Prijeđi na sadržaj

Đeram

Izvor: Wikipedija
Đeram iz Estonije.

Đeram ili đerma[1] (tur. germek: protegnuti, ispružiti, ili turcizam grč. podrijetla od novogrč. γεράνı: bunarska motka < starogrč. γέρανος: ždral; u novogrč. γέρανος znači: vitlo, dizalica) je naprava za vađenje vode korištenjem poluge, sastavni dio seoskih bunara. Sastoji se od dugačke pokretne grede na visokom stupu, kojoj je na jednom kraju uteg (kamen), a na drugome konopac s posudom za zahvaćanje vode.[2]

Zdenac

[uredi | uredi kôd]

Zdenac, bunar, hladenac, kladenac ili studenac je iskopana duboka i podgrađena jama u koju se hvata ili skuplja podzemna voda. U seoskim područjima jama je iznutra ograđena kamenom ili opekom, a nadzemni je dio (grlo), prema lokalnim graditeljskim značajkama, u obliku kocke, prizme ili valjka, izveden od gredica, kamena, opeke, betona, pa i šupljega debla. Voda se crpi posudom (metalnom, ranije i kožnim ili drvenim vjedrom), ovješenom o drvenu kuku ili pričvršćenom na uže. Uže može biti namotano na vodoravno položeno vitlo, koji se pokreće kolom; takvi su bunari zaštićeni i nadstrešnicom. U ravničarskim hrvatskim krajevima uže je pričvršćeno na đeram, dugačku pokretnu gredu, uloženu u visoki stup. Bunari su većinom na dvorištima pojedinačnih kućanstava, ali mogu biti i zajednički za zaselak ili selo; tada su i uobičajena mjesta okupljanja. Javni gradski i samostanski bunari često su bogato umjetnički oblikovani.[3]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. đéram
  2. đeram. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 2016.
  3. bunar. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 2016.
HE
Dio sadržaja ove stranice preuzet je iz mrežnog izdanja Hrvatske enciklopedije i nije slobodan za daljnju upotrebu pod uvjetima Wikipedijine licencije o sadržaju. Uvjete upotrebe uz dano nam pojašnjenje pogledajte na stranici Leksikografskog zavoda