Ekavski govor: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
→Rasprostranjenost: dodao dio o zatvorenom e |
→Rasprostranjenost: dodao srednječakavski, opisao "hrvatski" jat |
||
| Redak 10: | Redak 10: | ||
Ekavski i eikavski refleks jata u hrvatskim govorima zastupljen je u oko 25% govornih dijalekata od čega apsolutno prevladava specifični hrvatski "e" eikavski yat. |
Ekavski i eikavski refleks jata u hrvatskim govorima zastupljen je u oko 25% govornih dijalekata od čega apsolutno prevladava specifični hrvatski "e" eikavski yat. |
||
* Hrvatski ekavski govori [[štokavsko narječje|štokavskog narječja]] rasprostiru se u sjevernoj [[Slavonija|Slavoniji]] (slavonska Podravina) koji su dio [[slavonski dijalekt|slavonskog šćakavskog dijalekta]], te na kranjem istoku Hrvatske u gradu [[Ilok|Iloku]]. "Ekavština" u podravskom dijelu slavonskog dijalekta je drugi glas od hr. standardnog [e], zatvoreno e, koje je glas između standardnog [e] i [i] |
* Hrvatski ekavski govori [[štokavsko narječje|štokavskog narječja]] rasprostiru se u sjevernoj [[Slavonija|Slavoniji]] (slavonska Podravina) koji su dio [[slavonski dijalekt|slavonskog šćakavskog dijalekta]], te na kranjem istoku Hrvatske u gradu [[Ilok|Iloku]]. "Ekavština" u podravskom dijelu slavonskog dijalekta je drugi glas od hr. standardnog [e], zatvoreno e, koje je glas između standardnog [e] i [i] |
||
* Hrvatski ekavski govori [[čakavsko narječje|čakavskog narječja]] obuhvaćaju istočnu [[Istra|Istru]] te zapadni [[Kvarner]] sa otocima [[Cres]] i [[Lošinj]], ovi govori spadaju pod [[sjevernočakavski dijalekt]], te Buzetski govor koji spada pod [[Buzetski_dijalektt|gornjomiranski čakavski dijalekt]]. "Ekavština" u Buzetskom govoru je drugi glas od hr. standardnog [e], zatvoreno e, koje je glas između standardnog [e] i [i] |
* Hrvatski ekavski govori [[čakavsko narječje|čakavskog narječja]] obuhvaćaju istočnu [[Istra|Istru]] te zapadni [[Kvarner]] sa otocima [[Cres]] i [[Lošinj]], ovi govori spadaju pod [[sjevernočakavski dijalekt]], te Buzetski govor koji spada pod [[Buzetski_dijalektt|gornjomiranski čakavski dijalekt]]. Ovdje se dijelom uklapaju i čakavski govori sjevera Kvarnera, Gacke i Pokuplja), koji spadaju pod [[srenječkavski dijalekt]], a koji su poluekavski po pravilu Jakub-Meyera. "Ekavština" u Buzetskom govoru je drugi glas od hr. standardnog [e], zatvoreno e, koje je glas između standardnog [e] i [i] |
||
* Hrvatski ekavski govori [[kajkavsko narječje|kajkavskog narječja]] obuhvaćaju većinu kajkavskih govora i rasprostiru se u središnjoj i sjeverozapadnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. "Ekavština" u tim govorima je drugi glas od hr. standardnog [e], zatvoreno e, koje je glas između standardnog [e] i [i] |
* Hrvatski ekavski govori [[kajkavsko narječje|kajkavskog narječja]] obuhvaćaju većinu kajkavskih govora i rasprostiru se u središnjoj i sjeverozapadnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. "Ekavština" u tim govorima je drugi glas od hr. standardnog [e], zatvoreno e, koje je glas između standardnog [e] i [i] |
||
Većinom su ti govori (osim Iločkih i sjeverno čakavskih) zapravo drugog refleksa jata, zatvorenog e, koje je samoglasnik između [e] i [i], no ne postoji u hrvatskom standardu. |
Većinom su ti govori (osim Iločkih i sjeverno čakavskih) zapravo drugog refleksa jata, zatvorenog e, koje je samoglasnik između [e] i [i], no ne postoji u hrvatskom standardu. U hr. jezikoslovlju se taj glas (zatvoreno e) naziva i neizmjenjeni jat, radi karakteristike da je to bila originalna izgovorna vrijednost jata svih hrvatski govora. |
||
== Povezani članci == |
== Povezani članci == |
||
Inačica od 8. ožujka 2015. u 19:17
 |
Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima.Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica. |
Ekavski govor je jedan od govora slavenskih jezika. Svojstvuje ga to što se staroslavenski glas jat odrazio kao e.
Ekavski govor nije svojstven za određeni jezik, niti za određeno narječje; nalazi se u većini slavenskih jezika i njihovim narječjima.
Južnoslavenski jezici u kojima se službeno koristi ekavica su srpski, slovenski i makedonski.
Rasprostranjenost
Ekavski i eikavski refleks jata u hrvatskim govorima zastupljen je u oko 25% govornih dijalekata od čega apsolutno prevladava specifični hrvatski "e" eikavski yat.
- Hrvatski ekavski govori štokavskog narječja rasprostiru se u sjevernoj Slavoniji (slavonska Podravina) koji su dio slavonskog šćakavskog dijalekta, te na kranjem istoku Hrvatske u gradu Iloku. "Ekavština" u podravskom dijelu slavonskog dijalekta je drugi glas od hr. standardnog [e], zatvoreno e, koje je glas između standardnog [e] i [i]
- Hrvatski ekavski govori čakavskog narječja obuhvaćaju istočnu Istru te zapadni Kvarner sa otocima Cres i Lošinj, ovi govori spadaju pod sjevernočakavski dijalekt, te Buzetski govor koji spada pod gornjomiranski čakavski dijalekt. Ovdje se dijelom uklapaju i čakavski govori sjevera Kvarnera, Gacke i Pokuplja), koji spadaju pod srenječkavski dijalekt, a koji su poluekavski po pravilu Jakub-Meyera. "Ekavština" u Buzetskom govoru je drugi glas od hr. standardnog [e], zatvoreno e, koje je glas između standardnog [e] i [i]
- Hrvatski ekavski govori kajkavskog narječja obuhvaćaju većinu kajkavskih govora i rasprostiru se u središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj. "Ekavština" u tim govorima je drugi glas od hr. standardnog [e], zatvoreno e, koje je glas između standardnog [e] i [i]
Većinom su ti govori (osim Iločkih i sjeverno čakavskih) zapravo drugog refleksa jata, zatvorenog e, koje je samoglasnik između [e] i [i], no ne postoji u hrvatskom standardu. U hr. jezikoslovlju se taj glas (zatvoreno e) naziva i neizmjenjeni jat, radi karakteristike da je to bila originalna izgovorna vrijednost jata svih hrvatski govora.
Povezani članci
Nedovršeni članak Ekavski govor koji govori o jeziku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.