13. 11.
Izgled
(Preusmjereno sa stranice 13. novembra)
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartut. |
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartpt. |
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartnd. |
13. novembra/studenog (13. 11.) je 317. dan godine po gregorijanskom kalendaru (318. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 48 dana.
Događaji
- 1002. — Masakr na dan sv. Bricea: Ethelred naredio etničko čišćenje Engleske od Danaca.
- 1093. — Umro škotski kralj Malkolm III, tokom petog bezuspješnog pokušaja da pokori Englesku. Na vlast došao 1057. pošto je pobijedio i ubio kralja Makbeta i time osvetio svog oca, kralja Dankana I, kojeg je Makbet ubio 1040.
- 1775. — Američki rat za neovisnost: Američki napad na Montreal.
- 1782. — Rođen Esajas Tegner, jedan od najvećih švedskih pjesnika, autor "Sage o Fritjofu".
- 1813. — U Njegušima rođen Petar II Petrović Njegoš, crnogorski vladika, filozof i državnik, epski pjesnik, autor "Gorskog vijenca". Kao državnik postavio temelje moderne crnogorske države, ustanovio izvršnu vlast i Senat, organizovao sudove, uveo poreze. Za njegove vladavine osnovana prva štamparija u Cetinju 1834. i podignuta prva škola. U književnoj baštini ostavio i ep "Luča mikrokozma", dramu "Lažni car Šćepan Mali", pjesme.
- 1871. — Rođen Vladislav Ribnikar, osnivač lista Politika 1904, njen prvi direktor i glavni urednik. Jedan je od osnivača Tanjuga i prvi direktor te agencije. Bio ministar prosvjete Jugoslavije 1945. i predsjednik Komiteta za kulturu i umjetnost 1946.
- 1887. – Krvava nedelja u Londonu.
- 1917. — Žorž Klemanso zamenjuje Pola Penleva na mestu premijera Francuske.
- 1919. — Osnovan veterinarski fakultet u Zagrebu.
- 1941. — Prvi britanski nosač aviona Ark rojal pogođen u Drugom svjetskom ratu njemačkim torpedom u blizini Gibraltara i narednog dana potonuo.
- 1942. — Počela odlučujuća vazdušno-pomorska bitka japanskih i američkih trupa kod Gvadalkanala u Tihom okeanu. U trodnevnim borbama obje strane pretrpjele velike gubitke u brodovima, a strateški uspjeh postigli Amerikanci.
- 1944. — Partizanske jedinice Narodno-oslobodilačke vojske Jugoslavije oslobodile Skoplje u Drugom svjetskom ratu.
- 1945. — Francuski general Šarl de Gol izabran glasovima svih 555 poslanika za predsjednika privremene vlade, poslije čega je formirao koalicioni kabinet u koji je ušlo i pet komunista.
- 1956. — Umro srpski arheolog Vladimir Petković, profesor Beogradskog univerziteta, upravnik Narodnog muzeja u Beogradu i član Srpske akademije nauka i umjetnosti, stručnjak za srpsku srednjevekovnu umjetnost. Rukovodio otkopavanjima Stobija i Caričinog grada.
- 1970. — U istočnom Pakistanu ciklon brzine 190 km/h izazvao je plimni val koji je odnio 300.000 ljudskih života. Više od tri milijuna stanovnika izgubilo je imovinu.
- 1970. — Hafez al Asad vojnim udarom preuzeo vlast u Siriji.
- 1974. — Umro italijanski filmski režiser i glumac Vitorio de Sika, jedan od tvoraca neorealizma.
- 1975. — Svjetska zdravstvena organizacija objavila da su u Aziji, prvi put u historiji, iskorijenjene velike boginje.
- 1977. — U znak protesta zbog podrške Moskve Etiopiji u ratu za teritorije Somalija naredila sovjetskim savjetnicima da napuste zemlju i zabranila SSSR-u korišćenje pomorskih baza.
- 1980. — Američki svemirski brod Vojadžer I poslao prve snimke Saturna napravljene iz blizine.
- 1985. — Erupcija Vulkana Nevado del Ruiz u Kolumbiji.
- 1985. — U erupciji vulkana Nevado del Ruis u centralnoj Kolumbiji razoren grad Armero, poginulo oko 25.000 ljudi.
- 1994. — Šveđani na referendumu s 52,2 posto glasova odlučili da se njihova zemlja priključi Evropskoj uniji.
- 1995. — U bombaškom napadu arapskih terorista na američki vojni centar u Rijadu u Saudijskoj Arabiji poginulo sedam ljudi, među kojima pet Amerikanaca.
- 1995. — Tužilaštvo Haškog tribunala objavilo optužnicu protiv šestorice političkih i vojnih funkcionera tzv. republike Herceg-Bosna, optuženih za zločine nad civilima srednje Bosne. Na listi optuženih su bili Dario Kordić, Tihomir Blaškić, Mario Čerkez, Ivan Šantić, Pero Skopljak i Zlatko Aleksovski. Oni su se predali Sudu u Hagu 1997. Dario Kordić osuđen je 2004. na 25 godina zatvora, Mario Čerkez na šest godina. Optužnica protiv Ivana Šantića i Pere Skopljaka je povučena 19.decembra 1997. Tihomir Blaškić osuđen je na devet godina zatvora, a Zlatko Aleksovski na sedam godina zatvora 9. februara 2000.
- 1998. — u Belom Manastiru osnovana Srpska demokratska baranjska stranka (zvanično prestala s radom 12. VI. 2007. godine).
- 1999. — U zemljotresu u Turskoj poginulo više od 450 ljudi, a oko 2.500 povrijeđeno.
- 2000. — Predsjednik Filipina Džozef Estrada optužen za korupciju. Pod pritiskom protesta građana i vojske on se 20. januara 2002. povukao sa vlasti, a 16. aprila se predao Specijalnom sudu za borbu protiv korupcije.
- 2001. — Borci antitalibanske Sjeverne Alijanse ušli u glavni grad Afganistana Kabul.
- 2001. — Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu osudio bosanske Srbe Duška Sikiricu, Damira Došena i Dragana Kolundžiju na zatvorske kazne od 15, pet i tri godine zatvora za zločine protiv čovječnosti izvršene nad bošnjačkim civilima 1992. u logoru Keraterm u Prijedoru.
- 2011. — Opoziciona liderka Aung San Suu Kyi u Mianmaru puštena iz pritvora.
.
Rođenja
- 354. — Augustin iz Hippoa, kršćanski svetac i filozof.
- 1312. — Edward III, engleski kralj.
- 1836. – Jarosław Dąbrowski, poljski revolucionar (r. 1871.).
- 1850. — Robert Louis Stevenson, škotski književnik
- 1908. — Erik Bertil Holmberg, švedski astronom (u. 2000.).
- 1926. — Zvonimir Červenko, hrvatski general (u. 2001.).
- 1935. — Hrvoje Hegedušić, hrvatski glazbenik, skladatelj, producent i ton-majstor.
- 1939. — Karel Brückner, umirovljeni češki nogometni trener.
- 1943. — Roberto Boninsegna, talijanski nogometaš.
- 1947. — Joe Mantegna, američki glumac i producent.
- 1951. — Pini Gershon, izraelski košarkaški trener.
- 1952. — Josip Kuže, bio je hrvatski nogometaš, nogometni trener i izbornik (u. 2013.).
- 1953. — Bob Brett, australijski teniski trener.
- 1954. — Chris Noth, američki glumac.
- 1955. — Whoopi Goldberg, američka glumica.
- 1959. — Hari Kostov, makedonski političar i državnik.
- 1964. — Jasmina Medenica, srpska folk pjevačica i glumica.
- 1967. — Jimmy Kimmel, američki tv-voditelj i komičar.
- 1969. — Ayaan Hirsi Ali nizozemska feministička aktivistica i političarka.
- 1969. — Gerard Butler, škotski glumac.
- 1972. — Takuya Kimura, SMAP.
- 1975. — Vlado Šćepanović, bivši crnogorski i jugoslovenski košarkaš.
- 1975. — Ivica Dragutinović "Drago", bivši srpski nogometni reprezentativac.
- 1982. — William Tabi, kamerunski nogometaš.
- 1984. — Slavko Sobin, hrvatski glumac.
- 1988. — Jelisaveta Orašanin, srpska glumica.
.
Smrti
- 1868. — Gioacchino Rossini, talijanski skladatelj (r. 1792.).
- 1903. — Camille Pissarro, francuski impresionista. Rođen na Antilima, jedan je od učesnika prve izložbe impresionista u Parisu 1874. (r. 1830.)
- 1943. — Mario Martinolić, hrvatski antifašist (r. 1905.).
- 1974. — Vittorio De Sica, talijanski filmski redatelj i glumac (r. 1901.)
- 1982. — Zvonko Car, hrvatski akademski kipar, slikar, profesor (r. 1913.).
- 1998. — Red Holzman, američki je profesionalni košarkaški trener i igrač (r. 1920.).
- 2002. — Juan Alberto Schiaffino, urugvajsko-talijanski nogometaš (r. 1925.).
.
Praznici i dani sećanja
.
Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar