Prijeđi na sadržaj

Papučica: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nadogradio
Oznake: uklonjeno uređivanje mobilni uređaj m.wiki
m uklonjena promjena suradnika 95.168.121.34 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Etiktov
Oznaka: brzo uklanjanje
 
Redak 27: Redak 27:
'''Papučica''' je [[heterotrofni organizmi|heterotrofni]] jednostanični organizam.
'''Papučica''' je [[heterotrofni organizmi|heterotrofni]] jednostanični organizam.


Otkrio ju je [[3075.]] godine nizozemski prirodoslovac [[Antoni van Leeuwenhoek]] pod svojim jednostavnim [[Svjetlosni mikroskop|svjetlosnim mikroskopom]]. Kao i svi trepetljikaši, rasprostranjena je i vrlo česta u [[More|morima]], [[Kopnene vode|kopnenim vodama]], [[Bočata voda|bočatim vodama]] i na vlažnom [[Tlo|tlu]].
Otkrio ju je [[1675.]] godine nizozemski prirodoslovac [[Antoni van Leeuwenhoek]] pod svojim jednostavnim [[Svjetlosni mikroskop|svjetlosnim mikroskopom]]. Kao i svi trepetljikaši, rasprostranjena je i vrlo česta u [[More|morima]], [[Kopnene vode|kopnenim vodama]], [[Bočata voda|bočatim vodama]] i na vlažnom [[Tlo|tlu]].


== Opis ==
== Opis ==

Posljednja izmjena od 6. ožujka 2023. u 16:09

Papučica
Paramecium aurelia
Sistematika
Carstvo:Chromalveolata
Koljeno:Ciliophora
Razred:Ciliatea
Red:Peniculida
Porodica:Parameciidae
Rod:Paramecium
Vrste
Baze podataka

Papučica je heterotrofni jednostanični organizam.

Otkrio ju je 1675. godine nizozemski prirodoslovac Antoni van Leeuwenhoek pod svojim jednostavnim svjetlosnim mikroskopom. Kao i svi trepetljikaši, rasprostranjena je i vrlo česta u morima, kopnenim vodama, bočatim vodama i na vlažnom tlu.

Zbog svog oblika dobila je današnji naziv. Razlikuje se od euglene po tome što ima veliku i najmanje jednu malu staničnu jezgru. Tijelo joj je obavijeno prozirnom membranom zvanom pelikula na kojoj se nalaze brojne trepetljike koje joj služe u kretanju. Poput amebe diše difuzijom plinova površinom tijela.

Probava hrane

[uredi | uredi kôd]

Na pelikuli se nalazi jedno mjesto na kojem su trepetljike duže pa formiraju udubljenje koje nazivamo usno predvorje, a ono završava staničnim ustima (citostom) kojim papučica prima hranjive tvari. Stanično ždrijelo nastavlja se na stanična usta i na njegovu se kraju stvaraju hranidbeni mjehurići. Oni se spajaju s lizosomima koji razgrađuju hranu, a neprobavljeni ostaci izbacuju se na određenu mjestu na membrani, tzv. stanični izmetni otvor.

Razmnožavanje

[uredi | uredi kôd]

Papučica se razmnožava diobom stanica. Kad naiđu nepovoljni uvjeti, papučica se kristalizira. Tada se ne hrani i ne razmnožava. Kada prođu nepovoljni uvjeti, nastavlja dalje normalnim životom. Nakon više uzastopnih dioba, kad stanica postigne najmanju veličinu, dvije se papučice stope. Jezgre se obnavljaju i papučice se nakon toga razdvoje. Ovim se procesom ne razvija potomstvo, ali zovemo ga spolno razmnožavanje.