Prijeđi na sadržaj

Odrasli

Ova je stranica stvorena ili dopunjena u okviru WikiProjekta 10000. Kliknite ovdje za više informacija.
Izvor: Wikipedija
Inačica 6643210 od 20. svibnja 2023. u 22:33 koju je unio Mudroslov (razgovor | doprinosi) (sitnice, pov.)
(razl) ← Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Odrasle osobe

Odrasli su osobe, koje su završile psihofizički razvoj i mogu se smatrati punoljetnima.

To je obično osoba od 18 ili više godina. U slučaju životinja, svaka jedinka koja je spolno zrela smatra se odraslom. U ljudskome kontekstu, pojam odrasla osoba dodatno ima značenja povezana s društvenim i pravnim pojmovima. Za razliku od „maloljetnika”, punoljetna osoba smatra se samostalnom i odgovornom. Uobičajena dob za punoljetnost je 18 godina, iako se definicija može razlikovati ovisno o pravnom sustavu i zemlji (pr. 21 godina).

Definicije odrasle dobi često su nedosljedne i proturječne. Osoba može biti biološka odrasla i ponašati se kao odrasla osoba, ali i dalje biti tretirana kao dijete ako je mlađa od zakonske punoljetnosti. Suprotno tome, osoba može biti pravno punoljetna, ali nemati zrelost i odgovornost koja bi mogla definirati karakter odrasle osobe.

U različitim kulturama postoje događaji vezani uz prijelaz iz djetinjstva u odraslu dob (tzv. „ispiti zrelosti”). Često uključuje polaganje niza ispita koji pokazuju da je osoba spremna za odraslu dob ili dostizanje određene dobi, ponekad zajedno s pokaznom pripremom. Većina suvremenih društava zakonsku punoljetnost utvrđuje na temelju godina bez potrebe za dokazivanjem tjelesne zrelosti ili pripreme za odraslu dob. Primjer rituala prijelaza u europskim i zapadnim društvima je polaganje mature.

Povijesno i kulturološki gledano, odrasla dob ponajprije je određena početkom puberteta (pojava sekundarnih spolnih obilježja).[1] U prošlosti je osoba obično prelazila iz statusa djeteta izravno u status odrasle osobe, često obilježavajući taj prijelaz nekom vrstom ispita punoljetnosti ili svečanosti.[2] Tijekom industrijske revolucije djeca su vrlo rano odlazila na posao kako bi pomogla svojim obiteljima u preživljavanju. Nije bilo velikoga naglaska na školi ili obrazovanju. Mnoga djeca uspjela su se zaposliti i nije im se tražilo prethodno radno iskustvo.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. McNamara, Thomas Edward: Evolution, Culture, and Consciousness: The Discovery of the Preconscious Mind. University Press of America, 2004., str. 262-263. ISBN 0-7618-2765-X.
  2. nytimes.com (engl.) Preuzeto 20. svibnja 2023.