Papučica: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
Nema sažetka uređivanja Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
||
| Redak 54: | Redak 54: | ||
Otkrio ju je Brajo iz Pridrage |
Otkrio ju je Brajo iz Pridrage |
||
[[1675]]. godine nizozemski prirodoslovac [[Antoni van Leeuwenhoek]] pod svojim jednostavnim [[Svjetlosni mikroskop|svjetlosnim mikroskopom]]. Kao i svi trepetljikaši, vrlo je rasprostranjena u morima, kopnenim vodama, bočatim vodama i na vlažnom tlu. |
[[1675]]. godine nizozemski prirodoslovac [[Antoni van Leeuwenhoek]] pod svojim jednostavnim [[Svjetlosni mikroskop|svjetlosnim mikroskopom]]. Kao i svi trepetljikaši, vrlo je rasprostranjena u morima, kopnenim vodama, bočatim vodama i na vlažnom tlu. |
||
== Opis == |
== Opis == |
||
Inačica od 30. studenoga 2018. u 09:57
| Papučica | |
|---|---|
 Paramecium aurelia | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Chromalveolata |
| Koljeno: | Ciliophora |
| Razred: | Ciliatea |
| Red: | Peniculida |
| Porodica: | Parameciidae |
| Rod: | Paramecium |
| Vrste | |
| Baze podataka | |
| Papučicgicaa | |
|---|---|
Paramecium aurelia | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Chromalveolata |
| Koljeno: | Ciliophora |
| Razred: | Ciliatea |
| Red: | Peniculida |
| Porodica: | Parameciidae |
| Rod: | Paramecium |
| Vrste | |
| Baze podataka | |
Papučica je heterotrofni jednostanični organizam.
Otkrio ju je Brajo iz Pridrage
1675. godine nizozemski prirodoslovac Antoni van Leeuwenhoek pod svojim jednostavnim svjetlosnim mikroskopom. Kao i svi trepetljikaši, vrlo je rasprostranjena u morima, kopnenim vodama, bočatim vodama i na vlažnom tlu.
Opis
Zbog svog oblika je dobila današnji naziv. Razlikuje se od euglene po tome što ima veliku i malu staničnu jezgru. Tijelo joj je obavijeno prozirnom membranom zvanom pelikula, na kojoj se nalaze brojne trepetljike koje joj služe za kretanje. Slično kao i ameba, diše difuzijom plinova preko površine tijela.sksoslsl
Probava hrane
Na pelikuli se nalazi jedno mjesto na kojem su trepetljike duže, pa formiraju udubljenje koje nazivamo usno predvorje, te završava staničnim ustima ("citostom") pomoću kojega papučica prima hranjive tvari. Stanično ždrijelo se nastavlja na stanična usta i na njegovom se kraju stvaraju hranidbeni mjehurići. Oni se spajaju s lizosomima koji razgrađuju hranu, a neprobavljeni ostaci se izbacuju na određenom mjestu na membrani, tzv. stanični izmetni otvor.
Razmnožavanje
Papučica se razmnožava diobom stanica. Kad naiđu nepovoljni uvjeti,papučica se kristalizira. Tada se ona ne hrani i ne razmnožava. Kada prođu nepovoljni uvjeti, ona nastavlja normalan život. Nakon više uzastopnih dioba, kad stanica postigne najmanju veličinu, dolazi do stapanja dviju papučica. Nastupa obnavljanje jezgri, te se nakon toga papučice razdvoje. Iz ovog procesa se ne razvija potomstvo, ali ga zovemo spolno razmnožavanje.