Prijeđi na sadržaj

Papučica: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 86.32.60.96 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika PonoRoboT
Oznaka: brzo uklanjanje
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
Redak 56: Redak 56:


== Opis ==
== Opis ==
Zbog svog oblika je dobila današnji naziv. Razlikuje se od euglene po tome što ima veliku i malu [[stanična jezgra|staničnu jezgru]]. Tijelo joj je obavijeno prozirnom membranom zvanom [[pelikula]], na kojoj se nalaze brojne [[trepetljike]] koje joj služe za [[kretanje]]. Slično kao i ameba, diše [[difuzija|difuzijom]] plinova preko površine tijela.
Zbog svog oblika je dobila današnji naziv. Razlikuje se od euglene po tome što ima veliku i malu [[stanična jezgra|staničnu jezgru]]. Tijelo joj je obavijeno prozirnom membranom zvanom [[pelikula]], na kojoj se nalaze brojne [[trepetljike]] koje joj služe za [[kretanje]]. Slično kao i ameba, diše [[difuzija|difuzijom]] plinova preko površine tela


== Probava hrane ==
== Probava hrane ==

Inačica od 29. ožujka 2022. u 14:33

Papučica
Paramecium aurelia
Sistematika
Carstvo:Chromalveolata
Koljeno:Ciliophora
Razred:Ciliatea
Red:Peniculida
Porodica:Parameciidae
Rod:Paramecium
Vrste
Baze podataka
Papučica
Paramecium aurelia
Sistematika
Carstvo:Chromalveolata
Koljeno:Ciliophora
Razred:Ciliatea
Red:Peniculida
Porodica:Parameciidae
Rod:Paramecium
Vrste
Baze podataka

Papučica je heterotrofni jednostanični organizam.

Otkrio ju je 1675. godine nizozemski prirodoslovac Antoni van Leeuwenhoek pod svojim jednostavnim svjetlosnim mikroskopom. Kao i svi trepetljikaši, vrlo je rasprostranjena u morima, kopnenim vodama, bočatim vodama i na vlažnom tlu.

Opis

Zbog svog oblika je dobila današnji naziv. Razlikuje se od euglene po tome što ima veliku i malu staničnu jezgru. Tijelo joj je obavijeno prozirnom membranom zvanom pelikula, na kojoj se nalaze brojne trepetljike koje joj služe za kretanje. Slično kao i ameba, diše difuzijom plinova preko površine tela

Probava hrane

Na pelikuli se nalazi jedno mjesto na kojem su trepetljike duže, pa formiraju udubljenje koje nazivamo usno predvorje, te završava staničnim ustima ("citostom") pomoću kojega papučica prima hranjive tvari. Stanično ždrijelo se nastavlja na stanična usta i na njegovom se kraju stvaraju hranidbeni mjehurići. Oni se spajaju s lizosomima koji razgrađuju hranu, a neprobavljeni ostaci se izbacuju na određenom mjestu na membrani, tzv. stanični izmetni otvor.

Razmnožavanje

Papučica se razmnožava diobom stanica. Kad naiđu nepovoljni uvjeti,papučica se kristalizira. Tada se ona ne hrani i ne razmnožava. Kada prođu nepovoljni uvjeti, ona nastavlja normalan život. Nakon više uzastopnih dioba, kad stanica postigne najmanju veličinu, dolazi do stapanja dviju papučica. Nastupa obnavljanje jezgri, te se nakon toga papučice razdvoje. Iz ovog procesa se ne razvija potomstvo, ali ga zovemo spolno razmnožavanje.