Prijeđi na sadržaj

Trullo: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Vedran12 (razgovor | doprinosi)
11 402 edits
m infokutija UNESCO
Redak 1: Redak 1:
{{UNESCO-svjetska baština
⚫
[[Slika:Alberobello street view.jpg|mini|800px|center|<center>Panoramski pogled od 160∘ ulice u Alberobellu.<center>]]
|ime mjesta = Trulli Alberobella
|slika = Trulli Alberobello11 apr06.jpg
|godina = [[1996.]] <small>(20. zasjedanje)</small>
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = iii, iv, v
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/787
|država = {{ZD|I|ITA}}
}}
'''Trullo''' (množina, ''trulli'') je [[Narodna arhitektura|tradicionalna]] kamena nastamba [[kupa]]stog krova koja je karakteristična za dolinu [[Itria]] (talijanski: ''Valle d'Itria'') u oblasti [[Murge]] talijanske pkrajine [[Apulia]] (talijanski: ''Puglia''). Mogu se pronaći u mjestima: [[Alberobello]], [[Locorotondo]], [[Fasano]], [[Cisternino]], [[Martina Franca]] i [[Ceglie Messapica]].
'''Trullo''' (množina, ''trulli'') je [[Narodna arhitektura|tradicionalna]] kamena nastamba [[kupa]]stog krova koja je karakteristična za dolinu [[Itria]] (talijanski: ''Valle d'Itria'') u oblasti [[Murge]] talijanske pkrajine [[Apulia]] (talijanski: ''Puglia''). Mogu se pronaći u mjestima: [[Alberobello]], [[Locorotondo]], [[Fasano]], [[Cisternino]], [[Martina Franca]] i [[Ceglie Messapica]].
⚫
[[Slika:Alberobello street view.jpg|mini|700px|lijevo|<center>Panoramski pogled od 160∘ ulice u Alberobellu.<center>]]

'''Trulli Alberobella''' su jedinstven primjer [[prapovijest|prapovijesne]] gradnje bez veziva, isključivo od nepravilnih komada [[vapnenac|vapnenačkog]] kamenja iz okolnih polja, karakterističnog piramidalnog oblika, kupolastih ili kupastih krovova prekrivanih vapnenačkim pločama. S obzirom da je ova skupina građevina jedna od rijetkih tako netaknutih primjera prapovijesne [[arhitektura|arhitekture]] koja je preživjela do modernog doba trulli iz grada [[Alberobello]] su dospjeli na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] [[1996.]] godine.
'''Trulli Alberobella''' su jedinstven primjer [[prapovijest|prapovijesne]] gradnje bez veziva, isključivo od nepravilnih komada [[vapnenac|vapnenačkog]] kamenja iz okolnih polja, karakterističnog piramidalnog oblika, kupolastih ili kupastih krovova prekrivanih vapnenačkim pločama. S obzirom da je ova skupina građevina jedna od rijetkih tako netaknutih primjera prapovijesne [[arhitektura|arhitekture]] koja je preživjela do modernog doba trulli iz grada [[Alberobello]] su dospjeli na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] [[1996.]] godine.


Redak 10: Redak 19:
==Povijest==
==Povijest==


[[Datoteka:Alberobello retouched.jpg|mini|400px|<center>'''Trulli Alberobella'''<center>]]
[[Datoteka:Alberobello retouched.jpg|mini|400px|<center>Trulli Alberobella<center>]]
Trulli su najčešći u Mezapijanskom dijelu Apulije. [[Mesapi]] su, zajedno s [[Veneti]]ma, [[Japigi]]ma, [[Dauni]]ima i [[Latini]]ma bili prvi Indo-europljani koji su kolonizairali [[Apeninski poluotok]], koji je do [[1200. pr. Kr.]] bio većinom naseljen [[Tirint|Tirinskim]] [[Grci]]ma.
Trulli su najčešći u Mezapijanskom dijelu Apulije. [[Mesapi]] su, zajedno s [[Veneti]]ma, [[Japigi]]ma, [[Dauni]]ima i [[Latini]]ma bili prvi Indo-europljani koji su kolonizairali [[Apeninski poluotok]], koji je do [[1200. pr. Kr.]] bio većinom naseljen [[Tirint|Tirinskim]] [[Grci]]ma.


Redak 23: Redak 32:
==Arhitektura==
==Arhitektura==


[[Slika:Trullo (spaccato).jpg|mini|lijevo|<center>Primjer tradicionalne gradnje trullija u [[Alberobello|Alberobellu]] (presjek).<center>]]
[[Slika:Trullo (spaccato).jpg|mini|200px|<center>Primjer tradicionalne gradnje trullija u [[Alberobello|Alberobellu]] (presjek).<center>]]
[[Slika:Trulli Alberobello11 apr06.jpg|mini|200px|<center>Ukrašeni krovovi trulija u Alberobellu.<center>]]
Krovovi su građeni u dva sloja: unutarnji sloj lomljenog vapnenca, slagan u redove kupastog oblika i zapečačen ključnim kamenom, i vanjski sloj vapnenačkih ploča koje su ga činile vodootpornim. Izvorno je krivulja kupastog oblika građevine započinjala odmah s tla, ali su kasnije dodani okolni zidovi na kojima je počivao krov. U Alberobellu, vrhovi kupastih krovova trullija su zašiljeni, kako bi mogli nositi neki simbol, dok je i sam kupasti oblik građevine imao simbolično značenje. Krovovi trullija su često ukrašeni crtežima simbola planeta, urokljivog oka (''malochio''), kršćanskog [[križ]]a, srca, [[polumjesec i zvijezda]], i brojnih drugih simbola.
Krovovi su građeni u dva sloja: unutarnji sloj lomljenog vapnenca, slagan u redove kupastog oblika i zapečačen ključnim kamenom, i vanjski sloj vapnenačkih ploča koje su ga činile vodootpornim. Izvorno je krivulja kupastog oblika građevine započinjala odmah s tla, ali su kasnije dodani okolni zidovi na kojima je počivao krov. U Alberobellu, vrhovi kupastih krovova trullija su zašiljeni, kako bi mogli nositi neki simbol, dok je i sam kupasti oblik građevine imao simbolično značenje. Krovovi trullija su često ukrašeni crtežima simbola planeta, urokljivog oka (''malochio''), kršćanskog [[križ]]a, srca, [[polumjesec i zvijezda]], i brojnih drugih simbola.


Inačica od 31. srpnja 2010. u 15:53

Trulli Alberobella
Svjetska baština – UNESCO
}}
DržavaNepoznata kratica »I«
Godina uvrštenja1996. (20. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloiii, iv, v
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO

Trullo (množina, trulli) je tradicionalna kamena nastamba kupastog krova koja je karakteristična za dolinu Itria (talijanski: Valle d'Itria) u oblasti Murge talijanske pkrajine Apulia (talijanski: Puglia). Mogu se pronaći u mjestima: Alberobello, Locorotondo, Fasano, Cisternino, Martina Franca i Ceglie Messapica.

Panoramski pogled od 160∘ ulice u Alberobellu.

Trulli Alberobella su jedinstven primjer prapovijesne gradnje bez veziva, isključivo od nepravilnih komada vapnenačkog kamenja iz okolnih polja, karakterističnog piramidalnog oblika, kupolastih ili kupastih krovova prekrivanih vapnenačkim pločama. S obzirom da je ova skupina građevina jedna od rijetkih tako netaknutih primjera prapovijesne arhitekture koja je preživjela do modernog doba trulli iz grada Alberobello su dospjeli na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi 1996. godine.

Trulli su građeni kao kao privremeno sklonište pastirima i farmerima, ili kao skladišta. Uobičajeno su građeni bez veziva (žbuke ili cementa), čime je obični puk izbjegavao oporezivanje. Ovakav način gradnje se koristio i prilikom gradnje međaških zidova u okolici, tzv. suhozid.

40°46′55.45″N 17°14′13.01″E / 40.7820694°N 17.2369472°E / 40.7820694; 17.2369472

Povijest

Trulli Alberobella

Trulli su najčešći u Mezapijanskom dijelu Apulije. Mesapi su, zajedno s Venetima, Japigima, Dauniima i Latinima bili prvi Indo-europljani koji su kolonizairali Apeninski poluotok, koji je do 1200. pr. Kr. bio većinom naseljen Tirinskim Grcima.

Iako postoje mnoge teorije o opstanku ovih oblika građevina, najpopularnija je ta da su zbog velikog poreza na nekretnine, stanovnici Apulije koristili suhoziđe kako bi mogli rastaviti svoje građevine u slučaju posjeta poreznika.

Danas su sačuvani trulliji veoma popularni među Britanskim i Njemačkim turistima koji ih često kupuju i obnavljaju kao svoje ladanjske kuće. Pri tome moraju restaurirati trullo u skladu s brojnim UNESCO-vim zakonima o čuvanju svjetske baštine.

Trulli se mogu naći u u Rheinhessenu u Njemačkoj, gdje su građeni na isti način kao oni u Apuliji, ali kao kolibe vinogradara u 18. stoljeću.

Slične građevine se mogu naći širom Hrvatske, poput dalmatinske bunje i istarskog kažuna, gdje su služile kao pastirska skloništa još od prapovijesti.

Arhitektura

Primjer tradicionalne gradnje trullija u Alberobellu (presjek).

Krovovi su građeni u dva sloja: unutarnji sloj lomljenog vapnenca, slagan u redove kupastog oblika i zapečačen ključnim kamenom, i vanjski sloj vapnenačkih ploča koje su ga činile vodootpornim. Izvorno je krivulja kupastog oblika građevine započinjala odmah s tla, ali su kasnije dodani okolni zidovi na kojima je počivao krov. U Alberobellu, vrhovi kupastih krovova trullija su zašiljeni, kako bi mogli nositi neki simbol, dok je i sam kupasti oblik građevine imao simbolično značenje. Krovovi trullija su često ukrašeni crtežima simbola planeta, urokljivog oka (malochio), kršćanskog križa, srca, polumjesec i zvijezda, i brojnih drugih simbola.

Zidovi su veoma debeli, stvarajući dobru izolaciju, te čineći prostoriju hladnijom ljeti, a toplijom zimi. Većinas trullija imaju samo jednu prostoriju, dok je Višebojni trullo kuća kod koje svaki kupasti krov predstavlja jednu prostoriju. U toj kući su djeca spavala u nišama u zidu s kojih su visjele zavjese.

  • Unutrašnjost trulla Sovrano
    Unutrašnjost trulla Sovrano
  • Detalj krova
    Detalj krova
  • Trullo u Nacionalnom parku Apulia
    Trullo u Nacionalnom parku Apulia
  • Rajnski Trullo (Njemačka)
    Rajnski Trullo (Njemačka)

Vanjske poveznice

v • u
Svjetska baština u Italiji
Kulturna dobra (53)
Agrigento (Dolina hramova) (1997.) • Akvileja (1998.) • Amalfijska obala (1997.) • Arapsko-Normanski Palermo i katedralne crkve u Cefalù i Monrealeu (2015.) • Bazilika Svetog Franje Asiškog i povijesno staro središte Asiza (2000.) • Portici Bolonje (2021.) • Botanički vrt u Padovi (1997.) • Brežuljci prošeka Coneglianoa i Valdobbiadenea (2019.) • Caserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) (1997.) • Castel del Monte (1996.) • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi (2004.) • Cilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) (1998.) • Cinque Terre, Portovenere i otoci (Palmaria, Tino i Tinetto) (1997.) • Crespi d'Adda (1995.) • Ferrara (1995.) • Povijesno središte Firence (1982.) • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi (2006.) • Hadrijanova vila (1999.) • Ivrea, industrijski grad 20. stoljeća (2018.) • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelseprio, Spoletu, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) (2011.) • Mantova i Sabbioneta (2008.) • Sassi i park crkava u stijenama Matere )1993.) • Medici vile i vrtovi (2013.) • Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar (2017.) • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni (1997.) • Povijesno središte Napulja (1995.) • Padovanski ciklus fresaka iz 14. stoljeća (2021.) • Povijesno središte Pienze (1996.) • Katedralni trg u Pisi (1987.) • Pompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) (1997.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa2) (2011.) • Raetinska pruga1) (2008.) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonova krstionica, Arijanska krstionica, Nadbiskupska kapelica u Raveni, Nova bazilika Svetog Apolinarija, Teodorikov mauzolej, Bazilika svetog Vitalea i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) (1996.) • Rezidencije Savojske dinastije (1997.) • Povijesno staro središte Rima uključujući Baziliku sv. Petra izvan zidina 1) (1980.) • Sacri Monti (2003.) • San Gimignano (1990.) • Siena (1995.) • Sirakuza i Pantalica (2005.) • Su Nuraxi (1997.) • Crkva Svete Marije Milostive u Milanu (1980.) • Villa d'Este (2001.) • Trulli Alberobella (1996.) • Urbino(1998.) • Crteži doline Val Camonica (1979.) • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) (2002.) • Val d'Orcia (2004.) • Venecija i njezina laguna (1987.) • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa del Casale (1997.) • Vinogradarski krajolik Pijemonta: Langhe-Roero i Monferrato (2014.) • Veliki lječilišni gradovi Europe (Montecatini Terme) (2021.)
Talijanska zastava
Prirodna dobra (5)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe2) (2017.) • Dolomiti (2009.) • Etna (2013.) • Liparski otoci (2000.) • Monte San Giorgio3) (2003.)
Nematerijalna
svjetska baština (9)
Sardinijsko pastoralno pjevanje Canto a tenore (2009.) • Mediteranska prehrana5) (2010.) • Tradicionalno sicilijansko lutkarsko kazalište Opera dei Pupi (2008.) • Tradicionalna izrada violina u Cremoni (2012.) • Napuljski Pizzaiuolo (2017.) • Proslave procesija velikih struktura na ramenima (2013.) • Tradicionalni račvasti uzgoj loze zajednice na otoku Pantelleria (2014.) • Transhumanca (2019)6) • Praksa opernog pjevanja u Italiji (2023.)

1) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana   2) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  3) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja   5) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  6) Zajedno s više zemalja 

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Trullo&oldid=2529351"