Vadensko more – Wikipedija

Vadensko more
Svjetska baština – UNESCO

Država
Godina uvrštenja	2009. (33. zasjedanje)
Vrsta	Prirodno dobro
Mjerilo	viii, ix, x
Ugroženost	—
Poveznica	UNESCO:1314
Koordinate	53°32′N 6°53′E / 53.53°N 6.88°E / 53.53; 6.88 (WD)
Vadensko more class=notpageimage\| Položaj na karti Njemačke

Vadensko more (njemački: Wattenmeer, nizozemski: Waddenzee, frizijski: Waadsee, donjonjemački: Wattensee, danski: Vadehavet, engleski: Wadden Sea) je ime za vodeno tijelo i pridružena mu obalna "mokra tla" (češki: cs:mokřad, engleski: en:wetland) koja se nalaze između dijela obale sjeverozapadne kontinentalne Europe i Sjevernog mora.

Satelitska slika jugozapadnog (nizozemskog) dijela Vadenskog mora.

Vadensko more se rasprostire od Den Heldera u Nizozemskoj do njegove sjeverne među kod Esbjerga u Danskoj, u ukupnoj duljini od nekih 500 km i ukupne površine od otprilike 10 000 km².

Svojstvene su mu naplavne blatne pličine (nizozemski: Wad, engleski: mudflat, dolnjonjemački i njemački: Watt, danski: Vade) po kojima je i more dobilo i ime, duboki plimni rovovi i otoci koji se nalaze/nastanu usred ovoga. Cijelo područje je bojište za prostor između mora i zemlje. Krajobraz se sveudalj oblikuje pod utjecajem olujnih plima.

Vadensko more je poznato po bogatoj fauni, avifauni i flori. Tu boravi u jednom trenutku do 6.1 milijuna ptica selica, a godišnje na ovom području u prosjeku boravi oko 10 – 12 milijuna ptica. Stoga je danas veliki dio ovog mora zaštićen unutar suradnje triju zemalja (Nizozemska Konzervacijska zona Vadenskog mora i njemački Nacionalni parkovi Donje Saske i Schleswig-Holsteina).

Sjevernofrizijsko more (Danska) 2013. god.

Vlade Nizozemske, Danske i Njemačke su zajedno radile od 1978. na zaštiti ovog mora. Suradnja pokriva upravljanje, nadzor i istraživanje, kao i politička pitanja. Nadalje je 1982. dogovorena zajednička deklaracija o zaštiti Vadenskog mora za usklađenje radnja i poduzimanje mjera u svrhu zaštite ovog mora. God 1997. je konačno usvojen Trostrani plan za Vadensko more. God. 2009., nizozemski i njemački dio Vadenskog mora (66 % cijele obale) je upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi kao najveći sustav neprekinutih pjeskovitih plićaka na svijetu koje se smatra jednim od najvažnijih mjesta za seobu ptica selica iz Afrike u Europu i obratno. God. 2014., u zaštićeno područje je uključeno i dansko pomorsko zaštićeno područje Wadden Sea, ali i njemački nacionalni parkovi Donje Saske i Schleswig-Holsteina.^[1]

Neki Frizi se bave tradicionalnim športom u ovim krajevima, wadlopenom ili šetnjom po morskom plićaku za oseke u Vadenskom moru.

Galerija

[uredi | uredi kôd]

Tuljani na žalu nizozemskog Vadenskog mora
Morske ptice na otoku Nordseeinsel Juist
Vadensko more nedaleko od Wilhelmshavena
Tzv. Wattwagen ("blatna kola") kod Neuwerka
Husum bight, NP Schleswig-Holsteinisches Wattenmeer

Vidi još

[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Vadensko more

Izvori

[uredi | uredi kôd]

↑ Six new sites inscribed on World Heritage List, 23. lipnja 2014. na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 30. lipnja 2014.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

v • u Svjetska baština u Njemačkoj

	Kulturna baština (48)	Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau (Bauhaus Dessau), Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau (ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • Granice Rimskog Carstva - Donji germanski limes (2021.) ⁹⁾ • Granice Rimskog Carstva - Dunavski limes (zapadni dio) (2021.) ¹⁰⁾ • ~~Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.)~~ ¹⁾ • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau ²⁾ (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu⁷⁾ (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) ³⁾ (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Mathildenhöhe, umjetnička kolonija u Darmstadtu (2021.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa⁴⁾ (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • ShUM gradovi: Speyer, Worms i Mainz (2021.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Veliki lječilišni gradovi Europe (Baden-Baden, Bad Ems i Bad Kissingen) (2021.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.)

	Prirodna baština (3)	Bukove prašume u Karpatima i drevne bukove šume u Njemačkoj ⁵⁾ (2007.) • Drevni kop Messel (1995.) • Vadensko more ⁶⁾ (2009.)

	Nematerijalna svjetska baština (3)	Proizvodnja i glazba orgulja (2017.) • Sokolarstvo⁸⁾ (2016.) • Ideja i praksa organizacije zajedničkih interesa u zadrugama (2016.)

¹⁾ Izbrisano s popisa 2009. ²⁾ Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke ³⁾ Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke ⁴⁾ Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja ⁵⁾ Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1] ⁶⁾ Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske ⁷⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2] ⁸⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3] ⁹⁾ Zajednička svjetska baština Nizozemske i Njemačke ¹⁰⁾ Zajednička svjetska baština Austrije, Njemačke i Slovačke

v • u Svjetska baština u Nizozemskoj

	Kulturna baština (9)	Amsterdamski kanali (2010.) • Obrambena linija Amsterdama (1996.) • Polder Beemster (1999.) • Sustav vjetrenjača kod Kinderdijka (1997.) • Kolonije dobrohotnosti, zajedno s Belgijom (2021.) • Pumpe na parni pogon u Lemmeru (1998.) • Krajolik poldera u Schoklandu (1995.) • Rietveld Schröderova kuća u Utrechtu (2000.) • Tvornica Van Nelle (2014.)

	Prirodna baština (1)	Vadensko more¹⁾ (2009.)

	Nematerijalna svjetska baština (1)	Umijeće upravljanja vjetrenjačama mlinovima (2017.)

¹⁾ Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske Luka i središte grada Willemstad na otoku Curaçao (Nizozemski Antili) spada u svjetsku baštinu u Americi

v • u Svjetska baština Danske

	Kulturna dobra (7)	Aasivissuit – Nipisat, Inuitsko lovno područje između mora i leda¹⁾ (2018.) • Christiansfeld, naselje Moravske Crkve (2015.) • Kamene rune, humci i Crkva u Jellingu (1994.) • Dvorac Kronborg (2000) • Kujataa na Grenlandu: nordijske i inuitske farme na rubu ledene ploče¹⁾ (2017.) • Katedrala u Roskildeu (1995.) • Kraljevski lovački krajolik Sjevernog Zealanda (2015.)

	Prirodna dobra (3)	Fjord Ilulissat na Grenlandu¹⁾ (2004.) • Stevns Klint (2014.) • Vadensko more²⁾ (2009.)

¹⁾ Svjetska baština u Americi ²⁾ Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske