Västerbotten
Västerbotten
| |
|---|---|
| |
| U sastavu | Švedske |
| Upravni oblik | pokrajina |
| Površina | 15538 km² |
| Stanovništvo | 210.679 |
| Gustoća | 14 stanovnika na km² |
Västerbotten prevedeno Zapadna Botnija je jedna od 25 švedskih historijskih pokrajina (švedski: landskap) na sjeveroistoku zemlje, koja danas više nema nikakvu administrativnu funkciju, ali se njeni stanovnici još uvijek identificiraju sa njom.
Västerbotten se prostire duž Botnijskog zaljeva, graniči sa pokrajinom Ångermanland, Lappland i Norrbotten. Pokriva teren od 15 538 km²[1] na kom živi 210,679 stanovnika, najveće naselje je Umeå.
Danas administrativno pripada pod istoimenu grofoviju Västerbotten, koja je puno veća jer su u njoj uključeni i dijelovi Ångermanlanda, Lapplanda.
Västerbotten je nizinski kraj, najviši vrh ima svega 551 metara.[1]
Ime Västerbotten se prvi put spominje u pisanim dokumentima 1454., a prvo naselje na tom području koje je dobilo status grada je Umeå 1588.[2]
Sve do Finskog rata 1808. -1809. sa Ruskim Carstvom unutar Västerbottena bio je mali dio sjeverne Finske, ali je nakon tog rata - pripao Rusiji (kasnije Finskoj). [2]
Kako vrlo malo usjeva može dozrijeti za kratkog ljeta - poljoprivreda je vrlo slaba, pa je nekad glavna privredna aktivnost bila eksploatacija drva koja su se rijekama spuštala do pilana u obalnim centrima.[3]
- ↑ 1,0 1,1 „Västerbotten” (švedski). Johmenvisst. Pristupljeno 10. 04. 2015.
- ↑ 2,0 2,1 „Västerbotten, Norrbotten och Lappland” (švedski). Tacitus. Pristupljeno 10. 04. 2015.
- ↑ „Västerbotten” (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. 04. 2015.
Ångermanland • Bohuslän • Blekinge • Dalarna • Dalsland • Gästrikland • Gotland • Halland • Hälsingland • Härjedalen • Jämtland • Lappland • Medelpad • Norrbotten • Närke • Öland • Östergötland • Skanija • Småland • Södermanland • Uppland • Värmland • Västmanland • Västerbotten • Västergötland