Zapadna Dvina
Zapadna Dvina | |
---|---|
Drugo ime | Daugava |
Dužina | 1.020 km |
Zapadna Dvina ili Daugava (ruski: Западная Двина; bjeloruski: Заходняя Дзвіна; latvijski: Daugava; njemački: Düna, poljski: Dźwina) jest rijeka u sjevernom dijelu istočne Evrope i njen basen obuhvata područja tri zemlje: Rusije, Bjelorusije i Latvije.
Izvire na području Valdajskog pobrđa u Tverskoj oblasti Rusije i nakon 1.020 km toka uliva se u Riški zaliv Baltičkog mora kod grada Rige. Kanalskim sistemom povezana je s rijekama Berezina i Dnjepar, odnosno s Crnim morem.
Prikazana je na novčanici od deset latvijskih lata.
Geografske karakteristike
[uredi | uredi izvor]Ivire iz močvara u blizini jezera Korjakino na području Valdajskog pobrđa Tverske oblasti u Rusiji. Nakon svega nekoliko kilometara toka protiče kroz jezero Ohvat odakle nastavlja svoj tok na jugozapadu. Kod grada Vitepska skreće ka sjeverozapadu i zadržava taj pravac sve do ušća u Riški zaliv Baltičkog mora u koji se uliva u vidu manje erozivne delte.
Ukupna dužina vodotoka je 1.020 km od čega je 325 km preko teritorije Rusije, 328 u Bjelorusiji i 367 km na području Latvije. Ukupna površina slivnog područja je 87.900 km2, a prosječan godišnji protok u zoni ušća je 678 m3/s.
Pritoke
[uredi | uredi izvor]Neke od najvažnijih pritoka Zapadne Dvine su Usvjača, Obalj, Polota, Drisa, Kasplja, Lučosa, Ula, Ušača, Disna, Velesa.
Gradovi
[uredi | uredi izvor]Najveći gradski centri koji leže na njenim obalama su Vitepsk, Polock, Navapolack, Daugavpils i Riga.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- Индексный поиск по водоемам Беларуси – Западная Двина
- Природа Белорусии: Популярная энциклопедия / Редкол.: И. П. Шамякин (гл. ред.) и др. – 2-е. – Мн.: БелСЭ имени Петруся Бровки, – – 599 с. — 40.000 экз. –. 1989. ISBN 9785-85700-001-4. str. 163.
- Западная Двина (река) – статья из Большой советской энциклопедии