Izvorni kod stranice Lukovdol

{{Naselje u Hrvatskoj
|ime = Lukovdol
|regija = 
|županija = [[Primorsko-goranska županija]]
|općina = [[Vrbovsko]]
|mikroregija = [[Gorski kotar]]
|najgrad = 
|površina = 6,164
|nadvisina = 349
|z. širina = 45.428 
|z. dužina = 15.129
|brojstan = 157
|gustoća = 25,47
|domaćinstva = 
|pošta = 51328 Lukovdol
|pozbroj = +385 (0)51
|autooznaka = DE
|karta2           =Primorsko-goranska županija
|naziv karte2    = [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranske županije]]
|slika =Lukovdol u proljece.jpg|
|slika_opis =Lukovdol u proljeće|
}}
'''Lukovdol''' (lokalno '''Ljukovdol'''), selo u [[Gorski kotar|Gorskom kotaru]], [[Primorsko-goranska županija]]. 

== Smještaj ==
Lukovdol se nalazi u sjeveroistočnom dijelu Gorskog kotara, na području Grada [[Vrbovsko]], 5 km sjeverozapadno od [[Severin na Kupi|Severina na Kupi]], na nadmorskoj visini od 349 m. Smješteno je na županijsko prometnici, udaljen oko 2 km od stare [[Lujzijana|Lujzijanske ceste]] koja povezuje [[Rijeka|Rijeku]] i [[Zagreb]]. 

== Zemljopis ==
Lukovdol je [[Kupa|pokupsko]] naselje. Između Lukovdola i Kupe se uzdiže brdo ''Umol'' s najvišim vrhom ''Debeli rt'' (402 mnm). S južne strane je brdo ''Srednja gora'' (607 mnm). U daljnjoj okolini se ističu vrhovi ''Lovnik'' (902mnm), ''Vučnik'' (594mnm) na kojem je smješten [[Televizija|tv]] odašiljač, ''Litorić'' (877mnm) gdje se nalazi [[Šumarstvo|šumarska]], [[lov]]ačka kućica(688m). S vidikovca ''Orlova stijena'' (586mnm) se vidi veliki dio doline rijeke Kupe te sela [[Slovenija|slovenskog]] pokuplja. 

== Gospodarstvo ==
Osnovu gospodarstva čini [[poljodjelstvo]], prerada drveta te [[tekstilna industrija]]. [[2003.]] g. u [[požar]]u je uništena lokalna [[pilana]].

U Lukovdolu radi [[pošta]], trgovina, [[kafić]].

[[Datoteka:Kupa Lukovdol (Breg).jpg|mini|200px|lijevo|Rijeka [[Kupa]] jedan je od najvećih potencijala za razvoj turizma Lukovdolskog kraja]]
Očuvana priroda i ljepota krajolika, dolina rijeke [[Kupa|Kupe]], [[Planinarstvo|planinarske]] staze, velike šumske površine, dobri su preduvijeti za razvoj [[Turizam|turizma]].

== Stanovništvo ==
Prema zadnjem popisu stanovništva iz [[2001.]] g. u Lukovdolu je živjelo ''157 stanovnika'', s okolnim selima 287.

Obližnja manja sela jesu: [[Blaževci (Vrbovsko)|Blaževci]], ''Dolenci(Grišniki)'' , ''Draga Lukovdolska'', ''Gorenci'', [[Lesci (Breg)|Lesci]], ''Nadvučnik'', ''Plemenitaš'', ''Podvučnik'', ''Rtić'', ''Štefanci'', ''Vučnik'', ''Zapeć'', ''Zaumol''.

Lukovdolski kraj, kao i čitav Gorski kotar, već više od stotinu godina je izrazito [[Depopulacija|depopulacijsko]] područje. Do toga osobito dovodi kontinuirano iseljavanje žitelja iz tih krajeva poglavito u velike gradove Rijeku, [[Karlovac]], Zagreb. Prema popisu iz [[1890.]] g. u Lukovdolu živjelo 437 stanovnika.

== Povijest ==
Prvi podaci o Lukovdolu postoje u [[Modruški Urbani|Modruškim Urbanima]]. U to vrijeme Lukovdol je kao i susjedni Severin pripadao [[Modruška biskupija|Modruškoj biskupiji]] i imao istu vlastelu, [[Frankapani|Frankopane]] ([[knez]]ove [[Krk|Krčke]]). Lukovdol se '''spominje [[1450.]] godine''' nakon raspodjele dobara Frankopana.

Nešto kasnije, [[1486.]] g., navode se Lukovdol, [[Vrbovsko]], [[Gomirje]] i [[Bosiljevo]] kao vlasništvo kneza [[Bernardin Frankapan|Bernardina Frankopana]]. Spominje se i [[1558.]] godine pri popisu štete od [[osmanlije|Turskih]] pljački i uništavanja kojom prilikom se navodi da je lokalna crkva bez [[zvonik]]a, a spominju se i sela ''Gornja'' i ''Donja'', danas ''Gorenci'' i ''Dolenci'', te ''Kula'' koja je vjerojatno bila na mjestu današnje kuće „Flajnikovih“ za koju još i danas u [[Zemljišne knjige|zemljišnim knjigama]] piše da im je kuća i dvorište u ''Kuli''. [[Fortifikacija|Kula]] je služila kao utočište i obrana lokalnog stanovništva od čestih Turskih prodora u ove krajeve.

[[Datoteka:Dvorac Severin na Kupi.jpg|mini|200px|[[Frankapani|Frankopanski]] [[dvorac]] u susjednom selu [[Severin na Kupi|Severinu na Kupi]]]]
U Severinu je iz tog doba i [[dvorac]] vlastele. Kako bi se smjenjivali vlasnici dvorca smjenjivali bi se i gospodari ovih krajeva. [[Zrinsko-frankopanska urota|Propašću Zrinskih-Frankopana]] [[1671.]] godine dvorac preuzima [[Grofovi Oršić|grofovska obitelj Oršić]] u cijem je vlasništvu od [[1682.]]-[[1823.]] godine. Potom ga kupuje plemić [[Ambroz Vranyczany|Ambroz Vranićan]]. Ni za Oršića ni za Vranićanija uvijeti života u Lukovdolskom kraju nisu bili lagani. Nakon Vranićana dvorac posjeduje [[zagreb]]ački poduzetnik [[Vladimir Arko]] od [[1932.]] - [[1945.]] godine. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] dvorac je [[Nacionalizacija|nacionaliziran]], a sada je u vlasništvu Grada Vrbovskog, no, zbog nedostatka kapitalnih ulaganja, u ruševnom stanju.


== Pruga ==
Zanimljiv je podatak da je pokraj Lukovdola trebala prolaziti [[željeznička pruga]] koja bi povezivala [[Črnomelj]] u susjednoj [[Slovenija|Sloveniji]] i [[Vrbovsko]] te dalje prema [[Rijeka|Rijeci]]. Godine [[1939]]. g. započeti su radovi na dijelu od [[Severin na Kupi|Severina]] prema ''Stubici'', tako da su u blizini Lukovdola još i danas vidljivi nedovršeni djelovi trase. [[Tunel]] ''Lovnik'' čak je i probijen. Međutim, nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] više nije bilo interesa za izgradnju te pruge.

== Znamenitosti ==
Lukovdol je najpoznatiji po rodnoj kući [[pjesnik]]a [[Ivan Goran Kovačić|Ivana Gorana Kovačića]]. Tu se svake godine održava pjesnička manifestacija [[Goranovo proljeće]].

[[Datoteka:Crkva sv.Marije.JPG|mini|200px|lijevo|Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Lukovdolu]]
U središtu mjesta je ''crkva [[Majka Božja|Uznesenja Blažene Djevice Marije]]''. Prema [[Modruški Urbani|Modruškim urbanima]] crkva je postojala već oko [[1550.]] godine, ali je usred [[Osmanlije|turskih]] nasrtaja porušena nekoliko puta. Današnja je sagrađena [[1604.]] godine na temeljima stare. U to vrijeme nastaje i župa Lukovdol. Pod župu Lukovdol spadaju crkve u ''Rtiću'', ''Damlju'', ''Osojniku'' i [[Veliki Jadrč|''Velikom Jadrču'']] te [[Kapela|kapele]] u ''Močilama'' i Severinu. Župa broji oko 300 domaćinstava s oko 900 župljana. Dan crkve slavi se [[15. kolovoza]].

U zaseoku ''Rtiću'', sjeveroistočno od Lukovdola, je crkva [[Franjo Ksaverski|sv.Franje Ksaverskog]]. Iz 17. je stoljeća i jedna je od najstarijih crkava u ovom dijelu Gorskog kotara. Nakon godinama propadanja crkva je nedavno obnovljena. Dan crkve je [[3. prosinca]].
 
U susjednom [[Severin na Kupi|Severinu na Kupi]] su ruševine [[Frankapani|Frankopanskog]] dvorca.

== Obrazovanje, kultura, sport ==
U selu postoji [[škola]], ''Memorijalni [[muzej]] I.G.Kovačić'', [[Vatrogasci|vatrogasni]] dom, dom kulture, igraonica za djecu, [[amfiteatar]] sa spomenikom Goranu, [[nogomet]]no igralište.

[[Datoteka:Muzej-Rodna kuca I.G.Kovacica.jpg|mini|200px|desno|Muzej-Rodna kuća I.G. Kovačića]]
''Muzej'' u Lukovdolu ima naziv prema pjesniku Ivanu Goranu Kovačiću i u njegovoj je rodnoj kući koja se nalazi u središtu mjesta preko puta crkve na broju 8. Na kući je memorijalna ploča. U blizini muzeja na maloj uzvisini smješten je [[amfiteatar]] i spomenik I.G. Kovačiću, kipara [[Vojin Bakić|Vojina Bakića]]. U neposrednoj blizini je i dom kulture, u kome se održavaju manifestacije, priredbe i slično. [[Muzej]] je nekada bio je u sklopu "narodne revolucije" i nije bio stalno otvoren. Početkom devedesetih u dio je ''Hrvatskog povjesnog muzeja'', a [[2003.]] godine je otvorena stalna izložba. Kuću je sagradio Goranov djed [[1905.]] godine jer je prijašnja stradala u [[požar]]u. Obnovljena je 1932. godine. 

Škola u Lukovdolu sagrađena je [[1874.]] godine. Također ima naziv prema spomenutom pjesniku koji se u njoj i školovao. To je područna škola, nastava se odvija za prva tri razreda. Nalazi se u središtu sela preko puta crkve.

== Kekavica ==
'''Kekavica''' je oblik [[Kajkavsko narječje|kajkavskog narječja]] koji se govori u Lukovdolu. ''Ke'' je lokalna verzija upitno-odnosne zamjenice ''što'', čija je upotreba specifična isključivo za lukovdolski kraj jer već se već u obližnjim selima kaže ''Kaj''. Osim toga govori okolnih naselja imaju i mnogo odlika [[Čakavsko narječje|čakavskog narječja]]. 

Osim zamjenice ''Ke'', ''Ljukovski govor'' obilježava i dijelom čakavski, a ponekad [[Bela Krajina|belokranjskim]] naglasak. Neke od riječi na kekavici su: ''ljuk''-luk, ''gljuh''-gluh, ''pljug''-plug, ''se''-sve, ''čeresnja''-trešnja, ''gdo''-tko, ''droban''-sitan, ''glibok''-dubok, ''plovan''-župnik, ''sakojake''-svakakve, ''vavek''-uvjek, ''vre''-već, ''fkrasti''-ukrasti itd.
 
U doba [[Ilirske provincije|Ilirskih provincija]] 1809. – 1813. godine došlo je do značajnih promjena u ''Ljukovskom govoru'' uglavnom zbog doseljavanja novog stanovništva. Uz starosjedilačka [[prezime]]na Babić, Lesac, Vrbanac, javljaju se i nova prezimena Kobe, Maršal, Gerve. Ipak, najveće promjene događaju se u suvremeno doba jer specifična lukovdolska kekavica uslijed [[Globalizacija|globalizacije]] postupno nestaje.

== Udruge ==
[[Datoteka:Vatrogasni dom.jpg|mini|200px|[[Vatrogasci|Vatrogasni]] dom DVD-a Lukovdol]]
Nekoliko je udruga koje aktivno djeluju: ''DVD Lukovdol'', ''Udruga žena "pri Kupe"'', Dječja udruga ''Krijesnice'', [[lov]]ačko društvo ''Lipov vrh''.

''DVD Lukovdol'' broji oko 70 članova. Prilikom intervencija djeluje na području Lukovdola i obližnjih mjesta. ''Vatrogasni Dom'' nalazi se u središtu mjesta. Svečano je otvoren [[2006.]] godine nakon višegodišnjih radova. Službeno se godinom osnivanja DVD-a drži [[1931.]], ali postoje i podaci prema kojima je formirano puno ranije, krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]].

== Poznate osobe ==
* [[Ivan Goran Kovačić]]
== Izvori ==
* [http://www.scribd.com/doc/27687427/Ivan-Goran-Kova%C4%8Di%C4%87-Pjesme Pjesme I.G.Kovačića i kekavica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100329021517/http://www.scribd.com/doc/27687427/Ivan-Goran-Kova%C4%8Di%C4%87-Pjesme |date=2010-03-29 }}
* [http://www.delnice-dekanat.com/lukovdol.htm Delnički dekanat o župi Lukovdol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070703075654/http://delnice-dekanat.com/lukovdol.htm |date=2007-07-03 }}

== Literatura ==
* Benyovsky, Lucija: ''Memorijalni muzej Ivan Goran Kovačić u Lukovdolu'', Hrvatski povijesni muzej, Zagreb, 1846.
* Lopašić, Radoslav: ''Oko Kupe i Korane'', Matica Hrvatska, 1895.

[[Kategorija:Naselja u Primorsko-goranskoj županiji]]