Izvorni kod stranice Příbram

{{Infookvir naselje
| ime                  = Příbram
| ime_genitiv          = 
| izvorno_ime          = 
| nadimak              = 
| geslo                =

| slika_panorama       = Pribramske Hradcany.jpg
| veličina_slike       = 
| opis_slike           =

| slika_zastava                = Flag of Pribram.svg
| slika_zastava_veličina       = 
| slika_pečat                  = 
| slika_pečat_veličina         = 
| slika_grb                    = Příbram CoA CZ.svg
| slika_grb_veličina           =

| slika_karta          = 
| veličina_karte       = 
| opis_karte           = 
| slika_karta1         = 
| veličina_karte1      = 
| opis_karte1          = 
| slika_lokacijska_karta_država = Češka
| slika_lokacijska_karta_opis   =

| širina-stupnjevi = 49 | širina-minute =  41 | širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 14 | dužina-minute =  00| dužina-oznaka = E

| lokacija_ime         = [[Država]]
| lokacija_info        = [[Češka]]
| lokacija1_ime        = [[Češke samoupravne pokrajine|Pokrajina]]
| lokacija1_info       = [[Središnja Češka]]
| lokacija2_ime        = [[Češki okruzi|Okrug]]
| lokacija2_info       = [[Okrug Příbram|Příbram]]
| lokacija3_ime        = 
| lokacija3_info       =

| utemeljenje_ime      = 
| utemeljenje_datum    = 
| osnivač              = 
| nazvan_po            =

| dijelovi             = 
| vrsta_dijelova       = 
| d1                   = <!-- do d50 -->

| vrsta_vlasti         = 
| vlast_bilješke       = 
| titula_vođe          = [[Gradonačelnik]]
| ime_vođe             = Jindřich Vařeka
| stranka_vođe         = [[ANO 2011.|ANO]]

| površina_bilješke    = 
| površina_ukupna      = 33,41 
| površina_kopna       = 
| površina_vode        = 
| postotak_vode        =

| visina               = 502 m
| visina_izvor         = 
| visina_max           = 
| visina_min           =

| stanovništvo_godina  = 1. januara 2015.
| stanovništvo_bilješke= 
| stanovništvo         = 33.160<ref name="popis15">(češki)  [https://www.czso.cz/documents/10180/20556287/1300721503.pdf Počet obyvatel v obcích České republiky k 1. 1. 2015 &#91;online&#93;.], Češki statistički ured, Prag, objavljeno 1. januara 2015., pristupljeno 1. januara 2016.</ref>
| stanovništvo_gustoća = 995,52 st./km²

| vremenska_zona       = UTC
| utc_pomak            = +1
| vremenska_zona_DST   = 
| utc_pomak_DST        = 
| poštanski_broj       = 261 01
| pozivni_broj         = 
| gradovi_prijatelji   = {{ZD|NIZ}} [[Datoteka:Hoorn wapen 2.svg|22px]] [[Hoorn]] <br /> {{ZD|FRA}} [[Datoteka:Blason ville fr Villerupt (Meurthe-et-Moselle).svg|22px]] [[Villerupt]] <br /> {{ZD|RUS}} [[Datoteka:Chehov coa.png|22px]] [[Čehov (Moskovska oblast, Rusija)|Čehov]] <br /> {{ZD|NJE}} [[Datoteka:DEU Freiberg COA.svg|22px]] [[Freiberg]] <br /> {{ZD|SLK}} [[Datoteka:Coat of Arms of Kežmarok.svg|22px]] [[Kežmarok]] <br /> {{ZD|NJE}} [[Datoteka:DEU Koenigs Wusterhausen COA.svg|22px]] [[Königs Wusterhausen]] <br /> {{ZD|NJE}} [[Datoteka:DEU Altoetting COA.svg|22px]] [[Altötting]]

| web_stranica         =

| bilješke             = 
}}
'''Příbram''' ([[njemački jezik|njem.]] ''Freiberg in Böhmen, Przibram or Pribram'') češki je grad u [[Češke samoupravne pokrajine|samoupravnoj pokrajini]] [[Središnja Češka|Središnjoj Češkoj]] sa 33.160 stanovnika.<ref name="popis15"/> Grad je smješten uz tok rijeke [[Litavka (rijeka)|Litavke]] 60 kilometara jugozapadno od [[glavni grad|glavnog grada]] [[Prag]]a. Budući da se nalazi u podnožju lanaca brežuljaka Brdy, grad je historijski bio poznat po [[rudarstvo|rudarstvu]] i [[metalurgija|metalurgiji]].

Grad je i poznat kao arheološko nalazište [[meteorit]]a, koji je [[7. aprila]] [[1959.]] pao na području grada. Pronađen je u četiri komada ukupne mase 5,8 kilograma.<ref>{{eng oznaka}} Z. Ceplecha, [http://articles.adsabs.harvard.edu/cgi-bin/nph-iarticle_query?1961BAICz..12...21C "Multiple fall of Příbram meteorites photographed"], Astronomski institut Čehoslovačke, svezak 12, str.21</ref>

== Historija ==
=== Od legendi do srednjeg vijeka ===
Příbram se nekoliko puta spominje u starim češkim [[legenda]]ma zapisanih u djelu ''Annales Bohemorum'' pisca Vjenceslava Hajeka iz prve polovice [[16. vijek]]a. Legende govore o princezi Libuši koja je svojim proročanstvima predvidjela uništenje [[rudnik]]a u cijelom kraju. U obje legende spominje se i vađenje (eksploatacija) [[srebro|srebra]] u lokalnim rudnicima.

Hájek u svojem djelu piše i o podrijetlu imena grada, iako [[etimologija]] za sada još nije uspjela objasniti nastanak imena grada. Neki povjesničari i etimolozi smatraju da ime grada izvedeno od imena neke utjecajne osobe u vrijeme gospodarskog uzleta grada; vjerojatno nekog utjecajnog [[Trgovac|trgovca]] ili [[gradonačelnik]]a.

Od prvog pisanog spomena grada [[1216.]] godine sva poljoprivredna zemljišta i [[Poljoprivreda|gospodarstva]] nalazila su se u vlasništvu [[Praška nadbiskupija|Praške nadbiskupije]], koja je kao vlasnik ta dobra nastojala očuvati. [[Arnošt od Pardubica]], prvi [[Dodatak:Popis nadbiskupa Praške nadbiskupije|praški nadbiskup]], dao je tokom svojeg [[episkopat]]a izgraditi gradski [[dvorac]]. Tokom [[Husitski ratovi|Husitskih ratova]] u 15. vijeku bio je na strani [[reformacija|reformatora]], pa je i četiri puta bio opljačkan od strane katoličkog [[Plemstvo|plemstva]].

Nadbiskup Zdeněk Zajíc od Hasenburka gradu je dao gradske povlastice, koje je i [[1463.]] potvrdio i sam češki kralj [[Juraj Podjebradski]]. Titulu [[slobodni kraljevski grad|slobodnog kraljevskog grada]] Příbram je dobio od kralja [[Vladislav II. Jagelović|Vladislava II. Jagelovića]] [[1496.]] godine. Unatoč povlasticama, grad je ekonomski slabio zbog visokih rashoda i troškova gradskih vlastodržaca i jačanja [[siva ekonomija|sive ekonomije]].

=== Suvremena historija ===
[[Datoteka:Ševčínský důl (těžní věž).jpg|mini|desno|Rudnik Ševčinský.]]
Zapisi o pronalasku novih nalazišta [[srebro|srebra]] i [[željezo|željeza]] u rudarskim se knjigama prvi put pojavljuju početkom [[16. vijek]]a. Godine [[1579.]], [[Rudolf II., car Svetog Rimskog Carstva]], uzigao je grad nazvavši ga "Kraljevskim rudarskim gradom". No, [[Tridesetogodišnji rat]] odigrao je veliku ulogu u smanjivanju gradske populacije i pokušaja nove rekatolizacije stanovništva, koju su podržali i [[redovnici]] iz [[Svatá Hora|Svate Hore]], poznatog katoličkog hodočastilišta.

[[17. vijek]] doveo je do svojevrsnog rudarskog procvata i ponovnog ekonomskog razvitka grada. Ipak, grad je veliki udio u [[dobit]]i od rudarstva bio prisiljen dati Bečkoj vladi, što je ubrzo usporilo razvoj grada i dovelo do ekonomske stagnacije. Ova stagnacija došla je u vrijeme najveće količine iskopanoga srebra, na samom vrhuncu rudarstva krajem [[18. vijek]]a. Unatoč stagnaciji i visokim [[namet]]ima, Příbram je sa svojih pet gradskih rudnika, sve do [[1920.]] bio jedan od najmodernijih i najprofitabilnijih rudarskih mjesta u [[Evropa|Evropi]]. Izrada obrazovnih sadržaja i kvalitetno [[obrazovanje]] mladih na Rudarskoj akademiji svakako su jedni od faktora, koji su i omogućili veliki razvoj i rudarstva, a neizravno time i trgovine, obrta i cjelokupne okolice. Rudarnik svete Marije teško je stradao u [[požar]]u [[1892.]], pri čemu je poginulo 319 rudara, a osim ljudskih života izgubljena je i velika količina vrijedne sirovine.

Početkom [[20. vijek]]a Příbram postaje obrazovno i kulturno središte [[Središnja Češka|Središnje Češke]], uz [[Ostrava|Ostravu]], [[Kladno]] i [[Mlada Boleslav|Mladu Boleslav]]. Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] příbramski okrug bio je poznat po jakom [[Partizani|partizanskom otporu]] [[Nacisti|nacističkim okupatorima]]. Kao odgovor na jačanje otpora, Reichinspektor [[Reinhard Heydrich]] dao je [[1942.]] pogubiti studenta Anthonija Stočesa, njegova oca i ravnatelja Příbramske gimnazije Josefa Lukeša. Njihovu životnu priču opisao je pisac Jan Drda u svom djelu ''Vyšší princip'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Visoki princip''). General [[Richard Tesařík]], narodni junak [[SSSR]]-a i vođa skupine "Oliver" sovjetskog pokreta otpora<ref>(češki) Milan Kopecký, [http://www.rozhlas.cz/wwii/lide_csr/_zprava/138293 Téčka Čechoslováků na dukelské kótě 694], [[Češki radio]], 24. oktobra 2004.</ref>, pogubljen je u [[Brandenburg]]u [[1945.]] godine, na samom kraju rata.

Početkom [[maj]]a [[1945.]] cijeli grad je oružano ustao protiv okupatora, a samoproglašena "češka vlast" preuzela je upravu nad gradom, nakon čega su jedinice [[Wehrmacht]]a proglasili izvanredno stanje i pristale na pregovore. Nakon pregovora, dogovoreno je mirno povlačenje njemačkih snaga i predaja grada u ruke sovjetskih partizana. Prilikom predaje grada, partizani su uzbuđeno klicali svoju krilaticu ''Smrt fašizmu'' ([[Češki jezik|češ.]] '' Smrt fašismu'', [[Ruski jezik|rus.]] Смерть фашизма). Kapetan Jevgenij Antonovich osobno je nadgledao primopredaju grada, iako su mnogi njemački vojnici već i prije sklapanja mira napustili položaje dalje prema [[zapad]]u. No, mnoge njih su, prije prelaska same crte razgraničenja, na gradnicama dočekale spremne sovjetske snage koje su general von Pücklera natjerali i na potpunu predaju [[12. maj]]a [[1945.]], četiri dana nakon ''Dana pobjede nad fašizmom'' [[8. maj|8.]] odnosno [[9. maj]]a [[1945.]]

[[1950.]] dva samoupravna grada Příbram i Březové Hory spojeni su u jedinstveni grad Příbram.

Rudarstvo je i dalje bila važna gospodarska grana i tokom [[1950-ih]], kada je u gradu radilo još nekoliko rudnika, u kojima su uglavnom radili zatvorenici i kažnjenici koji su se protivili [[komunizam|komunističkom režimu]] [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]]. Osim u rudarstvu, kažnjenici su radili u industriji i na tzv. "javnim radovima". Takvi [[Radni logor|radni kampovi]] pokrenuti su u gradu još [[1949.]] godine i mogli su držati i do 800 radnika. Tokom samo prvog tromjesečja 1949. izgrađena je gotovo polovica novih stambenih objekata u gradu, a neka su okolna [[Selo|sela]] (kao Zdaboř), zbog [[urbanizacija|urbanizacije]] postala dio gradova. Tako je tokom [[1950-ih]] i [[1960-ih]] godina 20. vijeka grad brojio i do 40.000 stanovnika.

Zbog položaja u podnožju brežuljkastog lanca Brdy, grad je imao veliki vojni i geopolitički značaj, koji je tokom [[1968.]] igrao važnu ulogu u [[Praško proljeće|Okupaciji Čehoslovačke]] od strane snaga [[Varšavski pakt|Varšavskoga pakta]]. Tokom okupacije došlo do nereda i štrajkova radnika u rudnicima i [[tvronica]]ma.

Nakon [[Baršunasta revolucija|Baršunaste revolucije]] i [[Raspad Čehoslovačke|Raspada Čehoslovačke]] grad je postao dio samostalne [[Češka|Češke]], a njenim ulaskom u [[Europska unija|Europsku uniju]] ostvario je novi gospodarski uzlet.

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Jewish cemetery in Příbram 20.JPG|mini|desno|Jevrejsko groblje u gradu.]]
Prema popisu stanovništva iz [[1921.]] godine na području grada nalazilo se 1.104 kuća i stambenih objekata u kojima je živjelo 11.810 stanovnika. Od toga broja 6.295 stanovnika su činile [[žena|žene]], odnosno žene su u ukupnom udjelu stanovništva činile 53,33 %. Od 11.810 stanovnika, 11.536 izjasnilo se kao Čehoslovaci, 90 kao [[Nijemci]] i 16 kao [[Jevreji]]. [[Katoličanstvo|Rimokatolika]] je bilo 10.318 (87,37 %), [[Protestantizam|protestanata]] 137 (1,1 %), 432 pripadnika Čehoslovačke husitske crkve (3,66 %), 298 Jevreja (2,5 %) dok je ostalo popisano stanovništvo činilo [[ateizam|ateiste]] i neizjašnjene (5,37 %).<ref>(češki) ''Statistický lexikon obcí v Republice československé 1921'', svezak 1. - Země Česká, Prag, Orbis, 1924. str. 59.</ref>

Prema popisu iz [[1930.]] u 1.199 stambenih objekata obitavalo je 10.469 stanovnika, od kojih se 10.146 izjasnilo kao Čehoslovaci (96,91 %), 117 kao Nijemci (1,12 %) i 206 kao pripadnici ostalih naroda ili kao neizjašnjeni (1,97 %). Prema vjerskoj pripadnosti živjelo 8.550 rimokatolika (1.768 manje nego 1921.), 161 protestant (24 više nego 1921.), 1.011 pripadnika Čehoslovačke husitske crkve (579 više nego 1921.) i 235 Jevreja (63 manje nego 1921.).<ref>(češki) ''Statistický lexikon obcí v Republice československé 1930'', svezak I. - Země Česká., Prag, Orbis, 1934., str. 293.</ref>

{| class="wikitable" 
|+ Kretanje broja stanovnika i stambenih objekata 1869. - 2011.<ref>(češki) [http://www.czso.cz/csu/2004edicniplan.nsf/t/9200404384/$File/13n106cd1.pdf Historický lexikon obcí ČR 1869 - 2005 - 1. díl] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211215134626/https://www.czso.cz/csu/2004edicniplan.nsf/t/9200404384/$File/13n106cd1.pdf |date=2021-12-15 }},  Češki statistički zavod, str. 174-175, objavljeno 3. ožujka 2007., pristupljeno 12. prosinca 2014.</ref>
|-
! Godina !! 1869. !! 1880. !! 1890. !! 1900. !! 1910. !! 1921. !! 1930. !! 1950. !! 1961. !! 1970. !! 1980. !! 1991. !! 2001. !! 2011. !! 2015.
|- style="text-align: right;"
! style="text-align: center;" | Broj stanovnika
| 14.051 || 16.952 || 21.081 || 21.767 || 20.826 || 17.703 || 15.464 || 13.614 || 26.803 || 29.993 || 35.123 || 36.898 || 35.886 || 33.084 || 33.160
|- style="text-align: right;"
! style="text-align: center;" | Broj stambenih objekata
| 1.149 || 1.238 || 1.490 || 1.663 || 1.770 || 1.853 || 1.976 || 2.291 || 2.722 || 2.766 || 2.895 || 3.317 || 3.386 || 3.726 || ≈3.700
|}

<gallery>
Sčítání obyvatelstva 2011, 539911 Příbram, věková struktura.svg|Dobna struktura stanovništva prema popisu iz 2011.
Sčítání obyvatelstva 2011, 539911 Příbram, rodinný stav.svg|Rodni sastav stanovništva (omjer muškarci-žene) prema popisu iz 2011.
Sčítání obyvatelstva 2011, 539911 Příbram, vzdělání.svg|Udio obrazovanih prema dobnim skupinama i stupnju obrazovanja (popis 2011.).
</gallery>

== Ekonomija ==
=== Rudarstvo ===
[[Gospodarstvo]] Příbrama se od [[Srednji vijek|Srednjeg vijeka]] pa sve do [[1980-ih]] godina temeljilo uglavnom na [[rudarstvo|rudarstvu]] i [[metalurgija|metalurgiji]]. Te [[sekundarne djelatnosti]] omogućile su i razvoj uslužnih djelatnosti kao [[obrt]]ništva i [[trgovina|trgovine]]. Od ruda najviše se iskapao [[uranij]] i [[mineralne sirovine]]. Za te vrste ruda postojale su i specijalizirane tvrtke; "Český státní uranový průmysl" (sh. ''Češki državni ured za iskapanje uranija'') i [[tvrtka]] ZRUP ([[češki jezik|češ.]] '' Základna rozvoje uranového průmyslu'') specijalizirale su se za iskapanje i istraživanje novih nalazišta uranija, dok je tvrtka ''Hamiro'' iskapala mineralne sirovine.

Nakon [[Baršunasta revolucija|Baršunaste revolucije]] i [[Raspad Čehoslovačke|Raspada Čehoslovačke]], tokom [[1990-ih]] došlo je do restrukturiranja industrije i [[privatizacija|privatizacije]], zbog prelaska na [[kapitalizam]], pri čemu je došlo do zatvaranja rudnika i prerađivačkih pogona. Samo je nekoliko manjih i srednjih poduzetnika nastavilo prerađivati [[uvoz]]ne [[Sirovina|sirovine]], dok su se zaposlenici iz sekundarnog sektora zaposlili u [[ugostiteljstvo|ugostiteljstvu]], trgovini i drugim [[uslužne djelatnosti|uslužnim djelatnostima]].

=== Ostale djelatnosti ===
[[Datoteka:Ravak.JPG|mini|desno|Centrala tvrtke '''Ravak, a. s.''', najvećeg proizvođača kada, [[tuš]]eva i tuš-kabina u [[Srednja Europa|Srednjoj]] i [[Istočna Europa|Istočnoj Europi]]]]
Popis većih ostalih tvrtki u gradu:
* ZAT, a. s.<sup>1</sup> - proizvodnja upravljačkih sustava za [[Energetika|energetiku]] i [[Industrija|industriju]];
* ZRUP, a. s. - nakon zatvaranja prerađivačkih pogona i rudnika, tvrtka se prebacila na proizvodnju montažnih objekata;
* DISA Industries, s.r.o. - proizvodnja opreme za [[vatreno oružje]];
* Kovohutě Příbram nástupnická, a. s - [[recikliranje]] i proizvodnja [[Olovo|olova]] i plemenitih metala;
* Halex-Schauenberg - [[Čelik|čelične]] [[Konstrukcija|konstrukcije]] i građevine;
* Vibros, s.r.o. - Izrada površinskih vibratora i vibrirajućih strojeva
* Průzkum Příbram, s.r.o. - rudarstvo i [[Geologija|geološka istraživanja]];
* Ravak, a. s. - najveći proizvođač kada, [[tuš]]eva i tuš-kabina u [[Srednja Europa|Srednjoj]] i [[Istočna Europa|Istočnoj Europi]];
* Yoko, s.r.o. - [[plišane igračke]];
* Stella Ateliers, s.r.o. - proizvodnja posteljine

U gradu radi i nekoliko manjih poduzeća na području [[prehrambena industrija|prehrambene industrije]], a neke tvrtke su i od regionalnog značaja (pekarski proizvodi, pića, meso i mesne prerađevnie).

Okružna gospodarska komora osnovana je [[1993.]] godine s ciljem poticanja razvoja lokalnog gospodarstva.

Unatoč visokom stupnju razvoja, [[nezaposlenost]] u gradu i neposrednoj okolici je u [[srpanj|srpnju]] [[2006.]] iznosila 8,8 %, što je iznad prosjeka za područje [[Središnja Češka|Središnje Češke]].

== Znamenitosti ==
=== Stari grad ===
[[Datoteka:Svatá Hora u Příbrami - letecký pohled.jpg|mini|desno|Pogled na crkvu i samostan [[Svatá Hora]] iz zraka.]]
[[Datoteka:Příbram, Ernestinum, čelní strana.jpg|mini|desno|Gotički dvorac Zámeček-Ernestinum.]]
[[Datoteka:Konvikt Pribram.jpg|mini|desno||Konvikt (bivši rektorat Rudarske akademije).]]
* '''[[Svatá Hora]]''' - [[barok]]na [[crkva]], [[samostan]] i hodočastilište;
* '''Trg Tomása Garriguea Masaryka''';
** '''Crkva Sv. Jakova''' - izgrađena [[1298.]] u baroknom stilu; toranj nadograđen u [[19. vijek]]u u [[neogotika|neogotičkom stilu]];
** Nekadašnja sudnica - ukrašena [[grafit]]ima na kojima su prikazani crteži gradskih rudnika [[slikar]]a [[Mikoláš Aleš|Mikoláša Aleša]];
** Gradska biblioteka sa drugim historijskim građevinama;
* '''Gradska vijećnica''' - [[neorenesansa|neorenesansna građevina]] iz [[1890.]] [[arhitekt]]a Václava Ignáca Ulmanna;
* '''Zámeček-Ernestinum''' - [[gotika|gotički]] [[dvorac]] iz [[14. vijek]]a, kasnije biskupska rezidencija, a danas kulturni centar;
* '''Praška ulica''' - mnoštvo [[trgovina]] i [[restoran]]a; ulica se spaja u Trg Svetog Vjenceslava (češ. ''Václavské náměstí'') s [[kip]]om [[Sveti Vjenceslav|svetog Vjencesalava]] (rad Stanislava Hanzika iz [[1998.]]);
* '''Jiráskovy sady''' - [[park]] u centru starog grada; okružen povijesnim građevinama;
** konvikt, bivši rekotrat rudarske akademije, arhitekt V. I. Ulmann;
** kip [[Alois Jirásek|Aloisa Jiráseka]] (rad Václav Šáre) i poprsje [[general]]a Richarda Tesaříka;
* '''Gradsko groblje''' - osim grobova ovdašnjih stanovnika, poznat je [[spomenik]] žrtvama rudarske nesreće 1892. godine i žrtvama [[Crvena Armija|Crvene Armije]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]
* Bista [[Antonín Dvořák|Antonína Dvořáka]] (češ. ''Dvořákovo nábřeží'')
=== Novi grad ===
<gallery>
Příbram, kulturní dům.jpg| '''Dom kulture''' - izgrađen [[1959.]], arhitekt V. Hilský; gradsko kazalište
Horník.jpg| '''Kip rudara''' (rad L. Lošáka) ispred gradske gimnazije
Březové Hory, Ševčinský důl (1).jpg|'''Březové Hory'''
Důl Vojtěch.jpg| '''Rudnik Vojtěch''' (Gradski muzej rudarstva)
Kostel sv. Vojtěcha Příbram.JPG|'''Crkva sv. Adalberta''' - neorenesansna građevina iz 19. stoljeća (izgrađena [[1889.]])
Prokopsky kostelik Pribram.jpg| '''Crkva sv. Prokopa'''
</gallery>
== Sport ==
[[Datoteka:Příbram, Legionářů, sportovní hala.jpg|mini|desno|Športska dvorana.]]
Najpoznatiji [[nogometni klub]] je prvoligaš [[1. FK Příbram]], nasljednik Dukle Prag. Klub domaće utakmice od [[1997.]] godine igra na svom igralištu [[Na Litavce]]. Ostali nogometni klubovi natječu se u nižim rangovima i lokalnim prvenstvima.

Osim nogometnog, Příbram ima i [[odbojka]]škog prvoligaša - Vavex Příbram. Klub je osnovan [[1935.]], a u Češkoj Odbojkaškoj prvoj ligi igra od [[1998.]] godine.

Grad ima i svoj [[Hokej|hokejaški klub]], koji je u regionalnu ligu ušao [[2006.]] U gradu se održava i nekoliko [[Biciklizam|biciklističkih utrka]], od kojih je svakako najpoznatija ''Grand Prix Příbram''. [[Automobilizam|Automobilistička utrka]] ''Reli Příbram'' (prije Reli Vltava) sastavni je dio Europskog prvenstva i nezaobilazna ruta nacionalnih prvenstava u automoblizmu. [[Mali nogomet|Malonogometna natjecanja]] održavaju se dva puta godišnje, a na njima sudjeluje 50 što profesionalnih što amaterskih timova iz grada i okolice.

Osim glavnog stadiona Na Litavce, Příbram ima i vlastito [[klizalište]] (otvoreno [[1978.]] godine; može primiti 5.000 gledatelja), športsku dvoranu (otvorenu 1978.; kapacitet povećan u obnovi [[2005.]]) zatvoreni i otvoreni [[bazen]], nekoliko športskih igrališta i teniske terene. Svaka škola u gradu ima vlastito školsko igralište i dvoranu, a grad i organizira međuškolska natjecanja u atletici, nogometu, košarci i drugim športovima.

== Bilješke ==
<sup>1</sup> [[Kratica]] '''a.s.''' (češ. ''akciová společnost'') označava [[dioničko društvo]], a '''s.r.o.''' (češ. ''spolčnost s ručením omezeným'') društvo s ograničenom odgovornošću

== Izvori ==
{{izvori}}

=== Bibliografija ===
* {{deu oznaka}} ''Arnestus von Pardubitz'', Opseg 35 iz Grafschaft Glatzer Buchring, Verlag f. heimatliches Schrifttum, 1972., [https://books.google.hr/books?id=N84wmgEACAAJ&dq=Arnestus+von+Pardubitz,+Grafschaft+Glatzer+Buchring,+Vol.+35&hl=hr&sa=X&redir_esc=y dostupno online] na [[Google knjige]]
* (češki) Velfl, Josef, ''Příbram v průběhu staletí'', Příbram: Městský úřad, 2003., 166 str., {{ISBN|80-239-1174-0}}.

== Vanjske veze ==
* {{eng oznaka}} [http://www.pribram-city.cz/en/ Službene stranice grada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160111121314/http://www.pribram-city.cz/en/ |date=2016-01-11 }}
* (češki) [http://www.fkpribram.cz/ 1. FK Příbram - službene stranice]
* {{eng oznaka}} {{deu oznaka}} {{fra oznaka}} (češki) [http://www.hanzik.info/#!Christ-Hanzik-S-2000/zoom/c1n0f/image1mnv Stanislav Hanzík - a contemporary Czech sculptor]
* (češki) [http://www.rally-pribram.cz/ Rally Příbram - službene stranice natjecanja]

=== Ostali projekti ===
{{WProjekti
|commons        = 
|commonshr      = 
|commonscat     = Příbram
|commonscathr   = Příbram
|wikivrste      = 
|wikivrstehr    = 
|wikizvor       = :en:1911 Encyclopædia Britannica/Přibram
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}

[[Kategorija:Gradovi u Češkoj]]