Vestmannaeyjar
Vestmannaeyjar
| |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 63°25′N 20°17′W / 63.417°N 20.283°W | |
| Država |  Island
|
| Izborni okrug | Suðurkjördæmi |
| Regija | Suðurland |
| Vlast | |
| - guverner | Íris Róbertsdóttir |
| Površina | |
| - Ukupna | 16.3 km² |
| Stanovništvo (2013.) | |
| - Grad | 4219[1] |
| Vremenska zona | UTC+0 (UTC) |
| Poštanski broj | 550 |
| Službene stranice www.vestmannaeyjar | |
| Karta | |
  Vestmannaeyjar Vestmannaeyjar na karti Islanda | |
Vestmannaeyjar je ime arhipelaga i istoimene općine na jugu Islanda, od 4219 stanovnika.[1]
Geografija
Arhipelag Vestmannaeyjar leži u regiji Suðurland udaljen desetak km od južne obale Islanda u Atlanskom oceanu. Administrativni centar općine nalazi se na otoku Heimaey, koji je jedini stalno naseljeni otok tog arhipelaga.
Arhipelag ima površinu od 16.3 km² i sastoji se od 15 otoka;
- Heimaey (13.4 km²[2]
- Surtsey (1.4 km²)
- Elliðaey (0.45 km²)
- Bjarnarey (0.32 km²)
- Álsey (0.25 km²)
- Suðurey (0.20 km²)
- Brandur (0.1 km²)
- Hellisey (0.1 km²)
- Súlnasker (0.03 km²)
- Geldungur (0.02 km²)
- Geirfuglasker (0.02 km²)
- otoci Hani, Hæna i Hrauney i hrid Grasleysa zovu se Smáeyjar (Otočići).
Historija
Arhipelag Vestmannaeyjar je poznat po svojoj vulkanskoj historiji, on je i formiran nakon niza podmorskih vulkanskih erupcija koje su se dogodile prije 10.000 – 20.000 godina.[2] Posljednja vulkanska erupcija dogodila se 1973., tad se preko cijelog otoka Heimaey, od obale do obale otvorila 1600 metara duga pukotina iz koje je sukljala lava.[2] U roku dva dana konus vulkana porastao je više od 100 metara iznad razine mora. On je kasnije nazvan Eldfell (Vatrena planina). Erupcija je trajala gotovo pet mjeseci, no nekim čudom, nitko od ljudi nije poginuo. Ribarska luka Vestmannaeyjar na otoku Heimaey gotovo je potpuno uništena, a posljedice su još uvijek vidljive na otoku. Zbog tog je potaknut projekt pod nazivom Pompeji sjevera, u sklopu kojeg se namjerava iskopati gotovo 400 kuća i objekata koji su pokriveni lavom i pepelom.[2]
Za vrijeme erupcije čitav Island je direktno ili indirektno, sudjelovao u pružanju pomoći stanovnicima Heimaeya. Islandski geolozi i geofizičari predložili su da se potoci lave, koji su prijetili da potpuno unište grad i luku, hlade i usporavaju morskom vodom. Njihov savjet je prihvaćen, pa je na taj način dosta objekata spašeno, jer je lava na taj način skretana, pa je njeno napredovanje u luku, koje je prijetilo da je potpuno zatrpa i zatvori, skrenuto i na taj način dobijen odličan lukobran, koji je odlično štiti od oluja.[2]
Vjerojatno najtragičniji događaj u historiji arhipelaga je napad koji su izveli berberski gusari 1627. nakog kojeg su odveli u ropstvo u Alžir 234 ljudi, što je u to vrijeme bila gotovo polovica stanovništva. Od njih se većina više nikad nije vratila na Island. Brojni toponimi na Heimaeyu, podsjetnik su na te tragične događaje.[2]
Atrakcije
Jedna od najvećih atrakcija događa se u augustu, kad hiljade mladih njorki iz roda fratercula napuštaju svoja gnijezda na otočkim klifovima i odlaze na svoj put preko sjevernog Atlantika. Ali kako to čine noću za punog mjeseca, ulična rasvjeta ih danas zna zbuniti, pa dezorjentirane znaju zalutati po ulicama Heimaeya, tad im pomažu djeca koja ih odvode do oceana.[2]
