Ekavski govor: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Posljednja izmjena od 29. listopada 2023. u 21:58

Ekavski govor jedan je od govora slavenskih jezika. Karakterizira ga to što se staroslavenski glas jat odrazio kao e.

Ekavski govor nije svojstven za određeni jezik ni za određeno narječje; nalazi se u većini slavenskih jezika i njihovim narječjima.

Južnoslavenski jezici u kojima se službeno koristi ekavica su srpski, slovenski i makedonski.

Rasprostranjenost

Razvoj ekavskih govora u hrvatskom jeziku

Ekavski i eikavski refleks jata u hrvatskim govorima zastupljen je u oko 25% govornih dijalekata od čega apsolutno prevladava specifični hrvatski "e" eikavski jat.

Hrvatski ekavski govori štokavskog narječja rasprostiru se u sjevernoj Slavoniji (slavonska Podravina) koji su dio slavonskog šćakavskog dijalekta, te na kranjem istoku Hrvatske u gradu Iloku. "Ekavština" u podravskom dijelu slavonskog dijalekta je drugi glas od hr. standardnog [e], ẹ (zatvoreno e), koje je glas između standardnog [e] i [i]
Hrvatski ekavski govori čakavskog narječja obuhvaćaju istočnu Istru te zapadni Kvarner s otocima Cres i Lošinj, ovi govori spadaju pod sjevernočakavski dijalekt, te Buzetski govor koji spada pod gornjomiranski čakavski dijalekt. Ovdje se dijelom uklapaju i čakavski govori sjevera Kvarnera, Gacke i Pokuplja), koji spadaju pod srednjočakavski dijalekt, a koji su poluekavski po pravilu Jakub-Meyera. "Ekavština" u Buzetskom govoru je drugi glas od hr. standardnog [e], ẹ (zatvoreno e), koje je glas između standardnog [e] i [i]
Hrvatski ekavski govori kajkavskog narječja obuhvaćaju većinu kajkavskih govora i rasprostiru se u središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj. "Ekavština" u tim govorima je drugi glas od hr. standardnog [e], ẹ (zatvoreno e), koje je glas između standardnog [e] i [i]

Većinom su ti govori (osim iločkih i sjeverno čakavskih) zapravo drugog refleksa jata, ẹ (zatvoreno e), koje je samoglasnik između [e] i [i], no ne postoji u hrvatskom standardu. U hrvatskom jezikoslovlju se taj glas (zatvoreno e) naziva i neizmijenjeni jat zbog činjenice da je to bila originalna izgovorna vrijednost jata svih hrvatski govora.

Povezani članci

Nedovršeni članak Ekavski govor koji govori o jeziku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
+{{nedostaju izvori}}
-Ekavski govor je jedan od govora [[slavenski jezici|slavenskih jezika]].
+'''Ekavski govor''' jedan je od govora [[slavenski jezici|slavenskih jezika]].
-Svojstvuje ga to što se staroslavenski glas ''[[jat]]'' odrazio kao ''e''.
+Karakterizira ga to što se staroslavenski glas ''[[jat]]'' odrazio kao ''e''.
-Ekavski govor nije svojstven za određeni jezik, niti za određeno narječje; javlja se u brojnim slavenskim jezicima i njihovim narječjima.
+Ekavski govor nije svojstven za određeni jezik ni za određeno narječje; nalazi se u većini slavenskih jezika i njihovim narječjima.
+Južnoslavenski jezici u kojima se službeno koristi ekavica su [[srpski jezik|srpski]], [[slovenski jezik|slovenski]] i [[makedonski jezik|makedonski]].
-{{stub-jezik}}
-[[Kategorija: Slavenski jezici]]
-[[Kategorija:Hrvatski jezik]]
+== Rasprostranjenost ==
-[[sr:Екавски изговор]]
+[[Datoteka:Croatian_yat.png|mini|200px|Refleksi jata u hrvatskom jeziku]]
+[[Datoteka:Ekavski_govori.png|mini|200px|Razvoj ekavskih govora u hrvatskom jeziku]]
+Ekavski i eikavski refleks jata u hrvatskim govorima zastupljen je u oko 25% govornih dijalekata od čega apsolutno prevladava specifični hrvatski "e" eikavski jat.
+* Hrvatski ekavski govori [[štokavsko narječje|štokavskog narječja]] rasprostiru se u sjevernoj [[Slavonija|Slavoniji]] (slavonska Podravina) koji su dio [[slavonski dijalekt|slavonskog šćakavskog dijalekta]], te na kranjem istoku Hrvatske u gradu [[Ilok]]u. "Ekavština" u podravskom dijelu slavonskog dijalekta je drugi glas od hr. standardnog [e], ẹ (zatvoreno e), koje je glas između standardnog [e] i [i]
+* Hrvatski ekavski govori [[čakavsko narječje|čakavskog narječja]] obuhvaćaju istočnu [[Istra|Istru]] te zapadni [[Kvarner]] s otocima [[Cres]] i [[Lošinj]], ovi govori spadaju pod [[sjevernočakavski dijalekt]], te Buzetski govor koji spada pod [[Buzetski dijalekt|gornjomiranski čakavski dijalekt]]. Ovdje se dijelom uklapaju i čakavski govori sjevera Kvarnera, Gacke i Pokuplja), koji spadaju pod [[srednjočakavski dijalekt]], a koji su poluekavski po pravilu Jakub-Meyera. "Ekavština" u Buzetskom govoru je drugi glas od hr. standardnog [e], ẹ (zatvoreno e), koje je glas između standardnog [e] i [i]
+* Hrvatski ekavski govori [[kajkavsko narječje|kajkavskog narječja]] obuhvaćaju većinu kajkavskih govora i rasprostiru se u središnjoj i sjeverozapadnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. "Ekavština" u tim govorima je drugi glas od hr. standardnog [e], ẹ (zatvoreno e), koje je glas između standardnog [e] i [i]
+Većinom su ti govori (osim iločkih i sjeverno čakavskih) zapravo drugog refleksa jata, ẹ (zatvoreno e), koje je samoglasnik između [e] i [i], no ne postoji u hrvatskom standardu. U hrvatskom jezikoslovlju se taj glas (zatvoreno ''e'') naziva i neizmijenjeni jat zbog činjenice da je to bila originalna izgovorna vrijednost jata svih hrvatski govora.
+== Povezani članci ==
+* [[Ijekavski govor]]
+* [[Ikavski govor]]
+{{Mrva-jezik}}
+[[Kategorija: Južnoslavenski govori]]
+[[Kategorija:Hrvatski jezik]]