Ivan Paskvić: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 6. ožujka 2015. u 23:38

Ivan Paskvić (mađ.: János Pasquich, njem.: Johann Pasquich; Senj, 3. siječnja 1754. - najvjerojatnije Budim, 15. prosinca 1829.), hrvatski i mađarski astronom i matematičar.

Životopis

Bio je ravnatelj i osnivač zvjezdarnice na Gellert brdu (Budim), jedan od najeminentnijih hrvatskih i mađarskih intelektualaca svog vremena. Školovao se i službovao u Zagrebu, ali je vrhunac njegovog znanstvenog i edukacijskog posla doživio u Mađarskoj. Tijekom života i rada u Budimu, učenik mu je bio i jedan drugi slavan hrvatski matematičar/astronom Mirko Daniel Bogdanić.

Živući u vrijeme nastanka pravih znanstvenih publikacija neprilika u kojoj se našao promijenila je svijet tih publikacija. Njegov ga je slovački asistent Danijel Matej Kmeth, u časopisu Astronomische Nachrichten, optužio za falsifikat, a nakon toga i u prestižnom mađarskom časopisu Tudományos Gyüjtemény te časopisu Baruna Franz Xaver von Zach-a, Zach's Correspondance Astronomique. U obranu Paskvićeva rada i točnosti izračuna stali su najpoznatiji znanstvenici tog doba: Heinrich Christian Schumacher, Carl Friedrich Gauss, Johann Franz Encke, Heinrich Wilhelm Olbers i Friedrich Bessel, a cijeli je događaj bio uvod u nastanak recenziranja znanstvenih radova i pisama prije objavljivanja, kako se takav događaj više ne bi ponovio. Bavio se i mehanikom, teorijom strojeva, a posebno astronomijom i višom geodezijom. Izveo je formulu za duljinu jednostavnog sekundnog njihala na bilo kojem mjestu Zemlje, poopćio Pronyjevu formulu za duljinu složenoga sekundnog njihala, odredio sploštenost Zemlje.

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-[[Datoteka:Janos_Pasquich_1819.jpg|mini|'''Ivan Paskvić''', János Pasquich astronom i matematičar]]
+[[Datoteka:Janos_Pasquich_1819.jpg|mini|Ivan Paskvić - astronom i matematičar]]
-'''Ivan Paskvić''', ([[mađarski]]: ''János Pasquich'', [[njemački]]: ''Johann Pasquich'' ; [[Senj]], [[3. siječnja]] [[1754.]] - najvjerojatnije [[Budim]], [[15. prosinca]] [[1829.]]), hrvatski i mađarski astronom i matematičar.
+'''Ivan Paskvić''' ([[mađarski|mađ.]]: ''János Pasquich'', [[njemački|njem.]]: ''Johann Pasquich''; [[Senj]], [[3. siječnja]] [[1754.]] - najvjerojatnije [[Budim]], [[15. prosinca]] [[1829.]]), hrvatski i mađarski astronom i matematičar.
+== Životopis ==
-Ravnatelj i osnivač zvjezdarnice na Gellert brdu ([[Budim]]), jedan od najeminentnijih hrvatskih i mađarskih intelektualaca svog vremena.
-Školovao se i službovao u [[Zagreb]]u, ali je vrhunac njegovog znanstvenog i edukacijskog posla doživio u [[Mađarska|Mađarskoj]]. Tijekom života i rada u Budimu, učenik mu je bio i jedan drugi slavan hrvatski matematičar/astronom [[Mirko Daniel Bogdanić]].
+Bio je ravnatelj i osnivač zvjezdarnice na Gellert brdu ([[Budim]]), jedan od najeminentnijih hrvatskih i mađarskih intelektualaca svog vremena. Školovao se i službovao u [[Zagreb]]u, ali je vrhunac njegovog znanstvenog i edukacijskog posla doživio u [[Mađarska|Mađarskoj]]. Tijekom života i rada u Budimu, učenik mu je bio i jedan drugi slavan hrvatski matematičar/astronom [[Mirko Daniel Bogdanić]].
-Živući u vrijeme nastanka pravih znanstvenih publikacija neprilika u kojoj se našao promijenila je svijet tih publikacija. Njegov ga je slovački asistent [[Danijel Matej Kmeth]], u časopisu Astronomische Nachrichten, optužio za falsifikat, a nakon toga i u prestižnom mađarskom časopisu Tudományos Gyüjtemény te časopisu Baruna [[Franz Xaver von Zach]]-a,  Zach's Correspondance Astronomique.
-U obranu Paskvićeva rada i točnosti izračuna stali su najpoznatiji znanstvenici tog doba: [[Heinrich Christian Schumacher]], [[Carl Friedrich Gauss]], [[Johann Franz Encke]], [[Heinrich Wilhelm Olbers]] i [[Friedrich Bessel]], a cijeli je događaj bio uvod u nastanak recenziranja znanstvenih radova i pisama prije objavljivanja, kako se takav događaj više ne bi ponovio.
+Živući u vrijeme nastanka pravih znanstvenih publikacija neprilika u kojoj se našao promijenila je svijet tih publikacija. Njegov ga je slovački asistent [[Danijel Matej Kmeth]], u časopisu Astronomische Nachrichten, optužio za falsifikat, a nakon toga i u prestižnom mađarskom časopisu Tudományos Gyüjtemény te časopisu Baruna [[Franz Xaver von Zach]]-a,  Zach's Correspondance Astronomique. U obranu Paskvićeva rada i točnosti izračuna stali su najpoznatiji znanstvenici tog doba: [[Heinrich Christian Schumacher]], [[Carl Friedrich Gauss]], [[Johann Franz Encke]], [[Heinrich Wilhelm Olbers]] i [[Friedrich Bessel]], a cijeli je događaj bio uvod u nastanak recenziranja znanstvenih radova i pisama prije objavljivanja, kako se takav događaj više ne bi ponovio. Bavio se i mehanikom, teorijom strojeva, a posebno astronomijom i višom geodezijom. Izveo je formulu za duljinu jednostavnog sekundnog njihala na bilo kojem mjestu Zemlje, poopćio Pronyjevu formulu za duljinu složenoga sekundnog njihala, odredio sploštenost Zemlje.
 {{GLAVNIRASPORED:Paskvić, Ivan}}
 [[Kategorija:Mađarski znanstvenici]]
-[[Kategorija:Astronomi]]
-[[Kategorija:Matematičari]]
 [[Kategorija:Hrvatski astronomi]]
 [[Kategorija:Hrvatski matematičari]]