Prijeđi na sadržaj

Sveta Gera: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
uklanjanje izmjene 5679447 suradnika 141.136.190.242 (razgovor)
Oznaka: uklanjanje
m jezične i pravopisne izmjene
Redak 3: Redak 3:
[[Slika:Trdinov vrh stolp.JPG|thumb|TV toranj na vrhu emitira i slovenske i hrvatske programe]]
[[Slika:Trdinov vrh stolp.JPG|thumb|TV toranj na vrhu emitira i slovenske i hrvatske programe]]


'''Sveta Gera''', najviši vrh [[Žumberačka gora|Žumberačke gore]] u blizini slovenske granice, općina [[Žumberak]]. Vrh je širok valovit proplanak dug oko 300 metara, 1178 m visok<ref>[http://hpd.jastrebarsko.hr/index.php?art=43 Sveta Gera (1178 m)]</ref> (prema nekim izvorima 1181 m).<ref name=croatian_statistics>{{cite web
'''Sveta Gera''', najviši vrh [[Žumberačka gora|Žumberačke gore]] u blizini slovenske granice, općina [[Žumberak]]. Vrh je širok valovit proplanak dug oko 300 metara, 1178 m visok<ref>[http://hpd.jastrebarsko.hr/index.php?art=43 Sveta Gera (1178 m)]</ref> (prema nekim izvorima 1181 m).<ref name="croatian_statistics">{{cite web
| url =http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2005/01-tab.pdf
| url =http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2005/01-tab.pdf
| title = Mountains and mountain peaks above 500 meters
| title = Mountains and mountain peaks above 500 meters
Redak 9: Redak 9:
| language = English and Croatian
| language = English and Croatian
| accessdate = 2008-09-09
| accessdate = 2008-09-09
}}</ref> U blizini vrha je i sporni vojni objekt kojeg je 1991. napustila bivša [[JNA]] nakon čega ga je zauzela Slovenska vojska.<ref>[http://dns1.vjesnik.hr/Html/2004/05/14/Clanak.asp?r=kom&c=3 Uskoro će biti punih trinaest godina od kada su slovenski vojnici zaposjeli hrvatski teritorij na Svetoj Geri.]</ref>
}}</ref> U blizini vrha je i sporni vojni objekt koji je 1991. napustila bivša [[JNA]], nakon čega ga je zauzela Slovenska vojska.<ref>[http://dns1.vjesnik.hr/Html/2004/05/14/Clanak.asp?r=kom&c=3 Uskoro će biti punih trinaest godina od kada su slovenski vojnici zaposjeli hrvatski teritorij na Svetoj Geri.]</ref>


[[Slovenci]] vrh od 1923. nazivaju Trdinov vrh prema [[Janez Trdina|Janezu Trdini]], književniku iz [[općina Mengeš|Mengeša]]. Stari naziv je puno stariji, a potječe od [[Crkva svete Jere|crkve Svete Jere]] iz [[15. stoljeće|15. stoljeća]], koja se nalazi sto metara od vrha na slovenskoj strani. U njezinoj blizini dvadesetak metara su natkriveni ostaci [[Crkva svetog Ilije|crkve svetog Ilije]]. RTV Slovenija je 1986. godine sagradila blizu vrha 94 metra visok radiotelevizijski toranj.<ref>http://www.rtvslo.si/modload.php?&c_mod=static&c_menu=1053668081</ref><ref>[http://www.avijacijabezgranica.com/karte/SLO/312300.png Vojni zemljovid 1:25000 br. 319-4-1 (1984.-1986.)]</ref>
[[Slovenci]] vrh od 1923. nazivaju Trdinov vrh prema [[Janez Trdina|Janezu Trdini]], književniku iz [[općina Mengeš|Mengeša]]. Stari naziv je puno stariji, a potječe od [[Crkva svete Jere|crkve Svete Jere]] iz [[15. stoljeće|15. stoljeća]], koja se nalazi sto metara od vrha na slovenskoj strani. U njezinoj blizini dvadesetak metara su natkriveni ostaci [[Crkva svetog Ilije|crkve svetog Ilije]]. RTV Slovenija je 1986. godine sagradila blizu vrha 94 metra visok radiotelevizijski toranj.<ref>http://www.rtvslo.si/modload.php?&c_mod=static&c_menu=1053668081</ref><ref>[http://www.avijacijabezgranica.com/karte/SLO/312300.png Vojni zemljovid 1:25000 br. 319-4-1 (1984.-1986.)]</ref>


Stariji njemački i mađarski izvori vrh nazivaju St. Geraberg ili Gorianc.<ref>[http://www.archive.org/stream/annalendesnaturh13natu Annalen des Naturhistorischen Museums in Wien], ''Naturhistorisches Museum (Austria), Beč, 1898., vol. 13., str. 21. (204.)'' {{de icon}}</ref><ref>Klute, Fritz. ''Handbuch der geographischen Wissenschaft,'' Akademische Verlagsgesellschaft Athenaion, Potsdam, 1931., vol. 3., str. 186. {{de icon}} {{citat| (Gorianc 1184 m) }}</ref><ref>Rudolf trónörökös ő cs. és kir. Fensége, József főherczeg ő cs. és kir. Fensége, Fülöp Szász-Koburg-Gothai herczeg ő Fensége. [http://www.tankonyvtar.hu/konyvek/osztrak-magyar/osztrak-magyar-081204-446 ''<u>Az Osztrák-Magyar Monarchia Irásban és Képben</u>''], VI. Karinthia és Krajna, ''poglavlje '''Krajna tájképekben''', Magyar Királyi Államnyomda Kiadása, Budapest, 1891.,'' pohranjeno na Kempelen Farkas Digitális Tankönyvtárat {{hu icon}}</ref><ref>[http://www.zeno.org/Meyers-1905/A/Karst+%5B2%5D Karst <sup><nowiki>[2]</nowiki></sup>] ''in Meyers Großes Konversations-Lexikon, Bd. 10., Leipzig, 1907., str. 680.-681.'' {{de icon}} {{citat| ... und in dem gegen das rechte Saveufer streichenden Uskokengebirge mit dem St. Geraberg (Gorianc) 1181 m erreichend. }}</ref> Stariji hrvatski izvori donose podatak o vezivanju imena [[Sveti Ilija|svetoga Ilije]] uz naziv vrha.<ref name="Poljak">Poljak, Željko. ''Hrvatske planine'', 4. izmijenjeno i dopunjeno izd., Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2007., str. 142., {{ISBN|978-953-212-314-2}}</ref>
Stariji njemački i mađarski izvori vrh nazivaju St. Geraberg ili Gorianc.<ref>[http://www.archive.org/stream/annalendesnaturh13natu Annalen des Naturhistorischen Museums in Wien], ''Naturhistorisches Museum (Austria), Beč, 1898., vol. 13., str. 21. (204.)'' {{de icon}}</ref><ref>Klute, Fritz. ''Handbuch der geographischen Wissenschaft,'' Akademische Verlagsgesellschaft Athenaion, Potsdam, 1931., vol. 3., str. 186. {{de icon}} {{citat| (Gorianc 1184 m) }}</ref><ref>Rudolf trónörökös ő cs. és kir. Fensége, József főherczeg ő cs. és kir. Fensége, Fülöp Szász-Koburg-Gothai herczeg ő Fensége. [http://www.tankonyvtar.hu/konyvek/osztrak-magyar/osztrak-magyar-081204-446 ''<u style="user-select: auto;">Az Osztrák-Magyar Monarchia Irásban és Képben</u>''], VI. Karinthia és Krajna, ''poglavlje '''Krajna tájképekben''', Magyar Királyi Államnyomda Kiadása, Budapest, 1891.,'' pohranjeno na Kempelen Farkas Digitális Tankönyvtárat {{hu icon}}</ref><ref>[http://www.zeno.org/Meyers-1905/A/Karst+%5B2%5D Karst <sup style="user-select: auto;"><nowiki>[2]</nowiki></sup>] ''in Meyers Großes Konversations-Lexikon, Bd. 10., Leipzig, 1907., str. 680.-681.'' {{de icon}} {{citat| ... und in dem gegen das rechte Saveufer streichenden Uskokengebirge mit dem St. Geraberg (Gorianc) 1181 m erreichend. }}</ref> Stariji hrvatski izvori donose podatak o vezivanju imena [[Sveti Ilija|svetoga Ilije]] uz naziv vrha.<ref name="Poljak">Poljak, Željko. ''Hrvatske planine'', 4. izmijenjeno i dopunjeno izd., Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2007., str. 142., {{ISBN|978-953-212-314-2}}</ref>


Vrh se nalazi uz [[Planinarski put Žumberkom]]<ref>[http://info.hps.hr/putovi/www/static/obilaznice/Planinarski%20put%20Zumberkom.pdf Planinarski put Žumberkom], pristupljeno 5. lipnja 2020.</ref> (kontrolna točka KT-9).
Vrh se nalazi uz [[Planinarski put Žumberkom]]<ref>[http://info.hps.hr/putovi/www/static/obilaznice/Planinarski%20put%20Zumberkom.pdf Planinarski put Žumberkom], pristupljeno 5. lipnja 2020.</ref> (kontrolna točka KT-9).

Inačica od 13. travnja 2021. u 13:09

Dodaj infookvir "planinski vrh".
(Primjeri uporabe predloška)
Crkva sv. Ilije
TV toranj na vrhu emitira i slovenske i hrvatske programe

Sveta Gera, najviši vrh Žumberačke gore u blizini slovenske granice, općina Žumberak. Vrh je širok valovit proplanak dug oko 300 metara, 1178 m visok[1] (prema nekim izvorima 1181 m).[2] U blizini vrha je i sporni vojni objekt koji je 1991. napustila bivša JNA, nakon čega ga je zauzela Slovenska vojska.[3]

Slovenci vrh od 1923. nazivaju Trdinov vrh prema Janezu Trdini, književniku iz Mengeša. Stari naziv je puno stariji, a potječe od crkve Svete Jere iz 15. stoljeća, koja se nalazi sto metara od vrha na slovenskoj strani. U njezinoj blizini dvadesetak metara su natkriveni ostaci crkve svetog Ilije. RTV Slovenija je 1986. godine sagradila blizu vrha 94 metra visok radiotelevizijski toranj.[4][5]

Stariji njemački i mađarski izvori vrh nazivaju St. Geraberg ili Gorianc.[6][7][8][9] Stariji hrvatski izvori donose podatak o vezivanju imena svetoga Ilije uz naziv vrha.[10]

Vrh se nalazi uz Planinarski put Žumberkom[11] (kontrolna točka KT-9).

UHF
kanal
Frekvencija
(MHz)
Multipleks
(ID mreže)
Programi u multipleksu
(Indetifikacija programa)
ERP
(kW)
Dijagram zračenja
kružno (ND)
usmjereno (D)
Polarizacija
horizontalna (H)
vertikalna (V)
Modulacija FEC Zaštitni interval Bitrate
(MBit/s)
25 506 MUX M1 5 D (70°-180°) H 64-QAM
(32K OFDM)
2/3 19/256 27,30
32 562 MULTIPLEX A
  • SLO1 HD
  • SLO2 HD
  • SLO3 HD
  • TELE M
  • KOPER
  • VAS KANAL
20 D (240°-320°) H 64-QAM
(8K OFDM)
2/3 1/4 19,90
38 610 MULTIPLEX C
  • SLO1
  • SLO2
  • SLO3
  • TV3 MEDIAS
  • GOLICA TV
  • SPONKA GOLD TV
  • NOVA24TV
  • TV PETELIN
  • OBVESTILO C
20 D (240°-320°) H 64-QAM
(8K OFDM)
3/4 1/4 22,39
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Sveta Gera

Izvori

  1. Sveta Gera (1178 m)
  2. Mountains and mountain peaks above 500 meters (PDF) (English and Croatian). Republic of Croatia - Central Bureau of Statistics. Pristupljeno 9. rujna 2008.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link) CS1 održavanje: nepoznati jezik English and Croatian (link)
  3. Uskoro će biti punih trinaest godina od kada su slovenski vojnici zaposjeli hrvatski teritorij na Svetoj Geri.
  4. http://www.rtvslo.si/modload.php?&c_mod=static&c_menu=1053668081
  5. Vojni zemljovid 1:25000 br. 319-4-1 (1984.-1986.)
  6. Annalen des Naturhistorischen Museums in Wien, Naturhistorisches Museum (Austria), Beč, 1898., vol. 13., str. 21. (204.) (njem.)
  7. Klute, Fritz. Handbuch der geographischen Wissenschaft, Akademische Verlagsgesellschaft Athenaion, Potsdam, 1931., vol. 3., str. 186. (njem.)
     » (Gorianc 1184 m) «
  8. Rudolf trónörökös ő cs. és kir. Fensége, József főherczeg ő cs. és kir. Fensége, Fülöp Szász-Koburg-Gothai herczeg ő Fensége. Az Osztrák-Magyar Monarchia Irásban és Képben, VI. Karinthia és Krajna, poglavlje Krajna tájképekben, Magyar Királyi Államnyomda Kiadása, Budapest, 1891., pohranjeno na Kempelen Farkas Digitális Tankönyvtárat (mađ.)
  9. Karst [2] in Meyers Großes Konversations-Lexikon, Bd. 10., Leipzig, 1907., str. 680.-681. (njem.)
     » ... und in dem gegen das rechte Saveufer streichenden Uskokengebirge mit dem St. Geraberg (Gorianc) 1181 m erreichend. «
  10. Poljak, Željko. Hrvatske planine, 4. izmijenjeno i dopunjeno izd., Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2007., str. 142., ISBN 978-953-212-314-2
  11. Planinarski put Žumberkom, pristupljeno 5. lipnja 2020.
Nedovršeni članak Sveta Gera koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.