Cerje (Niš)

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Церје (Ниш))
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Za ostale upotrebe, v. Cerje (razvrstavanje).
Cerje
Osnovni podaci
Država  Srbija
Upravni okrug Nišavski
Grad Niš
Gradska opština Pantelej
Stanovništvo
Stanovništvo (2022) 306
Geografija
Koordinate 43°25′27″N 21°54′23″E / 43.424166°N 21.9065°E / 43.424166; 21.9065
Nadmorska visina 539 m
Cerje na mapi Srbije
Cerje
Cerje
Cerje (Srbije)
Ostali podaci
Pozivni broj 018
Registarska oznaka NI


Koordinate: 43° 25′ 27" SGŠ, 21° 54′ 23" IGD
Cerje je naseljeno mesto u gradskoj opštini Pantelej na području grada Niša u Nišavskom okrugu. Nalazi se u planinskom području Kameničkog visa, Debelog vrha i Labunovske reke, na oko 16 km severno od centra Niša. Prema popisu iz 2002. bilo je 306 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 386 stanovnika).

Istorija

[uredi | uredi kod]

U turskim popisima iz 15. veka Cerje se ne spominje. U popisu 1564. godine pominje se pod sadašnjim nazivom sa 26 domaćinstava i 16 neoženjenih i to kao vlaško selo s primićurom Manilom, sinom Boje. Asimilacija seljana u srbo-hrišćansku raju verovatno je obavljena u 16. i 17. veku. Kasnije se gube podaci o Cerju da bi bilo spomenuto 1835. i 1841. godine u vezi sa narodnom bunom. U ovoj drugoj ustaničkoj godini, zajedno sa ostalim pobunjenim selima (121 selo u niškom kraju), i Cerje je bilo spaljeno.

Cerje je oduvek imalo veliki atar, pa su njegova zadružna domaćinstva, pored zajedničke seoske zemlje, i u turskom i u postturskom periodu imala krupne posede, veće od 10 hektara. Ali i pored toga Cerje je u ekonomskom pogledu predstavljalo siromašnije selo, orijentisano predominantno na ekstenzivno planinsko stočarstvo i prodaju šumskog drveta. Cerje je najjače stočarsko selo na sektoru planine Kalafat, s brojnim pojatama. S ovih pojata do 1940. godine nošeno je mleko za kačkavaljadžinicu na potesu zvanom Krst, gde su se u jednoj sezoni proizvodila oko dva vagona kačkavalja. Osim svojih, ovčari Cerja su tokom leta čuvali ovce i domaćinstava iz drugih sela. Posle Drugog svetskog rata, već od 1955/60. godine nastupile su značajnije tendencije iseljavanja radno sposobnog stanovništva, s postepenim zastarevanjem sela (staračka domaćinstva). Istovremeno, većina odseljenih i dalje drži svoje posede na selu razvijajući time mešovitu privredu.

U cerjanskom ataru, godine 1953., kada se posle jedne velike kiše oburvao ulaz, otkrivena je do tada nepoznata Cerjanska pećina. Više kilometara ove pećine istraženo je naredne, 1954. godine, a zatim su je sistematskije ispitivali i naši poznati speleolozi (dr J. Petrović, dr Ž. Martinović).

Prema podacima popisa u Cerju je 1971. godine živelo 99 poljoprivrednih, 50 mešovitih i 4 nepoljoprivredna domaćinstva.

Demografija

[uredi | uredi kod]

Krajem 19. veka (1895. godine) Cerje je selo sa 53 zadružna domaćinstva i 600 stanovnika, a 1930. godine u njemu su živela 103 domaćinstva i 731 stanovnik.

U naselju Cerje živi 272 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 50,9 godina (49,8 kod muškaraca i 52,0 kod žena). U naselju ima 121 domaćinstvo, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,53.

Ovo naselje je u potpunosti naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija
Godina Stanovnika
1948. 935 [1]
1953. 982
1961. 917
1971. 652
1981. 512
1991. 386 386
2002. 306 306
Etnički sastav prema popisu iz 2002.
Srbi
  
306 100.0%
nepoznato
  
0 0.0%


Saobraćaj

[uredi | uredi kod]

Do naselja se može doći prigradskom autobuskom linijom PAS Niš—Cerje (linija br. 14A).

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  2. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7

Literatura

[uredi | uredi kod]
  • Enciklopedija Niša: Priroda, prostor, stanovništvo; izdanje Gradina - Niš, 1995.g. pp. 287.

Spoljašnje veze

[uredi | uredi kod]