Bonobo

Bonobo
*Pan paniscus*
Starost fosila: 1,5-2 miliona godina
Bonobo; Pan paniscus; Starost fosila: 1,5-2 miliona godina
Ugrožena vrsta (EN)
	Bonobo (Pan paniscus)
Sistematika
Carstvo	Animalia
Koljeno	Chordata
Razred	Mammalia
Red	Primates
(nesvrstani)	podred Anthropoidea - Catarrhini; Uskonosni majmuni
Natporodica	Hominoidea
Porodica	Hominidae / Pongidae
Rod	Pan
Vrsta	Pan paniscus (Bonobo); Schwarz, 1929

Bonobo (Pan paniscus), koji je ranije označavan kao „patuljasti čimpanza“ i (rjeđe) „patuljak“ ili „gracilni čimpanza“,^[1] je ugrožena vrsta velikih majmuna i jedna od dvije vrste koje čine rod čimpanze (Pan); druga je Pan troglodytes , ili obični čimpanza. Iako se naziv „čimpanza“ ponekad skupno odnosi i na obje vrste, obično se shvata kao da se odnosi na običnog čimpanzu, dok Pan paniscus podrazumijeva vrstu bonobo.^[2]

Imenovanje

Bez obzira na alternativni zajednički naziv "patuljasti čimpanza", bonobo nije posebni deminutiv u odnosu na običnog čimpanzu. "Pygmy" može poticati i od činjenice da u susjedstvu žive Pigmeji (čije ime potiče iz iste engleske riječi). Ime "bonobo" se prvi puta pojavilo 1954., kada su Eduard Paul Tratz i Heinz Heck predložili novi generički termin za patuljaste čimpanze. Misli se da je ime posljedica greške u čitanju natpisa na sanduku centra Bolobo na rijeci Kongo, koji je surađivao u prikupljanju čimpanzi 1920-tih.^[3]

Osnovna obilježja

Bonobo je mnogo gracilniji od gracilnih ljudi i običnog čimpanze. Ima nešto manju glavu sa dugom dlakom i relativno više čelo. Lice joj je crno, usne ružičaste, a uši relativno male. Nosni otvori su široki. Za razliku od ravnih grudi ostalih čovjekolikuh majmuna, ženke bonoboa imaju lagano izbočene grudi, ali nikada toliko kao kod čovjeka. Gornji dio tijela je mršav i gracilan, uključujući i uska ramena, tanke vratove i duge noge u poređenju s običnim čimpanzama. Mužjaci imaju i čuperak u zrelom dobu.

Bonoboa odlikuju relativno duge noge. U zatočeništvu, obično požive i do 40 godina^[4], dok nema podataka o tome za one koji žive u prirodnim uvjetima.

Etologija

Spolno ponašanje

U društvenoj zajednici bonoba osobiti značaj imaju spolni odnosi, po čemu se također izdvajaju od ostalih ne-ljudskih primata. Ispoljavaju se i se kao pozdravi, modeli ponašanja u prevazlaženju sukoba i uspostave pomirenja, osobito u vidu prostitucije, kao protuusluge ženki za hranu ili novopridošlički ulaz u grupu.^[5]

Osim čovjeka, bonoboi su jedini čovjekoliki majmuni kod kojih su uočene ljudima slične spolne aktivnosti: genitalni seks "sprijeda" (uglavnom ženka-ženka, a zatim i mužjak-ženka, te mužjak-mužjak), ljubljenje jezicima i oralni seks.[1], a i parenje licem u lice se rijetko susreće kod ostalih primata. U naučnoj literaturi, spolni odnos ženka-ženka često se naziva GG trljanje tj. trljanje genitalijom o genitaliju, dok se odnos mužjak-mužjak ponekad naziva mačevanje penisima.

Spolni život se odvija i unutar najuže porodice i bližih komšija, a u tim aktivnostima učestvuju i odrasli i djeca. Možda zato i ne formiraju trajnije veze sa određenim partnerima. Također je uočeno da u spolnom ponašanju nisu bitne razlike u spolu i dobi, s mogućim izuzetkom spolnog odnosa između majki i njihovih odraslih sinova. Neki promatrači vjeruju da su takva parenja tabui i preteče tabua kod ljudi. Nakon otkrića noog izvora hrane, kakvog hranilišta ili druge potrepštine, u pripadajućoj grupi buja opće oduševljenje, koje bično dovodi do sveopćeg seksanja. Pretpostavlja se da je to u funkciji smanjivanje napetosti i pripreme za mirno uzimanje hrane.^[6] Mužjaci bonoba često ulaze u razne oblike muško-muškog genitalnog seksa (frot).^[7][2][3] U jednom od tih oblika dva mužjaka sučelice vise na grani stabla i "mačuju penisima". Uočen je također i oblik frota u kojemu mužjaci međusobno trljaju penise u misionarskom položaju. Imaju i formu frota, koja se zove "trljanje stražnjica", kao izraz pomirenja među dvama mužjacima nakon sukoba, pri čemu su jedan drugome okrenuti zadnjicama i međusobno se trljaju mošnicama.^[5]

Ženke se također se zadovoljavaju u raznim oblicima genitalnoga seksa (tribadizam) kako bi ostvarile društvene veze, oblikujući žensko jezgro grupne. Kako je društvena ova zajednica nenasilna i egalitarna, prijateljstva među ženkama pomažu podizanju njihovih potomaka koji usvajaju doživotnu odanost prema svojim majkama. Zato ženke često imaju jači utjecaj u zajedničkim odlukama. Mlade ženke često napuštaju skupinu u kojoj su rođene kako bi se pridružile nekom drugom čoporu. Kao protuuslugu za prijem u grupu, spolno opće s drugim ženkama, čime domicilne ženke potvrđuju prihvaćanje novopridošlica u skupinu. Migracije čopora doprinose miješanju genskog fonda bonoba, što je izuzetno značajno za filogenetsku homeostazu.

Procijenjeno je da reprodukcijska stopa bonoboa nije veća od one kod običnih čimpanzi. Ženke nose i doje mladunčad pet godina, a sposobne su rađati svakih pet ili šest godina. U poređenju s običnim čimpanzama, nakon poroda, genitalni ciklus bubrenja se ženkama ove vrste vraća mnogo brže, što im omogućuje povratak seksualnim aktivnostima društva. Sterilne ili premlade ženke podjednako učestvuju u spolnim aktivnostima.

Ostali oblici društvenog ponašanja

Ženke su mnogo manje od mužjaka, ali su često na višemu društvenom položaju. Agresivni sukobi između mužjaka i ženka su rijetkost, a mužjaci su tolerantni i prema mladima i dojenčadi. Društveni položaj mužjaka ustvari zavisi od položaj njegove majke, a veza između sina i majke obično ostaje veoma snažna i doživotno održiva. Iako postoje društvene hijerarhije, sam rang nema odlučujuću ulogu kao u društvenim zajednicama ostalih primata. Bonoboi su aktivni od zore do mraka i žive po obrascu spajanja-razdvajanja: pleme od njih stotinjak raspršit će se u male skupine tokom dana dok su u potrazi za hranom, a zatim se opet okupljaju prije spavanja na stablima u gnijezdima. Za razliku od običnih čimpanza, koje su i mesojedi (love i majmune), bonoboi su primarno frugivorn, iako jedu i insekte, a uočeno je da ponekad love isitne sisare, kao što su vjeverice

Sličnosti s ljudima

Bonobo uspješno prolazi testove samosvijesti prepoznavanjem u ogledalu. Komuniciraju prvenstveno glasom, iako je značenje pojedinih modulacija glasa još uvijek nepoznanica, ali su prepoznatljivi mimika i primjereni izrazi njihovih lica.^[8], kao i neki prirodni gestovi i kretnje rukama, poput, na primjer, poziva na igru. Dva bonoba, Kanzi i Panbanisha naučila su vokabular od oko 400 riječi koje mogu otipkati služeći se posebnom tastaturom leksigrama (geometrijskih simbola) i odgovarati na iskazane rečenice. Neki bioetičari tvrde da ta postignuća svrstavaju bonoboa među bića s "pravom na opstanak i život", koje ljudi, teorijki, dopuštaju svim osobama.

Psihološke osobenosti

Frans de Waal, jedan od vodećih svjetskih [primatologija|[primatologa]], tvrdi da su bonoboi sposobn ispoljavati osjećaje altruizma, suosjećanja, empatije, ljubaznosti, strpljenja i osjetljivosti.

Novija posmatranja u divljini potvrđuju da su mužjaci običnih čimpanza u čoporima veoma agresivni prema mužjacima izvan čopora. Organiziraju zabave ubijanja patrolirajući u potrazi za osamljenim mužjacima u blizini grupe. Izgleda da kod bonoboa nema takvog ponašanja, ni mužjaka ni ženki, jer i jedni i drugi više vole spolna općenja unutar skupine negoli izazivanje okrutnih sukoba s okolnim samotnjacima.

Žive tamo gdje nema, mnogo agresivnijih, običnih čimpanzi. Drže bezbjedno odstojanje od svojih okrutnijih i jačih srodnika. Uz to, ni jedni ni drugi, ne znaju plivati, a i žive na suprotnim stranama velikih rijeka u slivu Konga.

Richard Wrangham i Dale Peterson naglašavaju značaj spolnih odnosa kao mehanizma za izbjegavanje nasilja u grupama bonoboa.

"I obične čimpanze i bonobe razvile su se iz zajedničkoga pretka od kojega je potekao i čovjek, a bonoboe su jedne od najmiroljubivijih, najneagresivnijih vrsta sisavaca koje danas žive na Zemlji. Kod njih su se razvili načini smanjenja nasilja koji prožimlju čitavo njihovo društvo. One nam pokazuju kako evolucijski ples okrutnosti nije nemilosrdan".^[9]^[10]

Rasprostranjenje i ekologija

Središte areala ove vrste je na oko 500.000 km² kongoanskog bazena u Demokratskoj Republici Kongo, jugozapadna Afrika. Gotovo 25% vremena, bonoboi se kreću na tlu i hodaju uspravno. Te njihove osobenosti u krugu ne-ljudskih primata odaju utisak najveće sličnosti sa ljudima. Tome doprinosi izrazito individualizirana fizionomija i crte lica, na osnovu čega su i pojedinačno prepoznatljive. To im vjerovatno omogućava vizualno prepoznavanje u društvenim međuodnosima unutar grupa.

Oni su ugrožena vrsta, kako zbog uništavanja prirodnih staništa tako i zbog lova na njihovo meso ("bushmeat"), aktivnosti koja je ponovo ojačala tokom građanskih ratova. U tome učestvuju i naoružane milicije, čak i u zabačenim "zaštićenim" područjima, kao što je Nacionalni park Salonga. Procjenjuje se da na kontroliranim područjima danas obitava ne više od nekoliko huljada bonoboa. To se uključuje u opću tendenciju Izumiranja čovjekolikih majmuna.

Taksonomija

Taksonomska odrednica bonoboa je Pan paniscus. Prema finimmmorfološko-anatomskim detaljima i seksualnom ponašanju, a osobito prema strukturi DNK mnogo je srodniji čovjeku nago bilo koji drugi primat. Tako je podudarnost DNK bonoboa i čovjeka više od 98%, što je neke istraživače navelo na ideju da se i ova vrsta čovjekolikoh majmuna uvrsti u rod Homo. Neki uvjeravaju da su bonobo i obični čimpanza toliko bliski ljudima da bi ih trebalo uključiti u rod Homo: Homo paniscus, Homo sylvestris ili Homo arboreus. Međutim, preimenovanje roda bi unijelo novu konfuziju u taksonomiju ostalih vrsta koje su bliske čovjeku, uključujući i (fosilni) rod Australopithecus. Mada su čimpanze i H. sapiens evoluirali iz iste predačke DNK, one nisu apsolutno jednake, jer su se u ljudskom genomu, između ostalog, desile i krupne hromosomake mutacije. Hromosomska garnitura čovjeka je tako od 2n=48, fuzijom hromosoma svedena na diplodni hromosomski broj na 2n=46 (23 para homologa).

Na prvom koraku, već je široko prihvaćena taksonomska reklasifikacikja bonoba (i običnih čimpanzi) u porodicu porodicu ljudi (Hominidae) iz čovjekolikih majmuna (Pongidae). Međutim, rasprave o ovom pitanju se sve više razmahuju, uz insistiranje na činjenici da se sve biološke razlike između čimpanzi i ljudu sadržane u 2% genetičke informacije. Još više je impresivna činjenica da se izuzetno bogati genetički diverzitet ljudske vrste ostvaruje unutar te količine genoma. Uporedne analize DNK pokazuju da su se bonobi i obične čimpanze najvjerovatnije filogenetski razišli prije (samo) oko 500.000 godina nakon odvajanja od zadnjega zajedničkog pretka antropoida, a nakon toga bili međusobno razdvojeni narednih gotovo 5 miliona godina. Iako ima procjena da su ove su tri vrste međusobno približno jednako udaljene, mnoge analizr idu onima koji nalaze da današnji H. sapiens sapiens nema bližeg srodnika os bonoboa (P. paniscus). Na to ukaziju i detaljnije analize ogledne hibridizacije njihove DNK.

Pozicija bonoboa u porodici Hominidae

Sedam današnjih vrsta velikih majmuna je klasificirano u četiri roda. Najšire je prihvaćena slijedeća klasifikacija.

Familija Hominidae: ljudi i ostali veliki majmuni:
- Subfamilija Ponginae
  - Tribus Pongini
    - Rod Pongo
      - Borneanski orangutan, Pongo pygmaeus
        Pongo pygmaeus pygmaeus
        
        Pongo pygmaeus morio
        
        Pongo pygmaeus wurmbii
      - Sumatranski orangutan, Pongo abelii
- Subfamilija Homininae
  - Tribus Gorillini
    - Rod Gorilla
      - Zapadni gorila, Gorilla gorilla
        Zapadni nizijski gorila, Gorilla gorilla gorilla
        
        Gorila sa Cross Rivera, Gorilla gorilla diehli
      - Istočni gorila, Gorilla beringei
        Planinski gorila, Gorilla beringei beringei
        
        Istočni nizijski gorila, Gorilla beringei graueri
  - Tribus Hominini
    - Subtribus Panina
      - Rod čimpanze (Pan)
        Obični čimpanza, Pan troglodytes
        Centralni chimpanza, Pan troglodytes troglodytes
        
        Zapadni čimpanza, Pan troglodytes verus
        
        Nigerijsko-Kamerunski čimpanza, Pan troglodytes ellioti
        
        Istočni čimpanza, Pan troglodytes schweinfurthii
        
        Bonobo (patuljasti čimpanza), Pan paniscus
    - Subtribus Hominina
      - Rod Homo
        Ljudi, Homo sapiens
        Anatomski moderni čovjek, Homo sapiens sapiens

Reference

^ De Waal F., Lanting F. (1997): Bonobo: The forgotten ape. University of California Press, Los Angeles, ISBN 0-520-20535-9.
^ Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.
^ Savage-Rumbaugh S., Lewin R. (1994): Kanzi: the ape at the brink of the human mind. John Wiley & Sons, ISBN 0-385-40332-1
^ Rowe N. (1996): Pictural Guide to the living primates. Pogonias Press, East Hampton, ISBN 0-9648825-1 pogrešan ISBNa-5.
^ ^a ^b Small M. F. (1996): Female choices − Sexual behaviour of female primates. Cornell University Press,Ithaca and London, ISBN 0-8014-2654-5, ISBN 0-8014-8305-0.
^ Frans B. M. de Waal: Bonobo Sex and Society Arhivirano 25. 5. 2012. na: Archive.today, Scientific American, 1995. March stranice 82-88
^ Frans de Waal, Bonobo Sex and Society, Scientific American (March 1995), str. 82. i dalje
^ http://www.colszoo.org/animalareas/aforest/bonobo.html Arhivirano 2. 5. 2006. na Wayback Machine Colombus Zoo: Bonobo
^ Wrangham R., Peterson D.: Demonic Males: Apes and the Origins of Human Violence
^ http://www.washingtonpost.com/wp-srv/style/longterm/books/chap1/demonicmales.htm

Također pogledajte

Vanjski linkovi

[1] De Waal F., Lanting F. (1997): Bonobo: The forgotten ape. University of California Press, Los Angeles, ISBN 0-520-20535-9.

[2] Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.

[3] Savage-Rumbaugh S., Lewin R. (1994): Kanzi: the ape at the brink of the human mind. John Wiley & Sons, ISBN 0-385-40332-1

[4] Rowe N. (1996): Pictural Guide to the living primates. Pogonias Press, East Hampton, ISBN 0-9648825-1 pogrešan ISBNa-5.

[Small_M._F._1996-5] Small M. F. (1996): Female choices − Sexual behaviour of female primates. Cornell University Press,Ithaca and London, ISBN 0-8014-2654-5, ISBN 0-8014-8305-0.

[6] Frans B. M. de Waal: Bonobo Sex and Society Arhivirano 25. 5. 2012. na: Archive.today, Scientific American, 1995. March stranice 82-88

[7] Frans de Waal, Bonobo Sex and Society, Scientific American (March 1995), str. 82. i dalje

[8] ttp://www.colszoo.org/animalareas/aforest/bonobo.html Arhivirano 2. 5. 2006. na Wayback Machine Colombus Zoo: Bonobo

[9] Wrangham R., Peterson D.: Demonic Males: Apes and the Origins of Human Violence

[10] ttp://www.washingtonpost.com/wp-srv/style/longterm/books/chap1/demonicmales.htm

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]