Razlika između verzija stranice "Kurdi"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
m r2.7.2) (Bot dodaje: uz:Kurdlar |
rv cross-wiki spam oznaka: poništenje |
||
| (Nije prikazana 32 međuverzija 19 korisnika) | |||
| Red 1: | Red 1: | ||
{{Infokutija etnička grupa |
|||
{{Prijevod}} |
|||
| grupa = Kurdi |
|||
{{Wiki}} |
|||
| slika = |
|||
{{Preuređivanje}} |
|||
| ukupno = 30–35 miliona<ref name="Cia">Sandra Mackey , “The reckoning: Iraq and the legacy of Saddam”, W.W. Norton and Company, 2002, str. 350.</ref> |
|||
'''Kurdi''' su narod na Bliskom Istoku. Žive na prostoru Kurdistana koji je podeljen između [[Turska|Turske]], [[Sirija|Sirije]], [[Irak]]a i [[Iran]]a, također manje kurdske grupe mogu se pronaći u [[Libanon]]u, [[Azerbejdžan]]u, Armeniji, kao i u Evropskim zemljama. Jezik kojim govore je kurdski i dijeli se na 3 glavna dijalekta: Kurmanji (Kurmandži), Sorani i Zazaki, iako postoji još veliki broj podgrupa jezika, ova tri su glavna. Zajedno sa Afganima, Irancima, Tadžicima pripadaju iranskoj grupi naroda. |
|||
| popmjesta = |
|||
| regija1 = {{ZID|Turska}} |
|||
| pop1 = 11–15 miliona |
|||
| ref1 = <ref name="Cia"/><ref name="Kurdi">''The Kurds: culture and language rights''; Kerim Yildiz, Georgina Fryer, Kurdish Human Rights Project; 2004.</ref> |
|||
| regija2 = {{ZID|Iran}} |
|||
| pop2 = 5,9–7,9 miliona |
|||
| ref2 = <ref name="Cia"/><ref name="Kurdi"/> |
|||
| regija3 = {{ZID|Irak}} |
|||
| pop3 = 4,6–6,5 miliona |
|||
| ref3 = <ref name="Cia"/><ref name="Kurdi"/> |
|||
| regija4 = {{ZID|Sirija}} |
|||
| pop4 = 1,3–3 miliona |
|||
| ref4 = |
|||
| jezici = [[Kurdski jezik|Kurdski]] |
|||
| vjera = Sunitski [[musliman]]i,<br />ali i [[Šiitski islam|šiitski muslimani]] |
|||
| vezano = [[Iranski narodi]] |
|||
}} |
|||
'''Kurdi''' su narod na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]. Žive na prostoru Kurdistana koji je podijeljen između [[Turska|Turske]], [[Sirija|Sirije]], [[Irak]]a i [[Iran]]a. Također, manje kurdske grupe mogu se pronaći u [[Liban]]u, [[Azerbejdžan]]u, [[Armenija|Armeniji]], kao i u [[Evropa|evropskim zemljama]]. Govore kurdskim jezikom koji se dijeli na 3 glavna dijalekta: kurmanji (kurmandži), sorani i zazaki. Iako postoji još veliki broj podgrupa jezika, ova tri su glavna. Zajedno sa Afganima, Irancima, Tadžicima pripadaju iranskoj grupi naroda. |
|||
Kurdi su narod sa različitim etničkim osnovama tj. porijeklom<ref>[https://books.google.ba/books?id=dgDi9qFT41oC&pg=PA9&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false Moderna historija Kurda] Pristupljeno 7. jula 2015.</ref><ref>[https://books.google.ba/books?id=GN5yv3-U6goC&pg=PA159&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false Etničke grupe Afrike i Bliskog Istoka: An Encyclopedia. ABC-CLIO. p. 159.] ISBN 978-1-59884-363-7. Pristupljeno 7. jula 2015.</ref> ali kako su kulturno i jezički u uskoj vezi sa iranskim narodima klasifikuju se kao iranski narod. |
|||
== Jezik == |
|||
Kurdski nacionalisti tvrde da Kurdi vode porijeklo od [[Huriti|Hurita]] i [[Medijci|Medijaca]] a tu svoju tvrdnju potkrepljuju riječima kurdske nacionalne himne: "Mi smo djeca Medijaca i [[Kijaksar]]a". Kurdski jezik spada u zapadnu podgrupu iranskog jezika. |
|||
Kurdski pripada porodici iranskih indoeuropskih jezika, jezici koji su bliski kurdskom su farsi (perzijski, armenski, tadžički i paštunski). Ipak, većina Kurda, pored kurdskog poznaju i jezike zemalja u kojima žive tj. arapski, turski ili perzijski. Razlike među dijalekata Kurmandži i Sorani dijalekta su nešto manje nego razlike između njemačkog i engleskog. Tako naprimjer Kurmandži ima gramatičke rodove i padeže, dok Sorani to nema. |
|||
Ovaj relativno veliki narod je iznjedrio mnoge poznate ličnosti, a jedna od najpoznatiji je [[Salahudin]], veliki vojskovođa, prvi sultan [[Egipat|Egipta]] i [[Sirija|Sirije]] i osnivač [[Ejubidska dinastija|Ejubidske dinastije]]. |
|||
== Populacija == |
|||
== Jezik == |
|||
Danas na svijetu živi oko 40 miliona Kurda. Imaju jako visok prirodni priraštaj i veliki broj živorođenih tako da se broj Kurda stalno povećava. Danas Kurdi su čak 20% stanovništva Turske, 20% Iraka, 8% Sirije, 7% Irana i oko 2% Armenije. No, danas je veliki broj Kurda van rodnih mjesta, tako da ih je oko 500 000 do 800 000 u Njemačkoj, pored Njemačke žive i u drugim europskim zemljama, a zemlje u kojima je zastupljen velik broj Kurda su Francuska, Danska, Švedska, Austrija, Švicarska, Velika Britanija i Holandija. Po vjeroispovjesti, danas većina Kurda su Sunitski Muslimani, iako postoji i nekolicina Katolika, Jevreja te tradicionalnih kurdskih i bliskoistočnih vjera. |
|||
Kurdski jezik je kolektivni naziv za sve dijalekte kojima govore Kurdi a primjenjuje se u onim dijelovima Irana, Iraka, Sirije i Turske koji čine Kurdistan. Kurdski jezik uz arapski jezik ima službeni status u Iraku, u Iranu se priznaje kao regionalni jezik dok se u Armeniji smatra jezikom kurdske manjine. |
|||
Pripada zapadnoj podgrupi iranskog jezika, većeg indoiranskog ogranka jezika a koji je u dio indoevropske jezičke porodice. Blizak je ostalim iranskim jezicima kao što su: [[Perzijski jezik|perzijski]], armenski, [[Tadžički jezik|tadžički]] i paštunski. |
|||
== Porijeklo naroda == |
|||
Većina Kurda, pored kurdskog poznaju i jezike zemalja u kojim žive tj. [[Arapski jezik|arapski]], [[Turski jezik|turski]] ili perzijski. Razlike između dijalekata kurmandži i sorani su nešto manje nego razlike između [[Njemački jezik|njemačkog]] i [[Engleski jezik|engleskog jezika]]. Tako naprimjer kurmandži ima [[Gramatika|gramatičke]] rodove i [[padež]]e, dok sorani to nema. |
|||
Pretpostavlja se da se porijeklo Kurda vuče od prije 7000 do 8000 godina, tačnije od Hurita koji su govorili sjeverno-kavkaskim jezikom, bliskom današnjem čečenskom. Huriti su živjeli u prostoru Zargos i Taurus planina, pa kao i Kurdi nisu išli daleko od planina. Poslije Huriti su se podijelili na nekoliko klanova i grupa. Sva ova plemena bila su dio zemlje "Karda" ili "Karduči" te "Guti" ili "Gutium". Inače, ovo su isti narodi samo su se podijelili na nekoliko plemena. Babilonci su ove ljude nazvali "Gardu" ili "Qarda", u okolici Asirije bili su "Qurti" ili "Guti". Kada su [[Grci]] došli na teritoriju nazvali su ove ljude "Kardukh". Prema [[DNK]] analizi Kurdi su danas bliži Evropljanima nego narodima iz Bliskog i Srednjeg Istoka. |
|||
== |
== Rasprostranjenost == |
||
Broj Kurda koji žive u zemljama jugozapadne Azije se procjenjuje na oko 30 miliona sa još jednim ili dva miliona Kurda koji žive u dijaspori. Kurdi čine od 18% do 25% stanovništva u Turskoj, 15-20% u Iraku, 10% u Iranu i oko 9% u Siriji. Kurdi čine regionalnu većinu u sve četiri nabrojane zemlje. Po brojnosti su četvrta etnička grupa u Zapadnoj Aziji nakon [[Arapi|Arapa]], [[Perzijanci|Perzijanaca]] i [[Turci|Turaka]]. |
|||
Poseban slučaj su kurdske populacije u [[Zakavkazje|Zakavkazju]] i Centralnoj Azije gdje žive Kurdi raseljeni uglavnom u doba carske Rusije a koji su bili podvrgnuti nezavisnom razvoju tokom perioda dužeg od jednog vijeka usljed čega su razvili svoj vlastiti etnički identitet. Ova grupa Kurda se procjenjuje na blizu 400.000 stanovnika u 1990. godini.<ref>Ismet Chériff Vanly, “The Kurds in the Soviet Union”, u: Philip G. Kreyenbroek & S. Sperl (ur.), The Kurds: A Contemporary Overview (London: Routledge, 1992), str. 164.</ref> |
|||
U Iraku, Kurdi imaju daleko najviše prava i slobode.{{Izvor}} Tačnije, tu se nalazi kurdska demokratska vlada, koja je od Sjevernog Iraka napravila autonomnu kurdsku teritoriju sa školama na kurdskom i arapskom jeziku. Irak je mjesto velikih kurdskih centara poput [[Mosul]]a, Sulejmanija, [[Kirkuk]]a i drugih. Kurdski lider Mustafa Barzani uspjeo je [[1970]] godine da Sjeverni Irak, pretvori u autonomnu kurdsku teritoriju. Plan je bio uspješan iduće 4 godine, no iračke vojske htjele su da vrate veoma bogat naftom kurdski dio Iraka, tako je [[1974]] iračka vojska započela rat sa kurdskim snagama. Drugi pokušaj iračke arabizacije Kurda bio je da postave Arape na mjesto kurdskih izvora nafte, time je između 1975 i 1978 oko 200.000 Kurda prebačeno u druge djelove Iraka. Među svim sukobima najzvučniji je bio 1988 kada je plinom ugušeno oko 100.000 ljudi kurdskog porijekla. Zbog svih sukoba, obje strane, i arapska i kurdska odlučile su da Sjeverni Irak bude zasebno tijelo i region. |
|||
Ukupan broj Kurda prema McDowallu iz 1991. godine se procjenjuje na oko 22,5 miliona od čega njih 48% živi u Turskoj, 18% u Iraku, 24% u Iranu i 4% u Siriji.<ref>[https://web.archive.org/web/20070820033216/http://www.cogsci.ed.ac.uk/~siamakr/Kurdish/KURDICA/hassanpour.html "A Stateless Nation's Quest for Sovereignty in the Sky"]</ref> |
|||
== Kurdi u Turskoj == |
|||
Nedavnim emigracijama, broj Kurda u dijaspori se povećao na oko 1,5 miliona Kurda uglavnom u zemljama Zapadne Evrope od toga oko polovine u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Ostale države gdje su Kurdi zastupljeni su: [[Francuska]], [[Danska]], [[Švedska]], [[Austrija]], [[Švicarska]], [[Velika Britanija]] i [[Holandija]]. |
|||
Kurdi u Turskoj su najbrojniji od svih zemalja u kojima žive, tako da ih je u Turskoj danas oko 15 miliona.{{Izvor}} No, historija turskih Kurda nije naročito drugačija od historije Kurda u Iraku, tačnije propraćena je stalnim sukobima, ratovima i ustancima. U Turskoj oko milion ljudi govori Dimli (južni Zazaki) i oko 140.000 njih govori Kirmandžki (sjeverni Zazaki) koji je oko 70% sličan južnom. Ostatak Kurda u Turskoj govore Kurmanji (Kurmadnži) dijalektom. No, istina je da je upotreba jezika u turskim gradovima strogo zabrenjena te Kurdi svoj jezik uče uglavnom u svojim porodicama. |
|||
== Porijeklo naroda == |
|||
Do [[1991]] upotreba bilo kakve oznake kurdske kulture i jezika bila je zabrenjena, no [[Evropska Unija]] je donijela zakon da ne brane Kurdima svoje proslave, muziku i TV stanice. Ipak, danas edukacija na kurdskom može se dobiti isključivo privatno. |
|||
Pretpostavlja se da porijeklo Kurda vuče od prije 7.000 do 8.000 godina, tačnije od Hurita{{izvor}} koji su govorili sjeverno-kavkaskim jezikom, bliskom današnjem čečenskom. Huriti su živjeli u prostoru [[Zargos (planina)|Zargos]] i [[Taurus (planina)|Taurus]] planina, pa kao i Kurdi nisu išli daleko od planina. Poslije su se Huriti podijelili na nekoliko klanova i grupa. Sva ova plemena bila su dio zemlje "Karda" ili "Karduči" te "Guti" ili "Gutium". Inače, ovo su isti narodi, a samo su se podijelili na nekoliko plemena. [[Babilon]]ci su ove ljude nazivali "Gardu" ili "Karda", u okolini [[Asirija|Asirije]] nazivali su ih "Kurti" ili "Guti". Kada su [[Grci]] došli na ovu teritoriju nazivali su ih "Kardukh". Prema [[DNK]] analizi Kurdi su danas bliži [[Evropljani]]ma nego narodima iz Bliskog i [[Srednji istok|Srednjeg istoka]]. |
|||
== Kurdska zajednica == |
|||
1994. Leyla Zana je postala prva Kurdkinja u turskom parlamentu, no nakon svoje historijske izjave dobila je 15 godina zatvora. Govorila je o lojalnosti na turskom, te je na samome kraju dodala na kurdskom jeziku "Trebala bih vladati tako da bi Kurdi i Turci mogli da žive zajedno u demokratskim odnosima", no to se parlamentu nije svidjelo, te je sve završilo bojkotovanjem, pa je i sama Zana završila u zatvoru. |
|||
=== Irak === |
|||
U Iraku, Kurdi imaju kurdsku demokratsku vladu koja je od sjevernog Iraka napravila autonomnu kurdsku teritoriju sa školama na kurdskom i arapskom jeziku. Irak je mjesto velikih kurdskih centara poput [[Mosul]]a, Sulejmanija, [[Kirkuk]]a i drugih. Kurdski vođa [[Mustafa Barzani]] uspio je 1970. godine da sjeverni Irak, pretvori u autonomnu kurdsku teritoriju. Plan je bio uspješan naredne 4 godine, ali je iračka vojska u namjeri da vrati [[Nafta|naftom]] veoma bogat kurdski dio Iraka, tako da je [[1974]]. godine započela rat sa kurdskim snagama. Drugi pokušaj iračke [[Arabizacija|arabizacije]] Kurda bio je postavljanje Arapa na upravna mjesta blizu kurdskih izvora nafte. Time je između [[1975]]. i [[1978]]. godine oko 200.000 Kurda prebačeno u druge djelove Iraka. Među svim sukobima najzvučniji je bio onaj iz [[1988]]. godine kada je otrovnim vojnim gasovima ugušeno oko 100.000 ljudi kurdskog porijekla. Zbog svih ovih sukoba obje strane i arapska i kurdska odlučile su da sjeverni Irak bude posebno tijelo i region. |
|||
=== Turska === |
|||
''Partiya Karkerên Kurdistan'' (Kurdska radnička partija) poznata kao PKK je od strane EU i SAD-a prihvaćena kao teroristička organizacija. PKK teži ka nezavisnoj zemlji koja bi sadržala jugoistočnu Tursku, sjeverni Irak i Siriju te sjeverozapadni Iran. Između 1984 i 1999 PKK i turska vojska otvorile su rat. Prema podacima iz svjetske organizacije za ljudska prava mnogo je podataka da je turska vojska nasilno zapalila mnoga kurdska sela,{{Izvor}} tako da je 3.000 kurdskih sela smaknuto sa mape, koji su bili domovi oko 370.000 ljudi. |
|||
U Turskoj Kurdi su najbrojniji od svih zemalja u kojima žive, tako da ih je u Turskoj danas oko 15 miliona.{{Izvor}} [[Historija]] turskih Kurda nije naročito drugačija od historije Kurda u Iraku i propraćena je stalnim sukobima, ratovima i ustancima. U Turskoj oko milion ljudi govori dimli (južni zazaki) i oko 140.000 njih govori kirmandžki (sjeverni zazaki) koji je oko 70% sličan južnom. Ostatak Kurda u Turskoj govore kurmanji (kurmadnži) [[dijalekt]]om. Upotreba kurdskog jezika u turskim gradovima je strogo zabrenjena pa Kurdi svoj jezik uče uglavnom u svojim porodicama. |
|||
Do [[1991]]. godine upotreba bilo kakve oznake kurdske kulture i jezika bila je zabranjena, pa je [[Evropska unija]] donijela zakon da se ne brani Kurdima njihove proslave, [[muzika]] i [[TV]] stanice. Ipak, danas obrazovanje na kurdskom jeziku se može dobiti isključivo privatno. |
|||
Nelson Mandela je odbio Ataturkovu nagradu za mir [[1992]] zbog operacije nad Kurdima. Nakon što je odbio, turske novine nazvale su ga "Ružni Afrikanac" i "Terorist Mandela" |
|||
Godine [[1994]]. Leyla Zana je postala prva Kurdkinja u turskom parlamentu, ali nakon njene historijske izjave dobila je 15 godina zatvora. Govorila je o lojalnosti na turskom, te je na samom kraju dodala na kurdskom jeziku: {{Citat|"Trebala bih vladati tako da bi Kurdi i Turci mogli da žive zajedno u demokratskim odnosima."}} Međutim, to se predstavnicima u turskom parlamentu nije svidjelo, te je sve završilo bojkotovanjem, pa je i sama Zana završila u zatvoru. |
|||
== Kurdi u Iranu == |
|||
''Partiya Karkerên Kurdistan'' ([[Kurdska radnička partija]]) poznata kao PKK je od strane EU i [[SAD]]a prihvaćena kao teroristička organizacija. PKK teži ka nezavisnoj zemlji koja bi sadržala jugoistočnu Tursku, sjeverni Irak i Siriju te sjeverozapadni Iran. Između [[1984]]. i [[1999]]. godine PKK i turska vojska započele su rat. Prema podacima iz svjetske organizacije za ljudska prava mnogo je podataka da je turska vojska nasilno zapalila mnoga kurdska sela,{{Izvor}} tako da je 3.000 kurdskih sela nestalo sa mape, koji su bili domovi za oko 370.000 ljudi. |
|||
Kurdi zauzimaju oko 7% iranske populacije. Za razliku od Turske, koja ne dopušta kurdski jezik u javnosti u Iranu je to drugačije. [[Iran]] je prihvatio Kurde kao svoju manjinu, te je kurdski jezik apsolotno normalan i dozvoljen u Iranu. |
|||
[[Nelson Mandela]] je odbio ''Ataturkovu nagradu za mir'' [[1992]]. godine zbog vojnih operacija nad Kurdima. Nakon što je odbio, turske novine nazvale su ga "Ružni Afrikanac" i "Terorist Mandela" |
|||
U januaru 1946 tokom sovjetske okupacije u sjeverozapadnom Iranu, Republika Mahabad proglasila je nazavisnost iranskog dijela Kurdistana. U Iranu, Kurdima je dozvoljen kompletan kulturni identitet, no nemaju pravo biti u vladi. |
|||
=== Iran === |
|||
Roya Toloui, borac za ženska prava u Iranu i glava časopisa "Rasan" je mučena dva mjeseca jer je organizovala nekoliko mirnih ustanaka u iranskom dijelu Kurdistana. |
|||
Kurdi sačinjavaju oko 7% iranskog stanovništva. Za razliku od Turske, koja ne dopušta kurdski jezik za javnu upotrebu u Iranu je to drugačije. [[Iran]] je prihvatio Kurde kao svoju manjinu, te se kurdski jezik normalno koristi u Iranu. |
|||
U januaru [[1946]]. godine tokom [[Sovjetski savez|sovjetske]] okupacije u sjeverozapadnom Iranu, Republika Mahabad proglasila je nazavisnost iranskog dijela Kurdistana. Kurdima je u Iranu dozvoljeno potpuno upražnjavanje njihovog kulturnog identiteta, ali nemaju pravo biti u vladi. |
|||
== Kurdi u Siriji == |
|||
Roya Toloui, borac za ženska prava u Iranu i urednica časopisa "Rasan" je mučena dva mjeseca jer je organizovala nekoliko mirnih ustanaka u iranskom dijelu Kurdistana. |
|||
Kurdi su najveća manjina u Siriji, te tamo broje oko 2 miliona ljudi. Kurdi obično govore kurdskim u javnosti. Sirija nije toliko oštra prema Kurdima, tako da ne forsira davanje arapskih imena Kurdima, pored toga, u Siriji postoje privatne škole čija se nastava održava na kurdskom jeziku. |
|||
=== Sirija === |
|||
Poznati vojskovođa Saladin Ajubi je bio sirijski Kurd, njemu u čast, u glavnom gradu Sirije, Damasku dignut je kip. Danas najveći kurdski gradovi u Siriji su Kamšilo (Qamshilo) i Aleppo. |
|||
Kurdi su najveća manjina u Siriji, te tamo broje oko 2 miliona ljudi. Oni obično govore kurdskim jezikom u javnosti. Sirija nije toliko oštra prema Kurdima, tako da ih ne primorava na davanje arapskih imena. Osim toga, u Siriji postoje privatne škole čija nastava se odvija na kurdskom jeziku. |
|||
Poznati vojskovođa [[Saladin|Saladin Ajubi]] je bio sirijski Kurd, a njemu u čast je u glavnom gradu Sirije, [[Damask]]u dignut kip. Danas najveći kurdski gradovi u Siriji su Kamšilo (Qamshilo) i [[Halep]]. |
|||
== Kurdi u Armeniji i Azrebejdžanu == |
|||
=== Zakavkazje === |
|||
Između 1930-ih i 1980-ih Armenija je bila dio Sovjetskog Saveza, gdje su Kurdi, koji su kao i ostale etničke grupe imale status zaštićene manjine. Tokom konflikta na Nagoni-Karabah, mnogi Kurdi koji nisu pripadali Jazidi grupi morali su napustiti svoje domove. |
|||
Između [[1930te|1930-ih]] i [[1980te|1980-ih]] Armenija je bila dio Sovjetskog saveza, gdje su Kurdi, koji su kao i ostale etničke grupe imale status zaštićene manjine. Tokom sukoba u [[Nagorni Karabah|Nagornom Karabahu]], mnogi Kurdi koji nisu pripadali Jazidi grupi morali su napustiti svoje domove. |
|||
1920 |
Godine [[1920]]. dva područja naseljena Kurdima, Dževanšir (Jewanshir) i Zangazur (oba u [[Azerbejdžan]]u) osnovali su ''Kurdistanski Okrug'' (poznat još kao "Crveni Kurdistan"). Danas u Azerbejdžanu nema mnogo Kurda, naročito nakon sukoba u Nagornom Karabahu. |
||
== Religija == |
== Religija == |
||
Danas su većina Kurda [[muslimani]], koji pripadaju šafijskom meshebu sunitskog islama. Također, postoji i manjina Kurda koji pripadaju [[Šiiti|šiitskoj grupi]], koji uglavnom žive u nekim dijelovima Irana i Iraka. |
|||
== Kultura == |
|||
Danas su većina Kurda muslimani, koji pripadaju Shafi (Šafi) učenju sunitskog Islama. Također postoji i manjina Kurda koji pripadaju šitskoj grupi, koji uglavnom žive u nekim dijelovima Irana i Iraka. |
|||
=== Muzika === |
|||
Kurdska muzika se ne razlikuje mnogo od ostale muzike sa Bliskog istoka, ali se ipak mogu primijetiti neke pojedinosti karakteristične samo za kurdsku muziku. Kurdske pjesme govore o raznim stvarima, počevši od pjesama namjenjenim herojima poput Saladina, do onih koje su tipične ljubavne i koje se nalaze u bilo kojoj muzici svijeta. Jedna od najvećih legendi kurdske muzike je Şivan Perwer (Šivan Peruer), koji je počeo da miješa kurdsku tradiciju sa modernom muzikom. Pored njega, velika zvijezda kurdske muzike je Ahmet Kaya, koji je pored muzičke karijere imao dosta aktivnosti u [[Politika|politici]], tačnije politici koja se bori za prava Kurda. |
|||
Danas je kurdska scena dosta bogata i ima veliki broj izvođača, kako starih legendi, tako i novih mladih nada. Danas su tu: Ciwan Haco (Dživan Hadžo), Rojin (Rožin), Rojda (Rožda), Aynur Dogan (Ajnur Doan), Chopy (Čopi), Ayhan (Ajhan), Zakaria Abdulla i mnoge druge zvijezde koje su popularne širom Kurdistana i kurdske dijaspore. |
|||
Rečeno je da "Kurdi čuvaju svoj Islam lagano", misleći se da njihova vjera nije toliko vidljiva i izražena kao u nekim dijelovima Bliskog Istoka. Kurdske žene naročito uživaju veliku slobodu; one ne pokrivaju svoje lice, njihov hijab je manje restriktivan, te ne nose odjevne predmete koji pokrivaju kompletno tijelo. |
|||
Kurdska muzika se izvodi na svim dijalektima kurdskog jezika, ali neke od kurdskih muzičkih zvijezda su napravile nekoliko pjesama i na arapskom, perzijskom i turskom jeziku. |
|||
== Newroz == |
|||
=== Newroz === |
|||
Newroz je dan koji proslavljaju svi narodi iranskog porijekla, no kod Kurda on ima posebno značenje, jer njima plamen vatre koja se pali za Newroz predstavlja slobodu. Riječ newroz potječe od dvije riječi "new" što znači nov, i "roj" što može značiti sunce i dan, ali u ovom slučaju znači dan, tako da bi u prijevodu Newroz značio "Novi dan". Sve je počelo od jednog mita o Kawi, rudaru, koji je živio pod zemljom oko 2000 godina, u to vrijeme u Kurdistan stigao je car Zahak, te od njegove vladavine proljeće više nije htjelo da dođe u Kurdistan. Kawa je naredio da mu se svaki dan donese nekoliko mladića sa ovčijim mozgom, od kojih bi on napravio pametne mladiće za svoju vojsku. Nakon što je smaknuo Zahaka, zapalio je vatru u znak pobjede, te se proljeće vratilo na kurdsku zemlju. Danas u njegovu čast, Kurdi pale vatru, oko koje se vesele, plešu i pjevaju. Newroz se slavi 21. Marta, prvog dana proljeća, simbolika proljeća jeste dolazak proljeća u Kurdistan. |
|||
Newroz je dan koji proslavljaju svi narodi iranskog porijekla. Kod Kurda on ima posebno značenje, jer njima plamen vatre koji se pali za Newroz predstavlja slobodu. Riječ newroz potječe od dvije riječi "new" što znači nov, i "roj" što može značiti sunce i dan. |
|||
U ovom slučaju znači dan, tako da bi u prijevodu Newroz značio "Novi dan". Sve je počelo od jednog mita o Kawi, rudaru, koji je živio pod zemljom oko 2.000 godina. U to vrijeme u Kurdistan je stigao car Zahak, pa zbog njegove vladavine proljeće više nije htjelo da dođe u Kurdistan. Kawa je naredio da mu se svaki dan donese nekoliko mladića sa ovčijim mozgom, od kojih bi on napravio pametne mladiće za svoju vojsku. Nakon što su smaknuli Zahaka, zapalili su vatru u znak pobjede pa se proljeće vratilo na kurdsku zemlju. Danas u njegovu čast Kurdi pale vatru oko koje se vesele, plešu i pjevaju. Newroz se slavi 21. marta, prvog dana proljeća, simbolika proljeća jeste dolazak proljeća u Kurdistan. |
|||
Danas postoji nekoliko vrsta mitova o Kawi i Newrozu, ali sve u svemu kraj i suština priče su isti, unutrašnji dijelovi mijenjali su se kroz historiju. |
|||
Danas postoji nekoliko vrsta mitova o Kawi i Newrozu, ali su kraj i suština priče isti, dok su se ostali dijelovi priče mijenjali kroz historiju. |
|||
== Muzika == |
|||
=== Plesovi === |
|||
Kurdska muzika se ne razlikuje mnogo od ostale muzike sa Bliskog Istoka, no ipak mogu se primjetiti neke pojedinosti karakteristične samo za kurdsku muziku. Kurdske pjesme govore o raznim stvarima, počevši od pjesmama namjenjenim herojima poput Saladina, do onih koje su tipične ljubavne koje se nalaze u bilo kojoj muzici svijeta. Jedna od najvećih legendi kurdske muzike je Şivan Perwer (Šivan Peruer), koji je počeo da mješa kurdsku tradiciju sa modernom muzikom. Pored njega, veliki as kurdske muzike je Ahmet Kaya, koji je pored muzičke karijere, imao dosta aktivnosti u politci, tačnije politici koja se bori za prava Kurda. |
|||
Kurdski plesovi slični su onima u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], tj. kolu. Osobenosti njihovih plesova su držanje za ruke, te brzi i ustaljeni pokreti nogama i rukama. Danas postoji nekoliko vrsta kurdskog plesa, zavisno od muzike, [[Tempo|tempa]] i [[Ritam|ritma]]. |
|||
=== TV stanice === |
|||
Danas je kurdska scena dosta bogata i ima veliki broj izvođača, kako starih legendi, tako i novih mladih nada. Danas su tu Ciwan Haco (Dživan Hadžo), Rojin (Rožin), Rojda (Rožda), Aynur Dogan (Ajnur Doan), Chopy (Čopi), Ayhan (Ajhan), Zakaria Abdulla i mnoge druge zvijezde koje su popularne širom Kurdistana i kurdske dijaspor |
|||
Iako nemaju niti jednu nacionalnu TV stanicu, Kurdi u Evropi su se potrudili da naprave nekoliko TV stanica na kurdskom jeziku. Danas vjerovatno najslavnija i najuspješnija kurdska TV stanica je ROJ TV, sa sjedištem u [[Belgija|Belgiji]]. Većina programa je na dijalektima kurdskog jezika, ali se na njihovim TV stanicama koriste i turski, arapski, engleski, njemački i perzijski. Televizija izvještava sve ono što se događa u svijetu Kurda i njihovom načinu života. Ostale kurdske televizije su Newroz TV, Kurdistan TV, MMC, Zargos TV i mnoge druge. |
|||
== Također pogledajte == |
|||
Kurdska se muzika izvodi na svim dijalektima kurdskog jezika, no neke kurdske zvijezde naprave nekoliko pjesama i na arapskom, perzijskom i turskom jeziku. |
|||
* [[Iranski narodi]] |
|||
* [[Irački Kurdistan]] |
|||
* [[Zaza]] |
|||
== |
== Reference == |
||
{{reference}} |
|||
Kurdski plesovi slični su onima u našoj Bosni i Hercegovini, tj.našem kolu. Karakteriše se držanje sa ruke, te brzi i ustaljeni pokretni nogama i rukama. Danas postoji nekoliko verzija kurdskog plesa, ovisno o muzici, tempu i ritmu. |
|||
== TV stanice == |
|||
Iako nemaju niti jednu nacionalnu TV stanicu, Kurdi u Europi potrudili su se da naprave nekoliko televizija na kurdskom jeziku. Danas vjerovatno najslavnija i najuspješnija kurdska TV stanica je ROJ TV, sa sjedištem u Belgiji. Većina programa je na dijalektima kurdskog jezika, dok pored njega, na TV-u se koriste i turski, arapski, engleski, njemački i perzijski. Televizija izvještava sve ono što se događa u svijetu Kurda i načinu života. Ostale kurdske televizije su Newroz TV, Kurdistan TV, MMC, Zargos TV i mnoge druge. |
|||
== Vanjski linkovi == |
== Vanjski linkovi == |
||
{{Commonscat|Kurdish people}} |
|||
* [http://www.krg.org Službena strana kurdske regioalne vlade] |
|||
* [http://www.krg.org Službena strana kurdske regionalne vlade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160506173827/http://www.krg.org/ |date=6. 5. 2016 }} |
|||
* [http://www.akakurdistan.com Informacije o kurdskoj kulturi, narodima i slavnim ličnostima] |
* [http://www.akakurdistan.com Informacije o kurdskoj kulturi, narodima i slavnim ličnostima] |
||
* [http://www.kurdistan.net Kurdski magazin sa vijestima, muzikom, video zapisima i informacijama o kulturi] |
* [http://www.kurdistan.net Kurdski magazin sa vijestima, muzikom, video zapisima i informacijama o kulturi] |
||
* [http://www.kurdishmusic.eu Download kurdske muzike] |
* [http://www.kurdishmusic.eu Download kurdske muzike] |
||
{{Evropski muslimani}} |
|||
{{Commonscat|Kurdish people}} |
|||
[[Kategorija:Iranski narodi]] |
[[Kategorija:Iranski narodi]] |
||
{{Link FA|hr}} |
|||
{{Link FA|tr}} |
|||
[[an:Kurdos]] |
|||
[[ar:كُرد]] |
|||
[[arc:ܥܡܐ ܩܪܕܘܝܐ]] |
|||
[[arz:اكراد]] |
|||
[[az:Kürdlər]] |
|||
[[be:Курды]] |
|||
[[be-x-old:Курды]] |
|||
[[bg:Кюрди]] |
|||
[[ca:Kurds]] |
|||
[[ckb:کورد]] |
|||
[[cs:Kurdové]] |
|||
[[cy:Cyrdiaid]] |
|||
[[da:Kurder]] |
|||
[[de:Kurden]] |
|||
[[diq:Kurd]] |
|||
[[el:Κούρδοι]] |
|||
[[en:Kurdish people]] |
|||
[[eo:Kurdoj]] |
|||
[[es:Pueblo kurdo]] |
|||
[[et:Kurdid]] |
|||
[[eu:Kurdu etnia]] |
|||
[[fa:مردم کرد]] |
|||
[[fi:Kurdit]] |
|||
[[fo:Kurdar]] |
|||
[[fr:Kurdes]] |
|||
[[fy:Koerden]] |
|||
[[gl:Curdos]] |
|||
[[he:כורדים]] |
|||
[[hi:कुर्द लोग]] |
|||
[[hr:Kurdi]] |
|||
[[hu:Kurdok]] |
|||
[[hy:Քրդեր]] |
|||
[[id:Orang Kurdi]] |
|||
[[is:Kúrdar]] |
|||
[[it:Curdi]] |
|||
[[ja:クルド人]] |
|||
[[ka:ქურთები]] |
|||
[[kab:Kurd]] |
|||
[[kk:Күрттер]] |
|||
[[ko:쿠르드인]] |
|||
[[ku:Kurd]] |
|||
[[lt:Kurdai]] |
|||
[[lv:Kurdi]] |
|||
[[mk:Курди]] |
|||
[[ml:കുർദ്]] |
|||
[[ms:Orang Kurdi]] |
|||
[[nl:Koerden]] |
|||
[[no:Kurdere]] |
|||
[[os:Курдаг адæм]] |
|||
[[pl:Kurdowie]] |
|||
[[pt:Curdos]] |
|||
[[ro:Kurzi]] |
|||
[[ru:Курды]] |
|||
[[sh:Kurdi]] |
|||
[[simple:Kurdish people]] |
|||
[[sk:Kurdi]] |
|||
[[sl:Kurdi]] |
|||
[[sq:Kurdët]] |
|||
[[sr:Курди]] |
|||
[[stq:Kurden]] |
|||
[[sv:Kurder]] |
|||
[[ta:குர்து மக்கள்]] |
|||
[[te:కుర్దులు]] |
|||
[[th:ชาวเคิร์ด]] |
|||
[[tr:Kürtler]] |
|||
[[tt:Көрдләр]] |
|||
[[uk:Курди]] |
|||
[[ur:کرد]] |
|||
[[uz:Kurdlar]] |
|||
[[vi:Người Kurd]] |
|||
[[xmf:ქურთეფი]] |
|||
[[yi:קורדן]] |
|||
[[zh:库尔德人]] |
|||
[[zh-yue:庫爾德人]] |
|||
Trenutna verzija na dan 17 novembar 2023 u 04:14
| Kurdi | |
|---|---|
| Ukupna populacija | |
| 30–35 miliona[1] | |
| Značajno stanovništvo u | |
 Turska | 11–15 miliona[1][2] |
 Iran | 5,9–7,9 miliona[1][2] |
 Irak | 4,6–6,5 miliona[1][2] |
 Sirija | 1,3–3 miliona |
| Jezik | |
| Kurdski | |
| Vjera | |
| Sunitski muslimani, ali i šiitski muslimani | |
| Vezane etničke grupe | |
| Iranski narodi | |
Kurdi su narod na Bliskom istoku. Žive na prostoru Kurdistana koji je podijeljen između Turske, Sirije, Iraka i Irana. Također, manje kurdske grupe mogu se pronaći u Libanu, Azerbejdžanu, Armeniji, kao i u evropskim zemljama. Govore kurdskim jezikom koji se dijeli na 3 glavna dijalekta: kurmanji (kurmandži), sorani i zazaki. Iako postoji još veliki broj podgrupa jezika, ova tri su glavna. Zajedno sa Afganima, Irancima, Tadžicima pripadaju iranskoj grupi naroda.
Kurdi su narod sa različitim etničkim osnovama tj. porijeklom[3][4] ali kako su kulturno i jezički u uskoj vezi sa iranskim narodima klasifikuju se kao iranski narod.
Kurdski nacionalisti tvrde da Kurdi vode porijeklo od Hurita i Medijaca a tu svoju tvrdnju potkrepljuju riječima kurdske nacionalne himne: "Mi smo djeca Medijaca i Kijaksara". Kurdski jezik spada u zapadnu podgrupu iranskog jezika.
Ovaj relativno veliki narod je iznjedrio mnoge poznate ličnosti, a jedna od najpoznatiji je Salahudin, veliki vojskovođa, prvi sultan Egipta i Sirije i osnivač Ejubidske dinastije.
Jezik
[uredi | uredi izvor]Kurdski jezik je kolektivni naziv za sve dijalekte kojima govore Kurdi a primjenjuje se u onim dijelovima Irana, Iraka, Sirije i Turske koji čine Kurdistan. Kurdski jezik uz arapski jezik ima službeni status u Iraku, u Iranu se priznaje kao regionalni jezik dok se u Armeniji smatra jezikom kurdske manjine.
Pripada zapadnoj podgrupi iranskog jezika, većeg indoiranskog ogranka jezika a koji je u dio indoevropske jezičke porodice. Blizak je ostalim iranskim jezicima kao što su: perzijski, armenski, tadžički i paštunski.
Većina Kurda, pored kurdskog poznaju i jezike zemalja u kojim žive tj. arapski, turski ili perzijski. Razlike između dijalekata kurmandži i sorani su nešto manje nego razlike između njemačkog i engleskog jezika. Tako naprimjer kurmandži ima gramatičke rodove i padeže, dok sorani to nema.
Rasprostranjenost
[uredi | uredi izvor]Broj Kurda koji žive u zemljama jugozapadne Azije se procjenjuje na oko 30 miliona sa još jednim ili dva miliona Kurda koji žive u dijaspori. Kurdi čine od 18% do 25% stanovništva u Turskoj, 15-20% u Iraku, 10% u Iranu i oko 9% u Siriji. Kurdi čine regionalnu većinu u sve četiri nabrojane zemlje. Po brojnosti su četvrta etnička grupa u Zapadnoj Aziji nakon Arapa, Perzijanaca i Turaka.
Poseban slučaj su kurdske populacije u Zakavkazju i Centralnoj Azije gdje žive Kurdi raseljeni uglavnom u doba carske Rusije a koji su bili podvrgnuti nezavisnom razvoju tokom perioda dužeg od jednog vijeka usljed čega su razvili svoj vlastiti etnički identitet. Ova grupa Kurda se procjenjuje na blizu 400.000 stanovnika u 1990. godini.[5]
Ukupan broj Kurda prema McDowallu iz 1991. godine se procjenjuje na oko 22,5 miliona od čega njih 48% živi u Turskoj, 18% u Iraku, 24% u Iranu i 4% u Siriji.[6]
Nedavnim emigracijama, broj Kurda u dijaspori se povećao na oko 1,5 miliona Kurda uglavnom u zemljama Zapadne Evrope od toga oko polovine u Njemačkoj. Ostale države gdje su Kurdi zastupljeni su: Francuska, Danska, Švedska, Austrija, Švicarska, Velika Britanija i Holandija.
Porijeklo naroda
[uredi | uredi izvor]Pretpostavlja se da porijeklo Kurda vuče od prije 7.000 do 8.000 godina, tačnije od Hurita[nedostaje referenca] koji su govorili sjeverno-kavkaskim jezikom, bliskom današnjem čečenskom. Huriti su živjeli u prostoru Zargos i Taurus planina, pa kao i Kurdi nisu išli daleko od planina. Poslije su se Huriti podijelili na nekoliko klanova i grupa. Sva ova plemena bila su dio zemlje "Karda" ili "Karduči" te "Guti" ili "Gutium". Inače, ovo su isti narodi, a samo su se podijelili na nekoliko plemena. Babilonci su ove ljude nazivali "Gardu" ili "Karda", u okolini Asirije nazivali su ih "Kurti" ili "Guti". Kada su Grci došli na ovu teritoriju nazivali su ih "Kardukh". Prema DNK analizi Kurdi su danas bliži Evropljanima nego narodima iz Bliskog i Srednjeg istoka.
Kurdska zajednica
[uredi | uredi izvor]Irak
[uredi | uredi izvor]U Iraku, Kurdi imaju kurdsku demokratsku vladu koja je od sjevernog Iraka napravila autonomnu kurdsku teritoriju sa školama na kurdskom i arapskom jeziku. Irak je mjesto velikih kurdskih centara poput Mosula, Sulejmanija, Kirkuka i drugih. Kurdski vođa Mustafa Barzani uspio je 1970. godine da sjeverni Irak, pretvori u autonomnu kurdsku teritoriju. Plan je bio uspješan naredne 4 godine, ali je iračka vojska u namjeri da vrati naftom veoma bogat kurdski dio Iraka, tako da je 1974. godine započela rat sa kurdskim snagama. Drugi pokušaj iračke arabizacije Kurda bio je postavljanje Arapa na upravna mjesta blizu kurdskih izvora nafte. Time je između 1975. i 1978. godine oko 200.000 Kurda prebačeno u druge djelove Iraka. Među svim sukobima najzvučniji je bio onaj iz 1988. godine kada je otrovnim vojnim gasovima ugušeno oko 100.000 ljudi kurdskog porijekla. Zbog svih ovih sukoba obje strane i arapska i kurdska odlučile su da sjeverni Irak bude posebno tijelo i region.
Turska
[uredi | uredi izvor]U Turskoj Kurdi su najbrojniji od svih zemalja u kojima žive, tako da ih je u Turskoj danas oko 15 miliona.[nedostaje referenca] Historija turskih Kurda nije naročito drugačija od historije Kurda u Iraku i propraćena je stalnim sukobima, ratovima i ustancima. U Turskoj oko milion ljudi govori dimli (južni zazaki) i oko 140.000 njih govori kirmandžki (sjeverni zazaki) koji je oko 70% sličan južnom. Ostatak Kurda u Turskoj govore kurmanji (kurmadnži) dijalektom. Upotreba kurdskog jezika u turskim gradovima je strogo zabrenjena pa Kurdi svoj jezik uče uglavnom u svojim porodicama.
Do 1991. godine upotreba bilo kakve oznake kurdske kulture i jezika bila je zabranjena, pa je Evropska unija donijela zakon da se ne brani Kurdima njihove proslave, muzika i TV stanice. Ipak, danas obrazovanje na kurdskom jeziku se može dobiti isključivo privatno.
Godine 1994. Leyla Zana je postala prva Kurdkinja u turskom parlamentu, ali nakon njene historijske izjave dobila je 15 godina zatvora. Govorila je o lojalnosti na turskom, te je na samom kraju dodala na kurdskom jeziku:
Trebala bih vladati tako da bi Kurdi i Turci mogli da žive zajedno u demokratskim odnosima.
Međutim, to se predstavnicima u turskom parlamentu nije svidjelo, te je sve završilo bojkotovanjem, pa je i sama Zana završila u zatvoru.
Partiya Karkerên Kurdistan (Kurdska radnička partija) poznata kao PKK je od strane EU i SADa prihvaćena kao teroristička organizacija. PKK teži ka nezavisnoj zemlji koja bi sadržala jugoistočnu Tursku, sjeverni Irak i Siriju te sjeverozapadni Iran. Između 1984. i 1999. godine PKK i turska vojska započele su rat. Prema podacima iz svjetske organizacije za ljudska prava mnogo je podataka da je turska vojska nasilno zapalila mnoga kurdska sela,[nedostaje referenca] tako da je 3.000 kurdskih sela nestalo sa mape, koji su bili domovi za oko 370.000 ljudi.
Nelson Mandela je odbio Ataturkovu nagradu za mir 1992. godine zbog vojnih operacija nad Kurdima. Nakon što je odbio, turske novine nazvale su ga "Ružni Afrikanac" i "Terorist Mandela"
Iran
[uredi | uredi izvor]Kurdi sačinjavaju oko 7% iranskog stanovništva. Za razliku od Turske, koja ne dopušta kurdski jezik za javnu upotrebu u Iranu je to drugačije. Iran je prihvatio Kurde kao svoju manjinu, te se kurdski jezik normalno koristi u Iranu.
U januaru 1946. godine tokom sovjetske okupacije u sjeverozapadnom Iranu, Republika Mahabad proglasila je nazavisnost iranskog dijela Kurdistana. Kurdima je u Iranu dozvoljeno potpuno upražnjavanje njihovog kulturnog identiteta, ali nemaju pravo biti u vladi.
Roya Toloui, borac za ženska prava u Iranu i urednica časopisa "Rasan" je mučena dva mjeseca jer je organizovala nekoliko mirnih ustanaka u iranskom dijelu Kurdistana.
Sirija
[uredi | uredi izvor]Kurdi su najveća manjina u Siriji, te tamo broje oko 2 miliona ljudi. Oni obično govore kurdskim jezikom u javnosti. Sirija nije toliko oštra prema Kurdima, tako da ih ne primorava na davanje arapskih imena. Osim toga, u Siriji postoje privatne škole čija nastava se odvija na kurdskom jeziku.
Poznati vojskovođa Saladin Ajubi je bio sirijski Kurd, a njemu u čast je u glavnom gradu Sirije, Damasku dignut kip. Danas najveći kurdski gradovi u Siriji su Kamšilo (Qamshilo) i Halep.
Zakavkazje
[uredi | uredi izvor]Između 1930-ih i 1980-ih Armenija je bila dio Sovjetskog saveza, gdje su Kurdi, koji su kao i ostale etničke grupe imale status zaštićene manjine. Tokom sukoba u Nagornom Karabahu, mnogi Kurdi koji nisu pripadali Jazidi grupi morali su napustiti svoje domove.
Godine 1920. dva područja naseljena Kurdima, Dževanšir (Jewanshir) i Zangazur (oba u Azerbejdžanu) osnovali su Kurdistanski Okrug (poznat još kao "Crveni Kurdistan"). Danas u Azerbejdžanu nema mnogo Kurda, naročito nakon sukoba u Nagornom Karabahu.
Religija
[uredi | uredi izvor]Danas su većina Kurda muslimani, koji pripadaju šafijskom meshebu sunitskog islama. Također, postoji i manjina Kurda koji pripadaju šiitskoj grupi, koji uglavnom žive u nekim dijelovima Irana i Iraka.
Kultura
[uredi | uredi izvor]Muzika
[uredi | uredi izvor]Kurdska muzika se ne razlikuje mnogo od ostale muzike sa Bliskog istoka, ali se ipak mogu primijetiti neke pojedinosti karakteristične samo za kurdsku muziku. Kurdske pjesme govore o raznim stvarima, počevši od pjesama namjenjenim herojima poput Saladina, do onih koje su tipične ljubavne i koje se nalaze u bilo kojoj muzici svijeta. Jedna od najvećih legendi kurdske muzike je Şivan Perwer (Šivan Peruer), koji je počeo da miješa kurdsku tradiciju sa modernom muzikom. Pored njega, velika zvijezda kurdske muzike je Ahmet Kaya, koji je pored muzičke karijere imao dosta aktivnosti u politici, tačnije politici koja se bori za prava Kurda.
Danas je kurdska scena dosta bogata i ima veliki broj izvođača, kako starih legendi, tako i novih mladih nada. Danas su tu: Ciwan Haco (Dživan Hadžo), Rojin (Rožin), Rojda (Rožda), Aynur Dogan (Ajnur Doan), Chopy (Čopi), Ayhan (Ajhan), Zakaria Abdulla i mnoge druge zvijezde koje su popularne širom Kurdistana i kurdske dijaspore.
Kurdska muzika se izvodi na svim dijalektima kurdskog jezika, ali neke od kurdskih muzičkih zvijezda su napravile nekoliko pjesama i na arapskom, perzijskom i turskom jeziku.
Newroz
[uredi | uredi izvor]Newroz je dan koji proslavljaju svi narodi iranskog porijekla. Kod Kurda on ima posebno značenje, jer njima plamen vatre koji se pali za Newroz predstavlja slobodu. Riječ newroz potječe od dvije riječi "new" što znači nov, i "roj" što može značiti sunce i dan.
U ovom slučaju znači dan, tako da bi u prijevodu Newroz značio "Novi dan". Sve je počelo od jednog mita o Kawi, rudaru, koji je živio pod zemljom oko 2.000 godina. U to vrijeme u Kurdistan je stigao car Zahak, pa zbog njegove vladavine proljeće više nije htjelo da dođe u Kurdistan. Kawa je naredio da mu se svaki dan donese nekoliko mladića sa ovčijim mozgom, od kojih bi on napravio pametne mladiće za svoju vojsku. Nakon što su smaknuli Zahaka, zapalili su vatru u znak pobjede pa se proljeće vratilo na kurdsku zemlju. Danas u njegovu čast Kurdi pale vatru oko koje se vesele, plešu i pjevaju. Newroz se slavi 21. marta, prvog dana proljeća, simbolika proljeća jeste dolazak proljeća u Kurdistan.
Danas postoji nekoliko vrsta mitova o Kawi i Newrozu, ali su kraj i suština priče isti, dok su se ostali dijelovi priče mijenjali kroz historiju.
Plesovi
[uredi | uredi izvor]Kurdski plesovi slični su onima u Bosni i Hercegovini, tj. kolu. Osobenosti njihovih plesova su držanje za ruke, te brzi i ustaljeni pokreti nogama i rukama. Danas postoji nekoliko vrsta kurdskog plesa, zavisno od muzike, tempa i ritma.
TV stanice
[uredi | uredi izvor]Iako nemaju niti jednu nacionalnu TV stanicu, Kurdi u Evropi su se potrudili da naprave nekoliko TV stanica na kurdskom jeziku. Danas vjerovatno najslavnija i najuspješnija kurdska TV stanica je ROJ TV, sa sjedištem u Belgiji. Većina programa je na dijalektima kurdskog jezika, ali se na njihovim TV stanicama koriste i turski, arapski, engleski, njemački i perzijski. Televizija izvještava sve ono što se događa u svijetu Kurda i njihovom načinu života. Ostale kurdske televizije su Newroz TV, Kurdistan TV, MMC, Zargos TV i mnoge druge.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b c d Sandra Mackey , “The reckoning: Iraq and the legacy of Saddam”, W.W. Norton and Company, 2002, str. 350.
- ^ a b c The Kurds: culture and language rights; Kerim Yildiz, Georgina Fryer, Kurdish Human Rights Project; 2004.
- ^ Moderna historija Kurda Pristupljeno 7. jula 2015.
- ^ Etničke grupe Afrike i Bliskog Istoka: An Encyclopedia. ABC-CLIO. p. 159. ISBN 978-1-59884-363-7. Pristupljeno 7. jula 2015.
- ^ Ismet Chériff Vanly, “The Kurds in the Soviet Union”, u: Philip G. Kreyenbroek & S. Sperl (ur.), The Kurds: A Contemporary Overview (London: Routledge, 1992), str. 164.
- ^ "A Stateless Nation's Quest for Sovereignty in the Sky"
