Sečanj (općina)

Općina Sečanj
Lokacija općine Sečanj u Srbiji
Država	Srbija
Okrug	Srednjobanatski okrug
Administrativna jedinica	AP Vojvodina
Sjedište općine	Sečanj
Broj naselja	11
Površina (2004.)
- ukupna	523 km²
- poljoprivredna1	48.995 ha
- šuma	196 ha
Stanovništvo
- ukupno (2002.)	16.377
- prirodni priraštaj (2004.)	-10.8 %
- zaposlenih (2004.)	2.691
Dužina puteva (2004.)	75 km
1 društvena i individualna poljoprivredna gospodarstva

Mapa općine Sečanj

Općina Sečanj je jedna od općina u Republici Srbiji. Nalazi se u AP Vojvodini i spada u Srednjobanatski okrug. Po podacima iz 2004. općina zauzima površinu od 523 km² (od čega na poljoprivrednu površinu otpada 48.995 ha, a na šumsku 196 ha).

Centar općine je selo Sečanj. Općina Sečanj se sastoji od 11 naselja. Po podacima iz 2002. godine u općini je živjelo 16.377 stanovnika, a prirodni priraštaj je iznosio -10.8 %. Po podacima iz 2004. broj zaposlenih u općini iznosi 2.691 ljudi. U općini se nalazi 11 osnovnih i 3 srednjih škola.

Zemljopis

U srednjem dijelu Banata, na desnoj obali Tamiša, 32 km istočno od Zrenjanina, prostire se općina Sečanj sa selima:

• Margitica (srpski: Banatska Dubica)
• Hrvatska Boka ili Boka,
• Busenje,
• Jarkovac,
• Modoš (srpski: Jaša Tomić),
• Kanak, (srpski: Konak),
• Krajišnik,
• Hrvatska Neuzina (srpski: Neuzina),
• Sečanj,
• Sarča, (srpski: Sutjeska)
• Šurjan.

Stanovništvo

Nacionalni sastav općine prema popisu iz 2002. godine:

• Srbi - 11.607 (70,87%)
• Mađari - 2.068 (12,63%)
• Rumunji - 642 (3,92%)
• Romi - 609 (3,72%)
• Jugoslaveni - 266 (1,62%)
• Hrvati - 148 (0,9%)
• Bugari - 114 (0,7%)

Sela s većinskim srpskim stanovništvom su Banatska Dubica, Boka, Jarkovac, Jaša Tomić, Krajišnik, Sečanj i Sutjeska.

Busenje ima većinsko mađarsko stanovništvo. Konak, Neuzina i Šurjan imaju relativnu srpsku većinu.

Povijest

Veća naseljavanja u ovom kraju nastaju istjerivanjem Turaka iz Banata, u 18. i 19. stoljeću. Većinu stanovnika činili su Nijemci, koji su se poslije Drugog svjetskog rata iselili, a koloniziralo se stanovništvo iz Bosne i Hercegovine i drugih krajeva.

Kultura

U nekim mjestima ove općine sačuvane su umjetničke vrijednosti u slikarskim radovima Konstantina Danila i Stevana Aleksića (Jarkovac). U Jaši Tomiću (nekada Modoš) nalazi se i muzejska zbirka s arheološkim i etnološkim materijalom, kao i stara crkva (1746.), obnovljena 1906. godine.

Gospodarstvo

Razvijeni su poljoprivreda, trgovina i promet. U ovom kraju 1959. godine počelo je istraživanje i eksploatacija nafte i plina.