Vlastimirovići

Vlastimirovići

Ovaj članak nije preveden djelomično ili uopće. (Rasprava)Pomozite u prijevodu vodeći računa o stilu i pravopisu. Izvornik se možda nalazi na popisu drugih jezika.

Vlastimirovići

Ovaj članak ili jedan njegov dio zahtijeva jezičnu i pravopisnu doradu.Članak treba preurediti u skladu s gramatičkim i/ili pravopisnim pravilima standardnoga hrvatskog jezika.

Datoteka:Seal of Prince Strojimir mirrored.png

Biljeg pečata iz IX. stoljeća koji se pripisuje knezu Strojimiru, sinu Vlastimirovome

Vlastimirovići (srp. ćiril.: Властимировићи) su bili prva poznata dinastiji srednjovjekovne srpske države. Mitološkog porijekla, od vladara koji su Srbe navodno predvodili još prije doseljavanja Slavena u jugoistočnu Evropu. Vladali Srbijom vjerojatno od prve polovice VII. stoljeća, do sredine X. stoljeća, kada nestaju u vrijeme bizantske rekonkviste Balkana.

Ime

Srpski povjeničari vladarskoj poridici Vlastimirovića nadijenuli su ime po njenom značajnom predstavniku, za kojeg postoje konkretni povjesni podaci, po knezu Vlastimiru. Drugi naziv, Višeslavići, nadijenut je po prvom poznatom članu porodice - Višeslavu - no, vrlo rijetko u uporabi.

Porijeklo

Vlastimirovići, odnosno Višeslavići, po legendarnoj pripovijesti koju prenosi DAI, vode porijeklo od nekog nepoznatog kneza (ustaljeni prijevod titule koja se nalazi u izvorima, arhont) koji je doveo tzv. Bijele Srbe na Balkanski poluotok.

Prvi vladari

Neimenovani arhont koji je preselio srpsko pleme u nove zemlje na jugu je vladao do svoje smrti; umro je prije dolaska Bugara na Balkan, što će reći prije 680. godine. Prema jedinom dostupnom pripovjednom povjesnom izvoru, prvoga vladara srpskoga je naslijedio njegov sin, koga je opet pak naslijedio njegov sin, odnosno unuk prvog kneza. Obojica su, isto kao i prvi vladar Srbije, nepoznati.

Dinastički redosljed nasljeđivanja je bio nastavljen prenošenjem vlasti sa oca na sina; sin i nasljednik trećega po redu srpskoga vladara je i prvi čije ime znamo, Višeslav. Višeslava je po dotadašnjem principu naslijedio Radoslav, a njega pak Prosigoj. Međutim, gotovo ništa se ne zna o detaljima njihove vladavine. Svakako se u njihovu vladavinu datira pripovijest iz Anala samostana Lorš iz početka IX. stoljeća, poznatijim kao Velikim anala Franačkog kraljevstva o bjekstvu hrvatskoga panonskog kneza Ljudevita Posavskoga, koji je, tvrde srpski povijesničari, poslije tri godine pružanja otpora nadolazećim Francima pobijegao iz Siska k Srbima ². No, hrvatska povijesničarka Nada Klaić dokazuje kako nisu u pitanju Srbi, već grad Srb u Hrvatskoj (Klaić, N., Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku, Školska knjiga, Zagreb 1975, 211, nap. 115.). Tu je na prijevaru Ljudevit ubio nekog lokalnog srpskog župana³ (prijevod; u izvoru jednog od srpskih duces) koji mu je pružio azil i za kratak vremenski period ga i smijenio sa vlasti, međutim vrlo brzo je prešao u hrvatsku dalmatinsku kneževinu (Hrvatsku).

Povjesna vrela gotovo da šute o prvim Vlastimirovićima, te je praktično nemoguće ucrtati granice zemalja kojima su oni vladali, no u istom izvoru koji prenosi avanturu hrvatskoga kneza Ljudevita, piše da:

 »..Srbi drže veliki dio Dalmacije..«

(Anali samostana Lorš, prva polovica IX. st.)

»Na prijevaru je ubio jednog njihovog vojvodu koji ga je bio prihvatio i njegov je grad doveo pod svoju vlast.«

(Anali samostana Lorš, prva polovica IX. st.)

Citat se odnosi na oblasti antičke Dalmacije, koja je obuhvata velike prostore, sve do rijeke Save na sjeveru duboko u unutrašnjost kontinenta i Ibra na istoku.

Popis

• Nepoznat (???-prije 680. godine)
• Nepoznat
• Nepoznat
• Višeslav
• Radoslav
• Prosigoj
• Vlastimir (sredina IX. st., zasigurno vladao u vremenu od 836-852)
• Mutimir (druga polovica IX. st. - 891/2. god.)
• Pribislav (891/2-892/3)
• Petar (892/3-917)
• Pavle (917-920)
• Zaharija (920-924)
• Časlav (poslije 927. godine - sr. X. st.)

Izvori

Tradicija

Nema mnogo pripovjednih povjesnih vrela koji pružaju podatke o Vlastimirovićima ili bar posredno pomažu rekonstrukciji pojedinih povjesnih činjenica. Gotovo sva saznanja o njima se oslanjaju na djelo bizantskoga cara-kroničara Konstantina VII. Porfirogeneta iz Makedonske dinastije Spis o narodima, možda znatno poznatiji kao De Administrando Imperio (sačuvan kroz nekoliko prijepisa, najstariji od kojih je iz XI. stoljeća). DAI ostaje jedini povjesni izvor koji redom imenuje članove dinastije Vlastimirovića.

Par podataka za najupitniji, najraniji period, može se indirektno izvući iz Velikih franačkih anala koju bili pisani krajem VIII. i početkom IX. stoljeća.

Ostaci

Prednemanjićka Srbija još uvijek predstavlja veliku nepoznanicu, zato što je broj materijalnih ostataka vrlo oskudan, ili se i dalje dovodi u pitanje. Značajan pomak je napravljen nedavnim otkrićem pečata iz IX. stoljeća koji je navodno pripadao Strojimiru, sinu kneza Vlastimira.

Od stranih materijalnih izvora, najpoznatije je pismo pape Ivana VIII. iz druge polovice IX. st. u kojem on poziva kneza Mutimira da Crkvu u svojoj državi podredi panonskoj dijecezi, u kojoj je Metod bio predvodio slavensku misiju.

Literatura

• Živković, T., Južni Sloveni pod vizаntijskom vlаšću 600-1025, Čitojа štаmpа, Beogrаd 2007, 257-288.
• Mаksimović, LJ., Pokrštаvаnje Srbа i Hrvаtа, Zbornik rаdovа Vizаntološkog institutа Srpske аkаdemije nаukа i umetnosti 35 (1996) 155-174.
• Mаksimović, LJ., Strukturа 32. glаve spisа De administrando imperio, Zbornik rаdovа Vizаntološkog institutа Srpske аkаdemije nаukа i umetnosti 21 (1984) 25-32.
• Ostrogorski, G., Porfirogenitovа hronikа srpskih vlаdаrа i njeni hronološki podаci, Zbornik rаdovа Vizаntološkog institutа Srpske аkаdemije nаukа i umetnosti, Beogrаd 1949.
• Istorijа srpskog nаrodа. Prvа knjigа. Od nаjstаrijih vremenа do Mаričke bitke (1371) ur. S. Ćirković, Srpskа književnа zаdrugа, Beogrаd 2000, 147-167.

Vidjeti još

• Povijest Srbije
• Srednjovjekovna Srbija

Vanjske poveznice

• Vlastimirovići - Историјска библиотека

Napomene

¹ u originalnom izvoru stoji arhont
³ lokalni dinasti manjih teritorijalnih jedinica u srpskim i drugim zemljama, upravljali su župama