Prijeđi na sadržaj

Karl VI od Svetog Rimskog Carstva

Izvor: Wikipedija
Karlo VI.

Karlo VI. (Beč, 1. listopada 1685. - Beč, 20. listopada 1740.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski (Karlo III.) i češki kralj (Karlo II.)

Njegov otac bio je Leopold I. kojega na prijestolju nasljeđuje Karlov stariji brat Josip I.. U ratu za španjolsku baštinu Karlo na čelu austrijskih trupa ulazi u Madrid gdje je 1705. godine okrunjen za kralja Aragona i Kastilje. Iznenadna smrt Josipa I. bez djece uručuje mu krunu Austrije i Svetog Rimskog Carstva zbog koje se mora odreći one Kastilje i Aragona. Uvidivši mogućnost da će umrijeti bez muških potomaka, on donosi Pragmatičnu sankciju kako bi omogućio svojoj kćeri Mariji Tereziji da ga naslijedi u habsburškim nasljednim zemljama.

Sva njegova nastojanja da bi nasljeđivanje prošlo bez problema bila su neuspješna. Otok Siciliju i Napuljsko kraljevstvo ustupa napuljskom kralju Karlu VII. (kasnije zavladao u Španjolskoj kao Karlo III.), dok vladar Savoje Viktor Amadej II. dobiva Sardiniju (1720.). Za podršku tadašnjih kolonijalnih velesila on se u ime Austrije odriče svih kolonijalnih aspiracija i zatvara kolonijalnu kompaniju. Sve to nije bilo dovoljno tako da je njegovom smrću 20. listopada 1740. počeo Rat za austrijsku baštinu. Novi njemačko-rimski car nakratko je postao Karlo VII. Albert (1742.-1745.).

Prethodnik: Hrvatsko-ugarski kralj (1711.-1740.) Nasljednik:
Leopold I. (1657. - 1705.) Marija Terezija Austrijska (1740. - 1780.)
Prethodnik: Rimsko-njemački car Nasljednik:
Josip I. Karlo VII. Albert