (zatvoreno e), koje je glas između standardnog [e] i [i]
* Hrvatski ekavski govori [[kajkavsko narječje|kajkavskog narječja]] obuhvaćaju većinu kajkavskih govora i rasprostiru se u središnjoj i sjeverozapadnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. "Ekavština" u tim govorima je drugi glas od hr. standardnog [e], ẹ (zatvoreno e), koje je glas između standardnog [e] i [i]

Većinom su ti govori (osim iločkih i sjeverno čakavskih) zapravo drugog refleksa jata, ẹ (zatvoreno e), koje je samoglasnik između [e] i [i], no ne postoji u hrvatskom standardu. U hrvatskom jezikoslovlju se taj glas (zatvoreno ''e'') naziva i neizmijenjeni jat zbog činjenice da je to bila originalna izgovorna vrijednost jata svih hrvatski govora.


== Povezani članci ==
== Povezani članci ==
Redak 19: Redak 24:
[[Kategorija: Južnoslavenski govori]]
[[Kategorija: Južnoslavenski govori]]
[[Kategorija:Hrvatski jezik]]
[[Kategorija:Hrvatski jezik]]

[[bs:Ekavski govor]]
[[cs:Ekavština]]
[[it:Ekavo]]
[[mk:Екавски изговор]]
[[sh:Ekavski izgovor]]
[[sr:Екавски изговор]]

Posljednja izmjena od 29. listopada 2023. u 21:58

Ekavski govor jedan je od govora slavenskih jezika. Karakterizira ga to što se staroslavenski glas jat odrazio kao e.

Ekavski govor nije svojstven za određeni jezik ni za određeno narječje; nalazi se u većini slavenskih jezika i njihovim narječjima.

Južnoslavenski jezici u kojima se službeno koristi ekavica su srpski, slovenski i makedonski.

Rasprostranjenost

[uredi | uredi kôd]
Refleksi jata u hrvatskom jeziku
Razvoj ekavskih govora u hrvatskom jeziku

Ekavski i eikavski refleks jata u hrvatskim govorima zastupljen je u oko 25% govornih dijalekata od čega apsolutno prevladava specifični hrvatski "e" eikavski jat.

  • Hrvatski ekavski govori štokavskog narječja rasprostiru se u sjevernoj Slavoniji (slavonska Podravina) koji su dio slavonskog šćakavskog dijalekta, te na kranjem istoku Hrvatske u gradu Iloku. "Ekavština" u podravskom dijelu slavonskog dijalekta je drugi glas od hr. standardnog [e], ẹ (zatvoreno e), koje je glas između standardnog [e] i [i]
  • Hrvatski ekavski govori čakavskog narječja obuhvaćaju istočnu Istru te zapadni Kvarner s otocima Cres i Lošinj, ovi govori spadaju pod sjevernočakavski dijalekt, te Buzetski govor koji spada pod gornjomiranski čakavski dijalekt. Ovdje se dijelom uklapaju i čakavski govori sjevera Kvarnera, Gacke i Pokuplja), koji spadaju pod srednjočakavski dijalekt, a koji su poluekavski po pravilu Jakub-Meyera. "Ekavština" u Buzetskom govoru je drugi glas od hr. standardnog [e], ẹ (zatvoreno e), koje je glas između standardnog [e] i [i]
  • Hrvatski ekavski govori kajkavskog narječja obuhvaćaju većinu kajkavskih govora i rasprostiru se u središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj. "Ekavština" u tim govorima je drugi glas od hr. standardnog [e], ẹ (zatvoreno e), koje je glas između standardnog [e] i [i]

Većinom su ti govori (osim iločkih i sjeverno čakavskih) zapravo drugog refleksa jata, ẹ (zatvoreno e), koje je samoglasnik između [e] i [i], no ne postoji u hrvatskom standardu. U hrvatskom jezikoslovlju se taj glas (zatvoreno e) naziva i neizmijenjeni jat zbog činjenice da je to bila originalna izgovorna vrijednost jata svih hrvatski govora.

Povezani članci

[uredi | uredi kôd]
Nedovršeni članak Ekavski govor koji govori o jeziku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.