Izvorni kod stranice Lokvarsko jezero

{{Infookvir jezero
| ime             = Lokvarsko jezero
| slika           = LokvarskoJezero1.jpg
| slika_opis      = Lokvarsko jezero.
| lokacija        = [[Gorski kotar]]
|širina-stupnjevi = 45
|širina-minute    = 21
|širina-sekunde   = 00
|širina-oznaka    = N
|dužina-stupnjevi = 14
|dužina-minute    = 44
|dužina-sekunde   = 00
|dužina-oznaka    = E
|iso-regija       = HR-08
| površina        = 
| zapremina       = 
| dubina          = 
| visina          = 
| širina          = 
| dužina          = 
| vrsta           = [[umjetno jezero]]
| pritok          = [[Lokvarka]]
| ulijeva         = u potok Križ
| države          = {{ZD|HRV}}
}}
'''Lokvarsko jezero''' ('''Omladinsko jezero'''), [[umjetno jezero]] koje je nastalo kada je rijeka [[Lokvarka]] zaustavljena je u radnim akcijama, koje su trajale neprestano od 1952. do 1955., a negdašnju zelenu dolinu s [[naselje]]m i 3 [[pilana|pilane]], te nekoliko kilometara popularne goranske ceste [[Lujzijana|Lujzijane]], prekrilo je zeleno-plavo [[umjetno jezero]] duboko 40 [[metar]]a. Obitelji naselja Srednji jarak, koje su se naselile na tom mjestu nakon izgradnje Lujzijane 1805., zauvijek su iseljene. Premda je Lokvarsko jezero umjetno jezero, ono se skoro savršeno uklopilo u [[prirodni okoliš]] prelijepih [[Gorski kotar|goranskih]] [[Crnogorična šuma|crnogoričnih šuma]], pa danas predstavlja iznimnu [[turizam|turističku]] atrakciju i omiljeno je mjesto [[šport]]aša i [[Rekreacija|rekreativaca]]. Na jezeru je održano I. svjetsko prvenstvo u podvodnoj orijentaciji, te brojne međunarodne [[veslanje|veslačke]] regate, a od 1978. ovdje se održava tradicionalni susret [[Planinarstvo|planinara]], [[bicikl]]ista i ostalih ljubitelja prirode pod nazivima POJ i BOJ (pješice ili biciklom oko jezera). Lokvarsko je jezero i omiljeno boravište [[Ribolov|ribiča]], jer je bogato [[Klen (riba)|klenom]], [[šaran]]om, karasom, [[pastrva]]ma i drugim vrstama [[ribe|riba]]. Pedantni ribiči su zabilježili da je baš u Lokvarskom jezeru 1973. ulovljena najveća riječna pastrva u svijetu, teška nevjerojatnih 25,40 [[kilogram]]a. Lokvarsko jezero se nalazi u blizini mjesta [[Lokve]]. 

==Historija== 
Prvobitni naziv Lokvarskog jezera bio je Omladinsko jezero, u čast na graditelje velike [[brana|brane]], koju su stvorile omladinske radne brigade od 1952. do 1955. U dokumentima iz tog vremena stoji da je bilo "više stotina radnih brigada u kojima je bilo 27 tisuća brigadira i brigadirki", dobrovoljaca. No, u razgovorima s tadašnjim brigadirima, rad i nije bio baš uvijek dobrovoljan, ali jest bio besplatan. Tada se, istina potiho da zlo ne čuje, govorilo: "Dobrovoljno - moraš!"Ne  smije se zaboraviti da su u izgradnji  učestvovali  i njemački te domaći ratni zarobljenici.

Jedan od bivših akcijaša Umberto Vidari je izjavio o radnoj akciji:
: "Bilo je jako, jako naporno, radilo se i danju i noću… Kariola, kramp i lopata, to je bila sva mehanizacija. Ali… bilo je i lijepih trenutaka. Drugarice brigadirke radile su i živjele zajedno s drugovima brigadirima pa je bilo i romansa, a neki su udarnici završili i pred matičarem, a neki, možda, kasnije tajno i pred oltarom. Bilo kako bilo, izgradnja takve brane, kakva je do tada u cijelom svijetu postojala samo na dalekim [[Filipini]]ma, bila je pravi pothvat. Tada je nekoliko omladinki i omladinaca izgubilo život, više ih je ozlijeđeno, a neki su postali trajni invalidi. "Napredak traži žrtve", pisalo je u tadašnjim tiskovinama. Unatoč složenosti i težini posla, omladinci su uz pomoć robijaša godine 1954., na lokaciji antičkog naziva Homer uspješno i, dakako, prije roka izgradili nasutu branu visoku 48 metara, koja tamo stoji i danas."

U zapisima diplomiranog građevinskog [[inženjer]]a Stanka Manestra stoji:
: "Radne obveze, koje su preuzimale omladinske radne brigade, bile su svetinja. Tako je, primjerice, za nabijanje [[Glina (tlo)|gline]] u klinu brane Lokvarka postavljen vrlo kratak rok zbog opasnosti nadolaska velikih voda. Omladinci su radili u tri smjene. Rok za dovršenje bio je u 6 sati ujutro, jednoga dana. Navečer sam obišao radove i zaželio omladincima puno uspjeha. Oko 0,30 sati ujutro probudilo me lupanje na vratima barake. Otvorim prozor pred kojim je stajao zapovjednik brigade u pratnji nekoliko omladinaca. Slijedio je raport: "Druže inženjeru. Obavještavam vas da je naša brigada izvršila zadatak na nabijanju gline u klinu brane pet i pol sati prije roka!" Krilatica toga vremena "druže, snađi se", vidljiva je iz još jednog zapisa inženjera Manestra: "Jasno definirani radni zadaci bili su apsolutna obveza. Natjecanje u ostvarivanju i premašivanju rezultata bio je stalan način rada. Pobjednička prijelazna zastavica išla je često s jednog gradilišta na drugo (Tribalj, Razromir, Desni, Kobiljak, Lič, Bajer). U takvoj situaciji nestaje nam na gradilištu kolosijeka [[cijev]]i i štapina. Građevna uprava iz [[Fužine|Fužina]] nije imala tog materijala. Saznali smo da je naše susjedno gradilište osiguralo određenu zalihu i dobro je prikrilo. Noću je riješen problem. Ekipa jakih i hrabrih uspješno je, na ilegalan način, "posudila" određeni materijal, prebacila ga na gradilište, i noćna je smjena nastavila rad. Tog mjeseca prijelazna je zastavica bila naša." <ref>[http://www.hep.hr/hep/publikacije/vjesnik/258.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305175327/http://hep.hr/hep/publikacije/vjesnik/258.pdf |date=2016-03-05 }} "HEP Vjesnik 257/258" www.hep.hr/hep/publikacije/vjesnik.aspx, 2012., vidi dopusnicu [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja/Ostalo#HEP Vjesnik|HEP Vjesnik]].</ref>

==Hidroenergetski sustav Vinodol==
{{Glavni|Hidroelektrana Vinodol}}

Osnovni '''hidroenergetski sustav (HES) Vinodol''' sastoji se od Lokvarskog jezera, Crpne stanice Križ (CS Križ), spojnog tlačnog tunela [[Lokvarka]] - [[Ličanka]], [[Crpna hidroelektrana Fužine|Crpne hidroelektrane Fužine]], Vrelo (4,8 MW), umjetnog jezera [[Bajer]], Reverzibilne hidroelektrane Lepenica ili RHE Lepenica (1,326 MW), [[Lepenica (jezero)|umjetnog jezera Lepenica]], Retencije [[Potkoš]], Crpne stanice Lič (CS Lič), gravitacijskog zahvata ili kanal Benkovac, [[tunel]]a, armirano-betonskog cjevovoda i [[čelik|čelično]] [[tlačni cjevovod|tlačnih cjevovoda]] sveukupne duljine 18,8 [[kilometar]]a, derivacijskog dovoda ([[provodnici vode]]) duljine od približno 10,5 kilometara do [[Tribalj|Triblja]], te [[Hidroelektrana Vinodol|HE Vinodol]] u Triblju (94,5 MW). Hidroenergetski sustav Vinodol koristi vode vodotoka [[Gorski kotar|Gorskog Kotara]]: [[Lokvarka]], Križ potok, [[Ličanka]] s pritokama Kostanjevicom i Lepenicom, [[Potkoš]], Benkovac, Potok pod grobljem, a [[umjetno jezero|umjetna jezera]] su Lokvarsko jezero, [[Bajer]], [[Lepenica]], te [[Potkoš]]. <ref>[http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/zapad/vinodol.aspx] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120830171258/http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/zapad/vinodol.aspx |date=2012-08-30 }} "HE Vinodol" www.hep.hr, 2012.</ref>

Ukupni [[Hidroenergija|hidropotencijal]] (maksimalna mogućnost akumuliranja) u umjetnim jezerima HES Vinodol je 41 563 x 10<sup>6</sup> [[Kubični metar|m<sup>3</sup>]] vode. Ukupni korisni (iskoristivi) [[obujam]] vode u umjetnim jezerima HES Vinodol iznosi 40 593 x 10<sup>6</sup> m<sup>3</sup>, za moguću proizvodnju [[vodna turbina|vodnih turbina]] HE Vinodol u Triblju. Hidroenergetski potencijal Vinodol, s jedne strane, rezultat je velikog raspoloživog pada (kotline Ličanke i Lokvarke s njihovim pritocima nalaze se na više od 700 metara nad morem, dok je [[Vinodolska dolina]] - gdje je smještena HE Vinodol, na približno 60 metara nad morem), što je jedan od najvećih ostvarenih padova na hidroenergetskim postrojenjima u Europi. S druge strane, raspoložive količine vode razmjerno su skromne i podložne znatnim promjenama [[Volumni protok|protoka]]. Ukupna veličina sliva svih voda tog područja iznosi 80,8 [[Četvorni kilometar|km<sup>2</sup>]], dok se [[nadmorska visina]] kreće između 700 i 1 100 metara. Ukupni prosječni godišnji [[Volumni protok|dotok]] HES Vinodol iznosi 3,27 [[Kubni metar u sekundi|m<sup>3</sup>/s]], a prosječna godišnja količina [[Oborina|oborine]], mjerena u [[Meteorološka postaja|meteorološkoj postaji]] kod CHE Fužine kao reprezentativnom mjestu za HES Vinodol, iznosi 2 600 [[metar|mm]] ([[litra|litara]] po [[Četvorni metar|četvornom metru]] godišnje). 

===Crpna stanica Križ===
'''Crpna stanica Križ''' ili '''CS Križ''' ima namjenu da se u akumulaciju [[Lokvarsko jezero|Lokvarskog jezera]] ubacuje vodu [[potok]]a Križa, koji se u rijeku Lokvarku ulijeva nizvodno od [[brana|brane]] umjetnog jezera. U tu svrhu je izgrađen [[bazen]] obujma oko 6000 m<sup>3</sup> pored strojarnice u kojoj su smještene 4 vertikalne [[crpka|crpke]] kapaciteta dobave 400 [[litra|l]]/[[sekunda|s]], visine dobave 24 metra, s pogonskim [[elektromotor]]om snage 140 [[vat|kW]], te jedna crpka kapaciteta 700 l/s, dobavne visine 24 metra s pogonskim elektromotorom 200 kW. Na taj se način za pohranjivanje 1 m<sup>3</sup> vode troši 0,08 [[vatsat|kWh]], a ta voda zatim stvara [[energija|energiju]] od 1,6 kWh padom do podzemne strojarnice HE Vinodol.

===Umjetno jezero Bajer===
Lokvarsko i [[Bajersko jezero]] povezani su tlačnim tunelom Lokvarka – Ličanka ukupne duljine 3 456 [[metar]]a, [[promjer]]a 2,4 metra, s kojim se odvodi voda iz Lokvarskog jezera u jezero Bajer. Maksimalan [[volumni protok]] kroz tlačni tunel je 10 [[Kubni metar u sekundi|m<sup>3</sup>/s]]. Ovaj [[tunel]] služi također za prepumpavanje vode u slučajevima velikih valova [[Ličanka|Ličanke]] u veće Lokvarsko jezero. Tlačni tunel, neposredno prije zasunske komore, završava se [[čelik|čeličnim]] [[tlačni cjevovod|tlačnim cjevovodom]] s kojim se dovodi voda u [[Crpna hidroelektrana Fužine|crpnu hidroelektranu Fužine]].

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Hidrografija Hrvatske}}

[[Kategorija:Umjetna jezera Hrvatske|Lokvarsko jezero]]