Széchenyijev lančani most
Széchenyijev lančani most Lančani most | |
---|---|
Széchenyijev lančani most ispred Mađarskog parlamenta | |
Osnovni podatci | |
Premošćuje | Dunav |
Mjesto | Budimpešta |
Država | Mađarska |
Vrijeme gradnje | osam godina |
Otvorenje | 1849. |
Saniranje | 1949. |
Konstrukcija | čelik i armirani beton |
Namjena | promet za osobna vozila |
Projektanti i izvođači radova | |
Projektant | William Tierney Clark |
Tehnički podatci | |
Ukupna dužina | 375 m |
Visina mosta | 14,8 m |
Najveći raspon | 202 m |
Koordinate | 47°29′56″N 19°02′37″E / 47.498888888889°N 19.043611111111°E (WD) |
Széchenyijev lančani most (mađarski: Széchenyi lánchíd) je viseći most na Dunavu u Budimpešti koji spaja Budim na zapadnoj i Peštu na istočnoj obali. Bio je prvi stalni most na Dunavu na mađarskom teritoriju. Na peštanskoj strani na njega se nastavlja Széchenyijev trg (do 2011. Rooseveltov), u čijoj su blizini Greshamova palača i Mađarska akademija znanosti, a na budimskoj Trg Adama Clarka, u blizini Kamena nultog kilometra i donjeg kraja Budimpeštanske uspinjače, koja vodi do Budimskog dvorca.
Nazvan je po Istvánu Széchenyiju, mađarskom političaru i reformatoru koji je pokrenuo i podržao njegovu gradnju, iako se obično naziva samo Lančani most. U vrijeme gradnje smatran je jednim od inženjerskih čuda modernog svijeta.[1] Postao je vrlo važan u ekonomskom, društvenom i kulturnom životu Mađarske, slično kao što je to imao Brooklynski most u New Yorku.[2] Njegovi ukrasi, izrađeni od lijevanog željeza, a i sama konstrukcija, podigli su status mosta širom Europe.[1] Postao je simbolom napretka, nacionalnog buđenja i veze između Istoka i Zapada.[1]
Povijest
Most je dizajnirao engleski inženjer William Tierney Clark 1839. na inicijativu grofa Istvána Széchenyija, a gradnju je nadzirao škotski inženjer Adam Clark (nisu u rodu). Predstavlja uvećanu inačicu mosta na Temzi u Marlowu, ranijeg djela Tierneyja Clarka i dizajniran je u dijelovima, te dopremljen iz Ujedinjenog Kraljevstva u Mađarsku za završnu konstrukciju.
Most je znatnim dijelom financirao grčki trgovac s bečkom adresom Georgios Sinas,[3][4][5] koji je imao financijske i zemljišne interese u Budimpešti i čije je ime upisano na jugozapadni temelj na budimskoj strani.
Otvoren je 1849., nakon Mađarske revolucije, postavši prvim trajnim mostom u glavnom gradu Mađarske. U to vrijeme njegov središnji raspon od 202 m bio je jedan od najvećih na svijetu. Lavove na ulazima na most isklesao je kipar János Marschalkó, a postavljeni su 1852.[6] Nalik su brončanim lavovima na Trafalgarskom trgu (naručeni 1858., postavljeni 1867.).[7] Današnje ime most je dobio 1898.
Njegova struktura od lijevanog željeza ojačana je 1914. Tijekom Bitke za Budimpeštu u Drugom svjetskom ratu srušile su ga 18. siječnja 1945. njemačke trupe u povlačenju, ostali su samo tornjevi. Ponovo je izgrađen i otvoren 1949.[7]
Na oba kraja mosta stoji natpis graditeljevog imena "Clark Adam", po mađarskom načinu pisanja (prezime, pa ime). Na ploči na peštanskoj strani napisano je: "U znak sjećanja na jedina dva preživjela mosta koja je dizajnirao William Tierney Clark: Széchenyijev lančani most na Dunavu u Budimpešti i viseći most na Temzi u Marlowu, u Engleskoj."
Izvori
- ↑ a b c History of Chain Bridge, Budapest. topbudapest.org. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. siječnja 2022. Pristupljeno 6. siječnja 2022.
- ↑ No wonder it was called a modern world engineering wonder in 1849. TripAdvisor. 4. siječnja 2018. Pristupljeno 14. rujna 2019.
- ↑ Pfeiffer, Ida. 2008. A Woman's Journey Round the World. BiblioBazaar. str. 514. ISBN 0-554-23516-1.
The small observatory was built by Baron Sina, the well-known banker in Vienna, who is by birth a Greek. The royal palace, which is of modern date, is built of brilliant white marble, in the form of a large quadrangle.
- ↑ Kohl, Johann Georg. 1844. Austria: Vienna, Prague, Hungary, Bohemia, and the Danube; Galicia, Styria, Moravia, Bukovina, and the Military Frontier. Chapman and Hall. str. 126.
The principal banker, Sina, is a Greek. Since the late improvements in the navigation of the Danube, which have made it possible to travel from Vienna
- ↑ Gerő, András; Poór, János. 1997. Budapest: a history from its beginnings to 1998. Social Science Monographs. str. 83. ISBN 0-88033-359-6.
In George Sina, a Viennese banker of Greek extraction, he found his financier; in William Tierney Clark his designer and in Adam Clark his engineer
- ↑ Budapest Tourist Guide - Chain bridge. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. rujna 2019. Pristupljeno 21. rujna 2019.
- ↑ a b Bridges of Budapest - Chain bridge
Vanjske poveznice
- Széchenyijev lančani most u Mađarskoj elektroničkoj biblioteci, pristupljeno 6. siječnja 2022.
- Bridges of Budapest – Chain Bridge, pristupljeno 6. siječnja 2022.
- Arhivske snimke mosta, pristupljeno 6. siječnja 2022.