Ekavski govor: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
ovo sto sam ibriso je pogrešno Oznaka: uklonjeno uređivanje |
m uklonjena promjena suradnika 141.138.39.193 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika NeptuneBot Oznaka: brzo uklanjanje |
||
| Redak 9: | Redak 9: | ||
== Rasprostranjenost == |
== Rasprostranjenost == |
||
[[Datoteka:Croatian_yat.png|mini|200px|Refleksi jata u hrvatskom jeziku]] |
[[Datoteka:Croatian_yat.png|mini|200px|Refleksi jata u hrvatskom jeziku]] |
||
[[Datoteka:Ekavski_govori.png| |
[[Datoteka:Ekavski_govori.png|mini|200px|Razvoj ekavskih govora u hrvatskom jeziku]] |
||
Ekavski i eikavski refleks jata u hrvatskim govorima zastupljen je u oko 25% govornih dijalekata od čega apsolutno prevladava specifični hrvatski "e" eikavski jat. |
Ekavski i eikavski refleks jata u hrvatskim govorima zastupljen je u oko 25% govornih dijalekata od čega apsolutno prevladava specifični hrvatski "e" eikavski jat. |
||
* Hrvatski ekavski govori [[štokavsko narječje|štokavskog narječja]] rasprostiru se u sjevernoj [[Slavonija|Slavoniji]] (slavonska Podravina) koji su dio [[slavonski dijalekt|slavonskog šćakavskog dijalekta]], te na kranjem istoku Hrvatske u gradu [[Ilok]]u. "Ekavština" u podravskom dijelu slavonskog dijalekta je drugi glas od hr. standardnog [e], ẹ (zatvoreno e), koje je glas između standardnog [e] i [i] |
* Hrvatski ekavski govori [[štokavsko narječje|štokavskog narječja]] rasprostiru se u sjevernoj [[Slavonija|Slavoniji]] (slavonska Podravina) koji su dio [[slavonski dijalekt|slavonskog šćakavskog dijalekta]], te na kranjem istoku Hrvatske u gradu [[Ilok]]u. "Ekavština" u podravskom dijelu slavonskog dijalekta je drugi glas od hr. standardnog [e], ẹ (zatvoreno e), koje je glas između standardnog [e] i [i] |
||
| Redak 15: | Redak 15: | ||
* Hrvatski ekavski govori [[kajkavsko narječje|kajkavskog narječja]] obuhvaćaju većinu kajkavskih govora i rasprostiru se u središnjoj i sjeverozapadnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. "Ekavština" u tim govorima je drugi glas od hr. standardnog [e], ẹ (zatvoreno e), koje je glas između standardnog [e] i [i] |
* Hrvatski ekavski govori [[kajkavsko narječje|kajkavskog narječja]] obuhvaćaju većinu kajkavskih govora i rasprostiru se u središnjoj i sjeverozapadnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. "Ekavština" u tim govorima je drugi glas od hr. standardnog [e], ẹ (zatvoreno e), koje je glas između standardnog [e] i [i] |
||
Većinom su ti govori (osim Iločkih i sjeverno čakavskih) zapravo drugog refleksa |
Većinom su ti govori (osim Iločkih i sjeverno čakavskih) zapravo drugog refleksa jata, ẹ (zatvoreno e), koje je samoglasnik između [e] i [i], no ne postoji u hrvatskom standardu. U hr. jezikoslovlju se taj glas (zatvoreno e) naziva i neizmijenjeni jat, radi karakteristike da je to bila originalna izgovorna vrijednost jata svih hrvatski govora. |
||
== Povezani članci == |
== Povezani članci == |
||
Inačica od 23. veljače 2023. u 14:13
 |
Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima.Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica. |
Ekavski govor jedan je od govora slavenskih jezika. Karakterizira ga to što se staroslavenski glas jat odrazio kao e.
Ekavski govor nije svojstven za određeni jezik ni za određeno narječje; nalazi se u većini slavenskih jezika i njihovim narječjima.
Južnoslavenski jezici u kojima se službeno koristi ekavica su srpski, slovenski i makedonski.
Rasprostranjenost
Ekavski i eikavski refleks jata u hrvatskim govorima zastupljen je u oko 25% govornih dijalekata od čega apsolutno prevladava specifični hrvatski "e" eikavski jat.
- Hrvatski ekavski govori štokavskog narječja rasprostiru se u sjevernoj Slavoniji (slavonska Podravina) koji su dio slavonskog šćakavskog dijalekta, te na kranjem istoku Hrvatske u gradu Iloku. "Ekavština" u podravskom dijelu slavonskog dijalekta je drugi glas od hr. standardnog [e], ẹ (zatvoreno e), koje je glas između standardnog [e] i [i]
- Hrvatski ekavski govori čakavskog narječja obuhvaćaju istočnu Istru te zapadni Kvarner s otocima Cres i Lošinj, ovi govori spadaju pod sjevernočakavski dijalekt, te Buzetski govor koji spada pod gornjomiranski čakavski dijalekt. Ovdje se dijelom uklapaju i čakavski govori sjevera Kvarnera, Gacke i Pokuplja), koji spadaju pod srednjočakavski dijalekt, a koji su poluekavski po pravilu Jakub-Meyera. "Ekavština" u Buzetskom govoru je drugi glas od hr. standardnog [e], ẹ (zatvoreno e), koje je glas između standardnog [e] i [i]
- Hrvatski ekavski govori kajkavskog narječja obuhvaćaju većinu kajkavskih govora i rasprostiru se u središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj. "Ekavština" u tim govorima je drugi glas od hr. standardnog [e], ẹ (zatvoreno e), koje je glas između standardnog [e] i [i]
Većinom su ti govori (osim Iločkih i sjeverno čakavskih) zapravo drugog refleksa jata, ẹ (zatvoreno e), koje je samoglasnik između [e] i [i], no ne postoji u hrvatskom standardu. U hr. jezikoslovlju se taj glas (zatvoreno e) naziva i neizmijenjeni jat, radi karakteristike da je to bila originalna izgovorna vrijednost jata svih hrvatski govora.
Povezani članci
Nedovršeni članak Ekavski govor koji govori o jeziku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.