Znanost
Znanost | |
Znanost, alegorijski prikaz znanosti, rad Ivana Tišova u Hrvatskom institutu za povijest. | |
Klasifikacija znanosti u Hrvatskoj |
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Znanost je objektivno, sistematizirano i argumentirano znanje o zakonitostima, činjenicama, pojavama i njihovim vjerojatnim uzrocima. Stečeno je i provjereno egzaktnim promatranjem, organiziranim pokusom i pravilnim razmišljanjem.
Također, znanost nije samo skup znanja, već i način razmišljanja i gledanja stvarnosti. Taj se pogled temelji na razumu, logici, kritici, sumnji te objektivnom, slobodnom i samostalnom razmišljanju. Znanost je također objektivna, sustavna, logična, precizna i provjerljiva metoda prikupljanja, opisivanja, klasificiranja, definiranja, mjerenja, eksperimentiranja, uopćavanja, objašnjavanja i vrednovanja iskustvenih činjenica.
Cilj znanosti je istražiti, analizirati, opisati i objasniti stvarnost te odrediti odnos između uzroka i posljedice. Ciljevi znanosti ovise o društvenom, političkom i ekonomskom kontekstu određenog vremena i mjesta. Znanost je često legitimirala društveni poredak i strukture moći, što je često slučaj i danas.
Podjele znanosti po područjima, poljima, granama i ograncima su brojne. Podjela dana u nastavku zasnovana je na preporuci Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).[1]
- 1.1. Matematika
- 1.2. Računalne i informacijske znanosti
- 1.3. Fizika
- atomska i molekularna fizika
- fizika čvrstog stanja
- fizika čestica
- nuklearna fizika
- fizika plazme
- optika
- optička fizika
- akustika
- astronomija
- astrofizika
- astrodinamika
- biofizika
- računalna fizika
- kozmologija
- dinamika
- dinamika tekućina
- kvantna fizika
- fizika materijala
- matematička fizika
- mehanika
- fizika polimera
- 1.4. Kemija
- 1.5. Znanosti o Zemlji i okolišu
- 1.6. Biologija
- 2.1. Građevinarstvo
- 2.2. Elektrotehnika, elektronika i informacijska tehnologija
- 2.3. Strojarstvo
- 2.4. Kemijsko inženjerstvo
- 2.5. Znanost o materijalima
- 2.6. Medicinsko inženjerstvo
- 2.7. Znanost o okolišu
- 2.8. Biotehnologija okoliša
- 2.9. Industrijska biotehnologija
- 2.10. Nanotehnologija
- 2.11. Ostale tehničke znanosti
- 3.1. Temeljne medicinske znanosti
- 3.2. Kliničke medicinske znanosti
- 3.3. Zdravstvene znanosti
- 3.4. Medicinska biotehnologija
- 3.5. Ostale medicinske znanosti
- 4.1. Poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo i pridružene znanosti
- 4.2. Veterina
- 5.1. Psihologija
- bihevioralna analiza
- biološka psihologija
- kognitivna psihologija
- klinička psihologija
- razvojna psihologija
- edukacijska psihologija
- eksperimentalna psihologija
- zdravstvena psihologija
- humanistička psihologija
- industrijska i organizacijska psihologija
- neuropsihologija
- psihologija ličnosti
- psihometrija
- psihologija religioznosti
- psihofizika
- psihologija osjeta i percepcije
- socijalna psihologija
- 5.2. Ekonomija
- 5.3. Pedagogija
- 5.4. Edukacijsko-rehabilitacijske znanosti
- 5.5. Kineziologija
- 5.6. Ostale društvene znanosti
- 6.1. Glazba
- 6.2. Drama
- 6.3. Slikarstvo
- 6.4. Kiparstvo
- 6.5. Arhitektura
- 6.6. Film
- 6.7. Ples
- 6.8. Strip
- 7.1. Povijesne znanosti
- 7.2. Znanost o jeziku i književnosti
- 7.3. Ostale humanističke znanosti
- Ivan Supek, Filozofija znanosti i humanizam (1979.)[2]
- Srđan Lelas, Tihomir Vukelja, Filozofija znanosti (1996.)[3]
- Milan Galović, Uvod u filozofiju znanosti i tehnike (1997.)[4]
- Zoran Primorac, Uvod u filozofiju znanosti] (2005.)[5]
- Anthony O’Hear Uvod u filozofiju znanosti (2007.)[6]
- ↑ http://www.oecd.org/innovation/inno/38235147.pdf
- ↑ Ivan Supek, Filozofija znanosti i humanizam, Liber, Zagreb, 1979. (367 str.); II. izdanje: Školska knjiga, Zagreb, 1995., ISBN 9789530307100; Sadržaj: Od mita do znanosti o kozmosu, Logika, iskustvo i bitak, Transcedentalni mikrokozmos, Filozofija i umjetnost, Etika i povijest, Obzorja humanizma
- ↑ Srđan Lelas, Tihomir Vukelja, Filozofija znanosti : s izborom tekstova, Školska knjiga, Zagreb, 1996. (122 str.), ISBN 9530204299; Sadržaj: Što je znanost; Lingvistički obrat; Teorija i zbilja; Cjelovitost znanosti; Izabrani tekstovi: William Whewell: "O osnovnim idejama", Carl Gustav Hempel i Paul Oppenheim: "Studije logike objašnjenja", Karl Popper: "Znanost: nagađanja i odbacivanja", Stephen Toulmin: "Uzori prirodnog poretka", Willard Van Orman Quine: "Dvije dogme empiricizma", Thomas Samuel Kuhn: "Logika otkrića ili psihologija istraživanja", Paul Feyerabend: "Razum i praksa", Alan Chalmers: "Znanost i sociologija znanja"
- ↑ Milan Galović, Uvod u filozofiju znanosti i tehnike : znanosti i tehnika u razdoblju nagovještaja povijesnog obrata, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 1997. (219 str.), ISBN 9531640599
- ↑ Zoran Primorac, Uvod u filozofiju znanosti, Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar, 2005. (539 str.); II. izdanje: Sveučilište, Mostar, 2010. (650 str.), ISBN 9789958690778; Sadržaj: Uvod - filozofija znanosti, Znanost i modeli objašnjenja, Empirizam i racionalizam, Filozofija i znanost (jedan primjer), Henri Poincaré i filozofija znanosti, Filozofija L. Wittgensteina, Logički pozitivizam, Znanstvena filozofija H. Reichenbacha, Neki primjeri kritike pozitivističkog programa, Pozitivistička slika znanosti i njena kritika, Kritički racionalizam Karla Poppera, Thomas Kuhn - struktura znanstvenih revolucija, Realizam u filozofiji znanosti, Sociološki obrat, Naturalizam, Filozofija I. Kanta, Jedan drugačiji pristup filozofiji i zannosti - fenomenologija, Dodatak, Izbor tekstova
- ↑ Anthony O’Hear Uvod u filozofiju znanosti (An introduction to the philosophy of science; preveli Tomislav Bracanović, Matej Sušnik), Hrvatski studiji, Zagreb, 2007. (190 str.), ISBN 9789536682652
- Znanstvena metoda
- Znanstvena literatura
- Društvene znanosti
- Humanističke znanosti
- Prirodne znanosti
- Tehničke znanosti
- STEM
- Festival znanosti
- Mrežna mjesta
- Zoran Primorac, Uvod u filozofiju znanosti (2010.)
- Neven Ninić, Ivan Kešina, Umiješanost promatrača - jedno od ograničenja znanosti Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. svibnja 2021. (Wayback Machine), Filozofska istraživanja 1-2/2010.
- Davorka Matić, Internalizam racionalnih metodologija i eksterno-socijalna povijest znanosti, Revija za sociologiju, 1-2/1999.
- Hrvatski popularno znanstveni portal