Пређи на садржај

Timidin — разлика између измена

С Википедије, слободне енциклопедије
Садржај обрисан Садржај додат
мНема описа измене
м normativna kontrola
 
(Није приказано 35 међуизмена 12 корисника)
Ред 6: Ред 6:
|OtherNames=
|OtherNames=
|Section1= {{Chembox Identifiers-lat
|Section1= {{Chembox Identifiers-lat
| Abbreviations =
| CASNo=50-89-5
| CASNo=50-89-5
| CASNo_Ref = {{cascite}}
| CASNo_Ref = {{cascite}}
Ред 13: Ред 14:
}}
}}
|Section2= {{Chembox Properties-lat
|Section2= {{Chembox Properties-lat
| Formula =
| Formula=C<sub>10</sub>H<sub>14</sub>N<sub>2</sub>O<sub>5</sub>
| Formula=C<sub>10</sub>H<sub>14</sub>N<sub>2</sub>O<sub>5</sub>
| MolarMass=242.229
| MolarMass=242.229
Ред 27: Ред 29:
}}
}}
}}
}}
'''Timidin'''<ref name="Кораћевић">{{cite book | author=Даринка Кораћевић, Гордана Бјелаковић, Видосава Ђорђевић | title=Биохемија | edition= | issue= | pages= | publisher=савремена администрација | year= | isbn=86-387-0622-7 | doi= | url= }}</ref><ref>{{Lehninger4th}}</ref> (ili ''dezoksitimidin'', ''dezoksiriboziltimin'', ''timin dezoksiribozid'') je [[Hemijska supstanca|hemijsko]] [[Hemijsko jedinjenje|jedinjenje]], [[pirimidin]] [[Dezoksiribonukleozid|dezoksinukleozid]]. Dezoksitimidin je [[DNK]] nukleozid T, koji se uparuje sa [[dezoksiadenozin]]om (A) u dvostrukom heliksu. U ćelijskoj biologiji, timidin ima važnu ulogu tokom S faze.
'''Timidin'''<ref name="Кораћевић">{{Cite book |author1=Даринка Кораћевић |author2=Гордана Бјелаковић |author3=Видосава Ђорђевић | title=Биохемија | edition= | issue= | publisher=савремена администрација | year= |isbn=978-86-387-0622-8 | doi= | url= |pages= }}</ref><ref>{{Lehninger4th}}</ref> (ili ''dezoksitimidin'', ''dezoksiriboziltimin'', ''timin dezoksiribozid'') je [[Hemijska supstanca|hemijsko]] [[Hemijsko jedinjenje|jedinjenje]], [[pirimidin]] [[Dezoksiribonukleozid|dezoksinukleozid]]. Dezoksitimidin je [[DNK]] nukleozid T, koji se uparuje sa [[dezoksiadenozin]]om (A) u dvostrukom heliksu. U ćelijskoj biologiji, timidin ima važnu ulogu tokom S faze.


U prošlosti značajni deo timidin produkcije je dolazio od prerade sperme [[haringa|haringi]].<ref>{{cite journal |title = Enzymatic Production of 5-Methyluridine from Purine Nucleosides and Thymine by Erwinia carotovora AJ-2992 |author=Makoto Ishii, Hideyuki Shirae, Kenzo Yokozeko |journal=Agricultural and Biological Chemistry |url=http://www.journalarchive.jst.go.jp/english/jnlabstract_en.php?cdjournal=bbb1961&cdvol=53&noissue=12&startpage=3209}}</ref> Uvođenje u upotrebu [[antiretroviralni lek|antiretroviralnog leka]] [[azidotimidin]]a (AZT) je značajno promenilo tu situaciju.
Pre naglog porasta u upotrebi timidina uzrokovanog njegovom korišćenjem u proizvodnji [[antiretroviralni lek|antiretroviralnog leka]] [[azidotimidin]]a (AZT), značajni deo timidinske produkcije je dolazio od prerade sperme [[haringa|haringi]].<ref>{{cite journal |title=Enzymatic Production of 5-Methyluridine from Purine Nucleosides and Thymine by Erwinia carotovora AJ-2992 |author1=Makoto Ishii |author2=Hideyuki Shirae |author3=Kenzo Yokozeko |journal=Agricultural and Biological Chemistry |url=http://www.journalarchive.jst.go.jp/english/jnlabstract_en.php?cdjournal=bbb1961&cdvol=53&noissue=12&startpage=3209 }}{{Мртва веза|date=09. 2018 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> U današnje vreme se potražnja za thimidinom zadovoljava biotehonološkom proizvodnjom.<ref>{{cite journal |title = Fermentative Production of Thymidine by a Metabolically Engineered Escherichia coli Strain |author = Hyeon Cheol Lee, Jin Ha Kim, Jin Sook Kim, Wonhee Jang and Sang Yong Kim |journal = Appl. Environ. Microbiol. |date = april 2009 |volume = 75 |issue = 8 |url = http://aem.asm.org/content/75/8/2423.abstract |pages = 2423-2432 |access-date = 16. 07. 2012 |archive-date = 18. 09. 2019 |archive-url = https://web.archive.org/web/20190918225815/https://aem.asm.org/content/75/8/2423.abstract |url-status = }}</ref>


==Struktura i osobine==
== Struktura i osobine ==


Po svojoj kompoziciji, dezoksitimidin je [[nukleozid]] koji se sastoji od [[dezoksiriboza|dezoksiriboze]] (pentoznog [[šećer]]a) sjedinjenog sa [[pirimidin]]skom bazom [[timin]]om.
Po svojoj kompoziciji, dezoksitimidin je [[nukleozid]] koji se sastoji od [[dezoksiriboza|dezoksiriboze]] (pentoznog [[šećer]]a) sjedinjenog sa [[pirimidin]]skom bazom [[timin]]om.


Dezoksitimidin može biti fosforilizovan sa jednim, dve ili tri fosforne grupe, čime nastaju respektivno dTMP, dTDP ili dTTP ((dezoksi)timidin mono- di- ili trifosfat).
Dezoksitimidin može biti fosforilizovan sa jednim, dve ili tri fosforne grupe, čime nastaju respektivno dTMP, dTDP ili dTTP ((dezoksi) timidin mono- di- ili trifosfat).


On se javlja u [[Čvrsto agregatno stanje|čvrstom]] stanju kao mali beli [[kristal]]i ili beli kristalni [[Prah (supstanca)|prah]], sa [[molekulska masa|molekulskom masom]] od 242.229 -{[[Da]]}-, i [[tačka topljenja|tačkom topljenja]] od 185&nbsp;°-{C}-. Stabilnost dezoksitimidina pod [[Normalni uslovi|standardnom temperaturom i pritiskom]] (STP) je veoma visoka.
==Literatura==
{{Reflist|2}}


== Reference ==
==Spoljašnje veze==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
* {{Cite book |ref= harv|author1=Даринка Кораћевић |author2=Гордана Бјелаковић |author3=Видосава Ђорђевић | title=Биохемија | edition= | issue= | publisher=савремена администрација | year= |isbn=978-86-387-0622-8 | doi= | url= |pages= }}

== Spoljašnje veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
* {{MeshName|Thymidine}}
* {{MeshName|Thymidine}}
{{-}}
{{-}}
{{Nukleobaze, nukleozidi, i nukleotidi-lat}}
{{Nukleobaze, nukleozidi, i nukleotidi-lat}}

{{normativna kontrola}}


[[Категорија:Нуклеозиди]]
[[Категорија:Нуклеозиди]]
[[Категорија:Пиримидиндиони]]
[[Категорија:Пиримидиндиони]]

[[de:Desoxythymidin]]
[[en:Thymidine]]
[[es:Timidina]]
[[fr:Désoxythymidine]]
[[it:Timidina]]
[[lt:Timidinas]]
[[ja:チミジン]]
[[oc:Timidina]]
[[pl:Tymidyna]]
[[pt:Timidina]]
[[ru:Тимидин]]
[[zh:胸苷]]

Тренутна верзија на датум 13. јануар 2024. у 22:25

Timidin
Identifikacija
3D model (Jmol)
ECHA InfoCard 100.000.065
MeSH Thymidine
  • CC1=CN(C(=O)NC1=O)C2CC(C(O2)CO)O
Svojstva
C10H14N2O5
Molarna masa 242,229
Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje materijala (na 25 °C [77 °F], 100 kPa).
ДаY verifikuj (šta je ДаYНеН ?)
Reference infokutije

Timidin[3][4] (ili dezoksitimidin, dezoksiriboziltimin, timin dezoksiribozid) je hemijsko jedinjenje, pirimidin dezoksinukleozid. Dezoksitimidin je DNK nukleozid T, koji se uparuje sa dezoksiadenozinom (A) u dvostrukom heliksu. U ćelijskoj biologiji, timidin ima važnu ulogu tokom S faze.

Pre naglog porasta u upotrebi timidina uzrokovanog njegovom korišćenjem u proizvodnji antiretroviralnog leka azidotimidina (AZT), značajni deo timidinske produkcije je dolazio od prerade sperme haringi.[5] U današnje vreme se potražnja za thimidinom zadovoljava biotehonološkom proizvodnjom.[6]

Struktura i osobine

[уреди | уреди извор]

Po svojoj kompoziciji, dezoksitimidin je nukleozid koji se sastoji od dezoksiriboze (pentoznog šećera) sjedinjenog sa pirimidinskom bazom timinom.

Dezoksitimidin može biti fosforilizovan sa jednim, dve ili tri fosforne grupe, čime nastaju respektivno dTMP, dTDP ili dTTP ((dezoksi) timidin mono- di- ili trifosfat).

On se javlja u čvrstom stanju kao mali beli kristali ili beli kristalni prah, sa molekulskom masom od 242.229 Da, i tačkom topljenja od 185 °C. Stabilnost dezoksitimidina pod standardnom temperaturom i pritiskom (STP) je veoma visoka.

  1. ^ Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today. 15 (23-24): 1052—7. PMID 20970519. doi:10.1016/j.drudis.2010.10.003.  уреди
  2. ^ Evan E. Bolton; Yanli Wang; Paul A. Thiessen; Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry. 4: 217—241. doi:10.1016/S1574-1400(08)00012-1. 
  3. ^ Даринка Кораћевић; Гордана Бјелаковић; Видосава Ђорђевић. Биохемија. савремена администрација. ISBN 978-86-387-0622-8. 
  4. ^ David L. Nelson; Michael M. Cox (2005). Principles of Biochemistry (IV изд.). New York: W. H. Freeman. ISBN 0-7167-4339-6. 
  5. ^ Makoto Ishii; Hideyuki Shirae; Kenzo Yokozeko. „Enzymatic Production of 5-Methyluridine from Purine Nucleosides and Thymine by Erwinia carotovora AJ-2992”. Agricultural and Biological Chemistry. [мртва веза]
  6. ^ Hyeon Cheol Lee, Jin Ha Kim, Jin Sook Kim, Wonhee Jang and Sang Yong Kim (april 2009). „Fermentative Production of Thymidine by a Metabolically Engineered Escherichia coli Strain”. Appl. Environ. Microbiol. 75 (8): 2423—2432. Архивирано из оригинала 18. 09. 2019. г. Приступљено 16. 07. 2012. 
  • Даринка Кораћевић; Гордана Бјелаковић; Видосава Ђорђевић. Биохемија. савремена администрација. ISBN 978-86-387-0622-8. 

Spoljašnje veze

[уреди | уреди извор]
  • Thymidine на US National Library of Medicine Medical Subject Headings (MeSH)