Prijeđi na sadržaj

Transkripcija i transliteracija

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Transliteracija)

Transkripcija je prenošenje znakova iz jednog pisma u drugo, pri čemu se vodi računa o izgovoru. Također, transkribiraju se i imena s istog pisma, točnije u našem slučaju, latinice, kad posuđenice prolaze kroz fonološku, morfološku i značenjsku prilagodbu.

Transliteracija (ili preslovljavanje) je prenošenje znakova iz jednog pisma u drugo, pri čemu se ne vodi računa o izgovoru, odnosno, prenosi se znak za znak.

Kinesko pismo se kao morfemografsko (znamopis) ne može transliterirati, jer nema slova niti sa slovima usporedivih pismena, ali u transkripciji se mora svaki slog razlikovati od drukčijeg sloga.

U srpskohrvatskom jeziku (zapadna varijanta)

[uredi | uredi kod]

Transkripcija japanskih i kineskih imena

[uredi | uredi kod]

Pravopis određuje pisanje vlastitih imenica (osobna i zemljopisna imena) prema latiničnom zapisu prihvaćenome u dotičnoj zemlji, osim nekih malobrojnih takvih imenica koje su se udomaćile. Primjeri: Matsuo Basho, Sunzi, Laozi, Qin Shi Huangdi, Kongzi ili Kongfuzi, ali i Konfucije, Beijing, ali i Peking.

Udomaćene obične riječi se fonetiziraju. Primjeri: cunami, džudo i džiju-džicu (ustaljeno je sa ), ninđa, samuraj, jakuza.

Osnovna su pravila fonetiziranja japanskih riječi sljedeća:

  • ch > ć
  • j > đ
  • sh > š
  • ts > c
  • w > v
  • y > y
  • z > c
  • q > č (najčešće, može i u kv)

Kineski pomoćni latinični alfabet pinyin i hrvatska transkripcija

[uredi | uredi kod]

(osnovno, abecednim redom)

  • ch > č
  • j > đ
  • q > ć
  • r > ž
  • sh > š
  • w > v
  • x > meko š, sj
  • y > j
  • z > dz (sliveno)
  • zh > dž
  • slog yan i nastavak sloga -ian > jen
  • nastavak sloga -ong > -ung


Napomena: U zapadnim zemljama često se još rabi Wade-Gilesova transkripcija kineskih riječi (prepoznaje se po brojnim apostrofima). Na internetu je lako naći usporedne tablice s pinyinom.

Transkripcija i transliteracija arapskih imena

[uredi | uredi kod]

Postoji više propisanih standarda za transliteraciju arapskih imena, kao DIN 31635 ili ISO 233. Ipak u većini slučajeva, npr. u novinama ili knjigama, može se naći transkribirana inačica naziva, npr. sura aš-Šams / ash-shams (engleski) / asch-Schams (njemački) / asj-Sjams (nizozemski) / ach-chams (francuski).

Budući da je velik broj današnjih arapskih zemalja bio kolonijalni posjed nekih europskih zemalja, mnoge u transliteraciji arapskih imena koriste jezična pravila svojih bivših kolonizatora. Primjerice: Hicham El Guerrouj (francuska transliteracija) ili Omar Sharif (engleska transliteracija).

U srpskohrvatskoj je jezičnoj praksi fonetiziranje arapskih imena.

Transkripcija ćirilićnih imena

[uredi | uredi kod]

Također se fonetiziraju, a za ruska, bjeloruska i ukrajinska posebna slova vrijede ova pravila:

  • rus. Ё > e
  • bjelorus. Ё > jo
  • rus. Ы > y
  • rus. i ukr. Щ > šč
  • bjelorus. ў > ǔ
  • rus. i bjelorus. Э > ė
  • ukr. Ъ > ` (akut)
  • rus. Ю > ju
  • rus. Я > ja
  • ukr. И > y, i
  • ukr. ï > i, ji
  • bjelorus. i ukr. 1 > i
  • rus. e > e iza suglasnika, je na početku riječi, iza samoglasnika i iza Ь i Ъ


Za ruski jezik

[uredi | uredi kod]
Аа Aa Бб Bb Вв Vv Гг Gg Дд Dd Ее (1) Ёё Ee Жж Žž Зз Zz Ии Ii Йй Jj
Кк Kk Лл Ll Мм Mm Нн Nn Оо Oo Пп Pp Рр Rr Сс Ss Тт t Уу Uu Фф Ff
Хх Hh Цц Cc Чч Čč Шш Šš Щщ Ščšč Ъъ (2) Ыы Yy Ьь (3) Ээ Ee Юю Ju ju Яя Ja ja

1) Kao „e” iza suglasnika, kao je na početku riječi, iza samoglasnika i iza Ь i Ъ

2) Tvrdi znak, ne izgovara se, koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao tvrdog.

3) Meki znak, ne izgovara se, koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao mekog.


Za bugarski jezik

[uredi | uredi kod]

Glavni članak: Engleska transliteracija bugarskog pisma

Primjena

[uredi | uredi kod]

U praksi, transliteracija je do nedavno bila ograničena, uglavnom u području formalne obrade podataka (na primjer, u obradi knjižničnog kataloga knjiga na različitim jezicima). Na ruskim se tekstovima u pisanju stranih imena prednost u većini slučajeva daje takozvanoj praktičnoj transkripciji, uzimajući u obzir ne samo pisani oblik izvornih riječi, već i njihov izgovor, kao i historijska razmatranja. U čistom obliku, transliteracija se koristi za nekoliko jezika: takvi su, na primjer, sustavi prijenosa ćirilica kineskih i japanskih riječi.

Trenutačno se transliteracija često koristi pri pisanju web adresa, na primjer, vesti.ru. Uvođenje sustava višejezičnih naziva domena započelo je u lipnju 2003. s domenama zemalja Istočne Azije - Kine, Japana i Tajvana. Prve adrese pomoću nacionalnih pisama bile su neugodne jer je domena najviše razine (.cn, .com, i druge) morala biti upisana latinicom, stvarajući potrebu prebacivanja rasporeda tipkovnice. Nacionalna vršna domena s podrškom za ćirilice RF pojavila se u 2009. godini. U testnom načinu rada, imena domena s znakovima ćirilica počela su se registrirati u domenama .net i .com 2001. godine.

Transliteracija je u ranim danima mobilnih telefona korištena jer nisu podržavali ćirilično pismo. Mobilni operateri su dugo vremena radije slali SMS poruke svojim pretplatnicima pomoću transliteracije, jer s jedne strane to je omogućilo čitljivost poruke na svim telefonima, uključujući i zastarjele, a s druge strane — SMS poruke na ćirilici zauzimaju dvostruko više prostora i time su dvostruko skuplje (prilikom tipkanja latinicom, izuzev afrikata, svaki znak zauzima jedan bajt, a ćirilica dva bajta). Ovo je doprinjelo popularizaciji latinice u Srbiji, što su neki interpretirali kao potiskivanje ćirilice, nacionalnog pisma, iz uporabe.[1]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kod]

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. „"SMS poruke na ćirilici skuplje"”. 021.rs. 29. 12. 2011. Pristupljeno 14. 07. 2022.